arrow up
Dragocena su saznanja Jeni Ligtemberg o događajima na Markalama, u Srebrenici i Srpskoj Krajini, zasnovana na do sada nepoznatim izvorima, poverljivim izjavama međunarodnih predstavnika sa kojima je razgovarala tokom boravka u Bosni.

Arčibald Rajs našeg doba — Holanđanka koja je raspršila laži Zapada

Dnevnik Jeni Ligtemberg važan je istorijski dokument, ali i toplo lirsko delo. Na njen zahtev, priredio ga je i izdao „njen najbolji prijatelj sa Pala“ Mirko Šošić, sagovornik Sputnjika, dve decenije posle ranih sukoba.   https://video.img.ria.ru/Volume37/MP3/2017/06/18/2017_06_17_SerbiaIntervjuMirkoSosic_hp2qhq1c.oce.mp3 „Ovde nešto nije u redu“, pomislila je Jeni Ligtemberg, apotekarka u čuvenoj bolnici „Valerijus“ u Amsterdamu gledajući TV dnevnik. „U Bosni ratuju tri naroda, a samo su Srbi svima krivi za sve. Samo su njima uveli sankcije“. Sledećeg dana, popričala je sa dve Srpkinje koje su radile u njenoj bolnici. Kuvaricom Radicom, i Vesnom, koja je pomagala u nabavnoj službi. Nedugo zatim, priključila im se u protestima protiv Hansa Ditriha Genšera, ne samo zato što „Holanđani ne vole Nemce, već zato što je videla šta

U Kulturnom centru u Gradišci večeras je predstavljena knjiga "Jasenovac-herojski podvig logoraša Mile Ristića", autora Danila Karapetrovića iz Gradiške

Predstavljena knjiga “Jasenovac – herojski podvig logoraša Mile Ristića”

U Kulturnom centru u Gradišci večeras je predstavljena knjiga “Jasenovac-herojski podvig logoraša Mile Ristića”, autora Danila Karapetrovića iz Gradiške. Karapetrović je istakao da knjiga govori o užasu jasenovačkih logora i Mili Ristiću, rodom iz potkozarskog sela Miljevići kod Gradiške, vođi proboja posljednjih jasenovačkih logoraša, koji je savladavši ustaškog stražara spasao 90 ljudi. “Da nije bilo tog herojskog čina Mile Ristića sve činjenice govore da niko od njih ne bi izašao živ”, naglasio je Karapetrović i dodao da je među preživjelim u proboju bilo 15 logoraša iz Gradiške. On je naveo da je knjigu pisao više od godinu dana i da je nastojao da što vjerodostojnije opiše stradanja i proboj jasenovačkih

Okrugli sto o ćirilici Foto: RTRS

Okrugli sto “Srpski jezik i ćirilica”: Za srpski jezik mora se boriti institucionalno

Za srpski jezik mora se boriti institucionalno, ali i raditi na ideji da dobije nadpredmetni status, istaknuto je u Andrićgradu, na okruglom stolu “Srpski jezik i ćirilica”, koji je okupio stručnjake iz Srbije, Crne Gore i Srpske. Jezik i pismo su kamen temeljac nacionalnog identiteta, pa tako i dijele sudbinu naroda. Ugroženost srpskog jezika i ćirilice i više je nego očigledna. – To što se dešava sa srpskim jezikom to se na planeti nikada nigdje nije desilo. Da preimenovanjem jednog jezika su nastali neki silni politički jezici – ističe akademik Slobodan Remetić. Potrebno je, kažu stručnjaci, istrajati da srpski jezik dobije nadpredmetni status, a ćirilica zakonski i praktično bude u svakodnevnoj

