
Istina u vrtlogu „Oluje“
Dubrovnik 1925. godine Piše Ljiljana Čolić Srba u Hrvatskoj, u gradovima u kojima su vekovima živeli, danas gotovo da i nema. Ostao je još jedan zadatak − negirati da ih je uopšte tamo bilo Povodom burnog reagovanja političke i (pseudo)stručne javnosti u Hrvatskoj koje je izazvala knjiga Istorija dubrovačke književnosti dr Zlate Bojović, dok je u Beogradu s punom naučnom argumentacijom i razložno naišla na pozitivne kritike kao dopunu činjenici da se ni u kojem slučaju ne može raditi o nekakvom srpskom svojatanju kulturne baštine Dubrovnika, podsećamo na jedan naučni rad objavljen u Južnoslovenskom filologu davne 1931. godine. Reč je o prilogu „Tursko-srpski spomenici Dubrovačkog arhiva“ dr Gligorija Elezovića, pionira













