Sirijske izbjeglice na granici u Tovarniku Političko udruženje Napredni klub saopštilo je danas da je krajnje vrijeme da državne institucije Srbije pristupe formiranju nacionalne strategije za odnose sa državama u regionu, a prije svega sa Hrvatskom. Iz Naprednog kluba, čiji je predsjednik istoričar Čedomir Antić, ističu da već godinama preko izvještaja o pravima Srba, saopštenja i članaka, upozoravaju javnost na dugoročnu i plansku neprijateljsku politiku Hrvatske prema Srbiji. Ta se politika ogleda kroz, kako je navedeno, šikaniranje prognanih Srba povratnika, osporavanje osnovnih ljudskih i manjinskih prava, kao što su pravo na jezik i pismo, teritorijalne sporove, tužbu za genocid, pritužbe međunarodnim institucijama, predlaganje neprijateljskih rezolucija na međunarodnim forumima, onemogućavanje slobodnog

Josip Šimunić uzvikuje ustaški pozdrav Josip (Džo) Šimunić, koga je UEFA kaznila i suspendovala zbog uzvikivanja ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, novi je član stručnog štaba selektora Fudbalske reprezentacije Hrvatske Ante Čačića?! Čim je imenovan za selektora, Čačić je najavio da će Šimunić biti dio stručnog štaba. Ovaj skandal, kako neki zapadni mediji nazivaju Šimunićevo imenovanje, izazvao je reakcije medija u regionu, ali i u Evropi. Londonski „Gardijan“ piše da je Hrvatska „zaposlila Josipa Šimunića kao pomoćnog trenera uprkos nacističkom pozdravu“. Šimunić se nikada nije izvinio za svoj istup, već je ostao pri tvrdnji da je to „istorijski hrvatski pozdrav“. Za mnoge medije njegov povratak u reprezentaciju, ovaj put u

Njemačko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 91-godišnje žene, bivše pripadnice nacističke „es-es“ divizije, za saučesništvo u ubistvu 260.000 ljudi tokom Drugog svjetskog rata u koncentracionom logoru Aušvic. Portparol tužilaštva u pokrajini Šlezvig-Holstin Hajnc Dolel izjavio je da je žena, čije ime nije objavljeno zbog zakona o privatnosti, navodno bila radio-operater za komandanta Aušvica od aprila do jula 1944. godine. Optužnica sadrži čak 260.000 tačaka. Tužilaštvo tvrdi u da ona može biti optužena za saučesništvo jer je pomagala u funkcionisanju logora. Početkom godine, nekadašnji narednik „es-es“ divizije u Aušvicu proglašen je krivim na osnovu istih argumenata. Dolel je istakao da nema indikacija da žena ne može da podnese suđenje, mada sud,

Knjigu Miloša Timotijevića objavio „Službeni glasnik” U Klubu – knjižari – galeriji „Glasnik ”, knjigu Miloša Timotijevića „Zvonko Vučković – Ratna biografija (1941-1944)”, raspravu o problemima prošlosti i sadašnjosti, predstavili su: dr Kosta Nikolić, recenzent, Borisav Čeliković, urednik i autor. „Kada je 1977. godine Zvonko Vučković, nekadašnji kapetan Jugoslovenske vojske u Otadžbini (JVuO) i komandant Prvog ravnogorskog korpusa, objavio svoja ’Sećanja iz rata’, imao je utisak da su pitanja vezana za Drugi svetski rat još uvek živa, sveprisutna i važna za svakodnevicu, kako srpske emigracije rasute po celom svetu, tako i za stvarnost socijalističke Jugoslavije. Bio je potpuno u pravu. Obe strane su svoj identitet i legitimitet crpile iz događa

Ispovest Milana Aksentijevića, generala JNA, koji godinama živi kao nepostojeći građanin „dežele“. Ljubljana me tretira kao ličnost bez prava na ime i prezime, lična dokumenta i penziju General sa slikom svoje porodice iz 1968. OTKAD su mi otac i majka stradali 1941. i 1942. godine odrastao sam kao ratno siroče. Danas sam sa 80 godina života, takođe, siroče, ali države Slovenije. Ona me ne priznaje kao čoveka, iako šest decenija sa porodicom živim u njoj. Da bih postao čovek, moram da tužim deželu Evropskoj Uniji. Ovo u ekskluzivnoj ispovesti za „Novosti“ govori general nekadašnje JNA Milan Aksentijević, žitelj malog sela Gornjika kod Kranja, koji najavljuje tužbu protiv države Slovenije za,

Povelja Kulina Bana U Srbiji se mora povesti račune o tome da se u školama jezički spomenici poput Povelje Kulina Bana, Miroslavljevog jevanđelja, stvaralašta Ive Andrića, Meše Selimovića, Skendera Kulenovića proučavaju kao dio srpske kulturne baštine, smatra Rada Stijović iz Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). „Ovakvi stavovi nisu osporavnje prava drugima na kulturni identitet, već čuvanje sopstvenog kulturnog nasleđa i sopstvenog identiteta“, navela je Stijovićeva u tekstu za „Politiku“ povodom oštrog reagovanja dijela bošnjačke javnosti na saopštenje ovog institua da se jezik Bošnjaka može zvati samo „bošnjački“, a ne „bosanski“. Ona smatra da je termin „bosanski jezik“ neprihvatljiv ne samo iz lingvističkog razloga, već i