Grobnica - ekshumacija tijela (arhiva) Foto: SRNA

Bosanska Krupa: Ekshumirana najmanje dva lica stradala u proteklom ratu

Tim istražitelja Tužilaštva BiH počeo je istragu na lokalitetu Majkića majdan u selu Benakovac u Bosanskoj Krupi. Mještani su prije mjesec dana pronašli ostatke ljudskih kostiju prilikom nasipanja puta. Pretpostavlja se da se radi o tri lica, kao i njihov identitet. Istraga će utvrditi da li je riječ o pripadnicima Vojske Republike Srpske ili civilima iz Jasenice koje su u septembru 1995. godine pobili pripadnici Petog korpusa tzv. Armije BiH. Više informacija tokom dana, kada se očekuje i zvanično saopštenje iz Tužilaštva BiH. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

U Bijeljini je danas otkriven i osveštan "Spomenik majkama" za čiju se izgradnju od 2015. godine zalagalo Udruženje porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice.

Bijeljina: Otkriven i osveštan “Spomenik majkama”

U Bijeljini je danas otkriven i osveštan “Spomenik majkama” za čiju se izgradnju od 2015. godine zalagalo Udruženje porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice. Spomenik je podignut u čast majkama koje su izgubile sinove od Kosovske bitke do posljednjeg rata, a smješten je kod Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice na Ledincima. Udruženje je pripremilo projekat, a skulpturu je izradio akademski vajar Rajko Blažić, profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. “Prije dvije godine pokrenuli smo aktivnost u vezi sa izgradnjom ovog spomenika jer smatramo da majke koje su gajile sinove, a koji su svoje živote dali za svoj narod, zaslužuju da im se i na ovaj način odužimo”, rekla

Da se ne zaboravi: Zločin u Holmecu (Slovenija – 1991.)

Vreme: Raspad SFR Jugoslavije i ratovi 1990-ih Oblast: Slovenija HOLMEC Zločin u Holmecu je brutalno ubistvo trojice vojnika Jugoslovenske narodne armije, na Vidovdan 28. juna 1991. godine, od strane slovenačke teritorijalne odbrane, tokom najžešćih okršaja u Sloveniji na graničnom prelazu Holmec između tadašnje SFRJ i Austrije. Na snimku koji je kasnije prikazala austrijska državna televizija ÖRF je prikazano da su vojnici JNA pali na zemlju nakon što se čulo pucanje iz vatrenog oružja. Prikazivanje ovog snimka u Sloveniji je izazvalo burne reakcije, kao i u Srbiji. Slovenačke vlasti nikada nisu procesuirale počinioce ovog užasnog zločina. Čak i Evropska unija nikada nije tražila od Vlade Slovenije da procesuiraju zločince, već je 2004. godine

Na centralnom spomen-obilježju na Palama postavljeno je osam ploča na kojima su uklesana imena 536 boraca, pripadnika Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske poginulih u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu

Postavljeno osam spomen ploča sa imenima poginulih srpskih boraca

Na centralnom spomen-obilježju na Palama postavljeno je osam ploča na kojima su uklesana imena 536 boraca, pripadnika Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske poginulih u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Predsjednik Boračke oranizacije opštine Pale Mihajlo Parađina rekao je Srni da već tri godine intenzivno rade na rekonstrukciji i nadogradnji spomenika. Centralno spomen-obilježje na Palama podignuto je 2000. godine, ali materijali koji su tada ugrađeni nisu bili otporni na romanijsku klimu koju karakterišu mrazevi i niske temperature, pa je došlo do oštećenja. “S toga smo konsultovali struku i počeli sa rekonstrukcijom spomenika koja podrazumijeva korišćenje fleksibilnijih materijala koji odgovaraju ovoj klimi”, pojasnio je Parađina. On je naveo da je prva faza

