U Srbiji za bivšom Jugoslavijom žali čak 71 odsto stanovnika, dok za zajedničkom državom najmanje žale na Kosovu i u Hrvatskoj U Srbiji za bivšom Jugoslavijom žali čak 71 odsto stanovnika, dok za zajedničkom državom najmanje žale na Kosovu i u Hrvatskoj, pokazuju rezultati regionalnog megaprojekta „Strategija simbolične izgradnje nacije u državama Jugoistočne Evrope“, piše Tportal. Rezultati istraživanja na 10.500 ispitanih svedoče da su građani Kosova najmanje žale zbog raspada Jugoslavije, svega pet odsto, a u Hrvatskoj samo 18 odsto građana. S druge strane, posle Srbije, najviše za bivšom Jugoslavijom žale u BiH i to 68 odsto, u Crnoj Gori 63 odsto i u Makedoniji 45 odsto. Istraživanjem nije bila

Čudila se ovih dana hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović što se pridaje značaj paradi ustaša i poklicima „Za dom spremni” koji su se nedavno orili sa zagrebačkog Trga bana Jelačića. Umesto toga, kaže, „trebalo se zgroziti na šestoj ili sedmoj stranici nekog lista ili u desetom minutu dnevnika”. Da je tako bilo, onda valjda ni Srbija ne bi imala argument da, kako je rekla, „potencira neko puzajuće ustaštvo” u Hrvatskoj. Problem je, međutim, što je skup crnokošuljaša bio samo jedan u nizu izliva ustašofilije u Hrvatskoj koji ovu zemlju drmaju mesecima. A vrlo često svoju ulogu u svemu tome imala je upravo i šefica hrvatske države. Ona je bila ta

Teško je racionalno i objektivno objasniti poreklo mržnje između Muslimana (Srba islamske veroispovesti) i Srba pravoslavaca. Piše: Mitar KOVAČ Istorijska je činjenica da gotovo svi Muslimani (Bošnjaci) na teritoriji BiH, pa i prethodne Jugoslavije imaju srpsko nacionalno poreklo i da su ih samo islam, koji su primili za vreme Otomanske imperije na srpskim prostorima i komunistička ideologija u bivšoj SFRJ, odvojili od suštine nacionalnog bića i od svoje braće. Opterećeni sindromom promene vere i zbog prezira njihove braće i sunarodnika Srba, pod spoljnim panislamskim i političkim uticajem tražili su neki novi nacionalni identitet. Vremenom ta potreba pravljenja razlike prema svom narodu postajala je sve veća pod uticajem ustaške ideologije a ostvarena

Hrvatska udruženja domovinskog rata u BiH podnijela su na više od 50 stranica Državnom tužilaštvu Hrvatske krivičnu prijavu protiv 16 bivših oficira bošnjačke Armije BiH zbog ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima na području centralne BiH, tražeći da odgovaraju za brojna ubistva i zločine s obzirom na to da su, kako ističu, nedodirljivi pravosuđu BiH. Kako saznaje „Večernji list“, izdanje za BiH, na popisu prijavljenih su, i prvi komandant takozvane Armije BiH i načelnik Glavnog štaba general Sefer Halilović, te general Jovan Divjak, koji je bio zamjenik načelnika i pomoćnik načelnika Glavnog štaba. Krivična prijava podnesena je i protiv člana Štaba vrhovne komande Vehbije Karića, komandanta Drugog korpusa Envera Hadžihasanovića, komandanta

Sin Eugena Dida Kvaternika i unuk Slavka Kvaternika po kome i nosi ime ispričao je kako je to biti potomak porodice sa zločinima na duši i kakvi su bili odnosi njegovog oca i ustaškog poglavnika Ante Pavelića „Moja obitelj i politička struja kojoj je ona pripadala bili su izvan povijesti. Sad smo se na neki način ipak vratili u tu povijest. Nijemci bi rekli ‘Wiedergutmachung der Geschichte’, ponovno pričanje povijesti, prevrednovanje vrijednosi“, ispričao je u ispovesti za hrvatski „Express“ Slavko Kvaternik, sin Eugena Dida Kvaternika, ustaškog zločinca koji je bio nadležan za rad svih koncentracionih logora u NDH. Njegov deda, Slavko Kvaternik, bio je ađutant feldmaršala Svetozara Borojevića u Prvom