Postavka izložbe „U ime naroda: politička represija 1944-1953“ u Istorijskom muzeju Srbije. Među eksponatima pred posetiocima će se naći i precizan spisak 56.000 streljanih u ime režima KANCELARIJA Ozne, zatvorske ćelije u kojima su dane provodili Draža Mihailović, Borislav Pekić, Dragoljub Jovanović, fotografije i lične stvari poznatih i nepoznatih ljudi stradalih na Golom otoku i mnogim drugim kazamatima „oživeće“ na izložbi „U ime naroda: politička represija u Srbiji 1944-1953“ u Istorijskom muzeju Srbije, koja će biti otvorena 16. aprila. Prvi put je na jednom mestu sabrano sve što se zna o ovom vremenu. Pred posetiocima su do sada neobjavljene fotografije sa Golog otoka, baza podataka sa dešifrovanim podacima 16.500 zatvorenika

Povodom masovnih antisokolskih istupa Čedo Milić uputio je starešinama sokolskih društava okružnicu, pozivajući ih na dogovor u Mostar 26.1.1938. radi pokretanja zajedničke akcije svih sokola protiv postojećeg terora pristalica HSS.     Metković je bio sedište VI okruga Župe Mostar. Društvo je priredilo 4.septembra 1932. javnu vežbu sa akademijom kojoj su prisustvovala društva iz Stoca, Ljubuškog, Čapljine i Opuzena, kao i sokolske čete iz Tasovčića. Posle podne formirana je povorka na čelu sa sokolskom muzikom, od sokolane do vežbališta, na igralištu JSK “Narona”, koje je bilo okićeno zastavama i zelenilom. Javna vežba počela je govorom prosvetara Iva Gabrića. Od vežbi izvedena je ritmička igra “Maro Resavkinjo” od ženske dece. Priređena

Sinoć je u Knjižari Matice srpske u Podgorici održano veče sa prof. dr Milom Lomparom. Lompar je govorio o Njegošu i odnosu prema njegovom djelu, srpskoj politici u oblasti kulture, kao i „duhu samoporicanja“.     Govoreći o djelima Petra II Petrovića Njegoša, Lompar je kazao da je u njima prisutan dubok civilizacijski sukob. „U Njegoševom djelu susreću se dvije sile koje imaju dubok civilizacijki sukob. Susreću se dvije ključne tradicije – helenistička i judeohrišćanska. To je susret helenističkog i hrišćanskog – susret Logosa i Otkrovenja“, kazao je Lompar, i dodao da je Njegoš, „kao stub srpske kulture“ pratio evropski takt dajući svojim djelima nadlični ton. „On je preokrenuo Kosovski