Tribina: Religija i nacionalizam

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 3. jula 2017. godine, u 19 časova, u Klubu Doma omladine Beograda (Makedonska 22) prisustvujete tribini na temu „Religija i nacionalizam“. Odnos religije i nacionalizma predstavlja jedno od otvorenih i svakako za nas jedno od najznačajnijih pitanja. Isprepletenost i međusobni uticaj verskog i nacionalnog osećaja na našim prostorima se vidi kroz praktično čitavu prošlost, vidi se u sadašnjosti, a sigurno je da će i u budućem periodu imati snažan pečat ovih sentimenata i fenomena.  Razumeti odnose ova dva osećanja i uverenja nije moguće bez pojedinačnog shvatanja i razumevanja oba navedena elementa. Šta ona podrazumevaju, na čemu se zasnivaju, kako prepoznati koji je pravi put u religijskom

Hrvatovanje na srpskim leđima

Danas je svaka Jugoslavija, koja je bila jedina osnova za stvaranje Hrvatske, prokazana kao “pakao za Hrvate” i “srboslavija”, a njeni simboli su izjednačeni sa fašizmom… Piše: Nenad TADIĆ Srbi, Jugoslavija i nekadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito su stalne i najdraže mete /brojnih/ pripadnika hrvatske desnice, ali i dežurnih “domoljuba”, mada je pitanje gdje bi danas, bez ovih “relikvija zla”, hrvatska država uopšte bila. Kako bi bila pisana istorija balkanskih prostora da srpska dinastija Karađorđevića i Srbija nisu 1918. godine odlučili da stvore Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i da su prihvaćene opcije o ujedinjenju sa srpskim sunarodnicima u oslobođenoj BiH, bez jugoslovenskog povezivanja? Hrvati su prvo ušli u

Slobodanka Tanović-Škoro: Trebinjem i danas šetaju ljudi koji zataškavaju ustaški zločin nad Pridvoračkom jamom

Povodom 76. godišnjice stradanja Srba u Pridvoračkoj jami kod Trebinja održan je pomen žrtvama. Tom prilikom, potomak stradalih Slobodanka Tanović-Škoro održala je govor u kome je do detalja opisala ne samo stradanje pojedinih ustaških žrtava, nego i poslijeratno otganizovano skrivanje strašnog zločina. Redakcija SH u cijelosti prenosi govor koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Dragi prijatelji, poštovaoci pridvoračkih mučenika evo nas na mjestu gdje su Hrvati-ustaše i Muslimani-ustaše počinili strašni zločin genocid nad Svetosavskim Srbima-civilima, 23 juna 1941.godine. Isti dan, oko 23,00 sati u sistematskom i planskom istrebljenju Svetosavskih Srba-civila, počinjen je zločin genocid na jami Jagodnjača-Ržani Do. Stradali su pravoslavni Srbi-civili iz sela: Жakova, Tulja, Mrkonjića, Drijenjana Dračeva, Dubljana, Veličana i Galičića.

Sokolske proslave Vidovdana

Sokolstvo je bilo vezano za nacionalne i omladinske pokrete. Ono nikad nije bilo društv samo za telovežbu. Sokoli su pripremali svoje članove za  organizovanu borbu za opstanak nacije, koja hoće ne samo spolja da bude jaka, nego  i iznutra da se preporađa. Sokolstvo nije samo sebi cilj, nego je sredstvo u borbi za slobodu. Za sokole uporedo sa telovežbom vodila se uporedo kulturno-prosvetna i društvena delatnost. Sokolstvo je u svom radu težilo saradnji sa zadrugama  i omladinskim društvenim organizacijama u gradovima, palankama i na selu.(1) Povodom osnivanja Srpskog sokolskog društva u Sremskim Karlovcima 1903. Tihomir Ostojić, profesor Novosadske gimnazije, izdao je  svesku svojih članaka o gimnastici i posvetio je Sokolima

Služen parastos na jednom od najmasovnijih stratišta, kod jame Ponor u miljevinskom selu Budanj, u koju je nakon što su se predali novoj komunističkoj vlasti, bez suđenja i to poslije zvaničnog završetka Drugog svjetskog rata, bačeno oko 2.000 mladih kraljevih vojnika

Inicijativa za podizanje kosturnice mladoj kraljevoj vojsci

Boračka organizacija Foča i Crkvena opština Miljevina pokrenuli su inicijativu da se u Miljevini izgradi spomen-kosturnica pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini koji su na tom području ubijeni u masovnim likvidacijama krajem maja 1945. godine. Danas je služen parastos na jednom od najmasovnijih stratišta, kod jame Ponor u miljevinskom selu Budanj, u koju je nakon što su se predali novoj komunističkoj vlasti, bez suđenja i to poslije zvaničnog završetka Drugog svjetskog rata, bačeno oko 2.000 mladih kraljevih vojnika. Prema podacima Udbe, na području od Kalinovika do Foče, što u borbama sa partizanima, što u masovnim likvidacijama zarobljenika, ubijeno je oko 9.000 četnika i mladih regruta iz Šumadije, od kojih je većina

Čedomir Antić

Antić za „Pravoslavlje“: Vidovdan je simbol vaskrsa srpskog naroda

Vidovdanski intervju predsednika Naprednog kluba, dr Čedomira Antića za časopis “Pravoslavlje”: 1. Danas je 628 Vidovdan. Mereno merom vidovdanskog Jevanđelja i vidovdanske etike, da li je Kosovo i Metohija i danas pitanje našeg identiteta, sudbine i nadahnuća o kome kao takvom, nema pregovora? * Kosovska bitka i njen zavet temelj su srpskog nacionalnog identiteta. Oni su neodvojivo povezani sa oblašću Kosova i Metohije, ali su daleko širi od svake oblasti i teritorije. Kosovska bitka bila je jedna od velikih bitaka evropskog srednjeg veka. Njene posledice, a posebno živa narodna tradicija obeležili su i usmerili istoriju celokupnog Srpstva. Bilo bi pogrešno, u uslovima kada naše svetinje stoje izvan naših granica u Makedoniji,

Obeležen Vidovdan na Gazimestanu

Parastos stradalim srpskim junacima na Gazimestanu

Centralni vidovdanski događaj na Kosovu i Metohiji održan je na Gazimestanu, gde je patrijarh Irinej služio parastos stradalim srpskim junacima u kosovskoj bici 1389 godine. Parastos je služio patrijarh srpski Irinej uz sasluženje sveštenstva Srpske pravoslavne crkve. Vladika Atanasije je nakon parastosa rekao da se “u beogradskom pašaluku podržavaju nerotkinje i da je Srbiju zahvatio defetizam”. “Čuli smo kada je vladika kosovsko-metohijski i raško-prizrenski delio nagrade srpskim majkama. Srpkinjama sa dvoje, troje, petoro dece i to su majke Jugovića, prave Srpkinje. Nažalost, u isto vreme u beogradskom pašaluku promovišu, ne samo nerotkinje, nego i antirotkinje, koje su protiv srpske dece”, rekao je vladika Atanasije. Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević je na Gazimestanu

Porodice nestalih čekaju istinu o njihovoj sudbini (Foto Tanjug/Dragan Kujundžić)

Crveni krst: Beograd i Priština da ubrzaju potragu za nestalima

Porodice 1.658 osoba nestalih u vezi sa oružanim sukobima 1998/1999. godine na području Kosova još uvek tragaju za svojim najbližima. U proteklim godinama postignut je veoma mali napredak u utvrđivanju sudbine nestalih lica, ovaj proces zapravo je značajno usporen, saopšteno je iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Kristin Berli, potpredsednica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta obratila se učesnicima okruglog stola održanog u sedištu MKCK u Жenevi. Okrugli sto je organizovan da bi se aktuelizovalo pitanje rešavanja sudbine nestalih lica i razgovaralo o tome šta treba dalje činiti. Prisustvovali su članovi delegacija Beograda i Prištine u Radnoj grupi za nestala lica i predstavnici udruženja porodica nestalih lica. Radna grupa je osnovana 2004 godine, i radi pod

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.