arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
pag-srusena-ploca.jpg

Na Pagu juče počinjen stravičan zločin nad djecom kakav se na tom ostrvu nije desio od ljeta 1941.

5. mart 2019.

Hrvatska ali i šira javnost, šokirana je sudbinom četvoro mališana koje je otac sa ubilačkom namjerom, bacio sa prvog sprata njihove kuće u šest metara dubok ambis. I predsjednica Hrvatske je kako prenose mediji: zgrožena, potresena i tužna. Hrvatski premijer Plenković je izjavio da su svi zgroženi ovim monstruoznim činom na Pagu i dodao: „Doslovno smo svi potreseni s ovakvim, do sada bar ja ne pamtim, činom koji se odvio na Pagu“. I zaista, riječ je o nesvakidašnjem događaju, pokušaju ubistva malodobne djece. Ovako nešto na Pagu se nije dogodilo od noći 14/15. avgusta 1941, kada su uoči katoličkog praznika Velike gospe, Hrvati poklali, bacili u ambis i zatrpali devedesetjedno

Jedan od hiljade života, koliko jedan život znači i kad on postaje samo brojka

28. februar 2019.

Moj deda, Blagoja Rauš, rođen je 25.12.1934. godine u selu Crna Dolina kod Prijedora, umro je 10.06.2016. godine u Prijedoru u porodičnoj kući koju je sam izgradio i u kojoj je stekao porodicu, djecu, unučad i praunučad. Kao dječak bio je zatočen u logoru Jasenovac, sa svojom porodicom, majkom, braćom, prijateljima. Vidio je mnoge strahote, ubijanja, mučenja i klanja, o kojima samo bolesni um može da uživa. Od mog rođenja (1989. godine) jednom mi je pokušao da ispriča šta je sve doživio, jer me je to oduvijek zanimalo. Međutim, deda nije imao snage, svaki put kad bi krenuo počeo bi da zastaje, da muca i onda bi rekao: „Ne mogu…“.

Radaković: Grobovi su kameni svjedoci naše prošlosti

27. februar 2019.

Na fotografiji se nalazi spomenik Vukašina Ćopića, prve žrtve ustaškog terora sa područja Prijedora. Vukašin Ćopić (60 godina), dobrovoljac na Solunskom frontu, uhapšen 5. maja 1941. godine, likvidiran kod sela Čarakovo. Na kamenom krstu, iznad ćiriličnog natpisa, urezana je i petokraka. Kad vam prigovore „šta će krst na Mrakovici“, kad vam kažu kako je partizanima krst bio mrzak, kad vam razni novinarčići i NVO aktivisti počnu lupati gluposti o karakteru otpora fašizmu i nacizmu na ovim prostorima, vi im pokažite ovu fotografiju. Ona, između ostalih dokaza, pobija sve njihove pamflete, sve govore mržnje prema srpskom narodu, sve laži o ustanku svih naroda u Bosanskoj krajini u ljeto 1941. godine. Izvor

Tanja Tuleković: Sjećanje Milke Sumrak

23. februar 2019.

 Milka Sumrak (1926–2008.), rođena u selu Demirovac, 1  preživjela je Pokolj na Mladi Božić 2 1942. godine. Ožiljak tog stradanja nije bio samo fizički, već i puno dublji, emotivniji. Svoje sjećanje podijelila je sa jednim jasnim ciljem, a to je da se istina o stradanju Srba na području Kozare i Potkozarja za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske što bolje dokumentuje, što dalje čuje. Njena misija je ispunjena: stradanje njene porodice, pa i nje same zabilježeno je, dokumentovano je i publikovano, te dostupno širokim masama istraživača ove teme. Autor: Tanja Tuleković, Viši kustos, JU SP Donja Gradina; [email protected] UDK 341.485:929Sumrak M. Ključne riječi: selo Demirovac, selo Draksenić, Kozara, logor Jasenovac, ustaše Milka Sumrak (r.

Nevenko Bartulin – ‘Cigansko pitanje’: dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njemačkog Rajha

16. februar 2019.

U posljednjem broju ‘Globusa’ (14.12.2018) Mirjana Kasapović je napisala komentar o knjizi Igora Vukića o Jasenovcu u kojemu je napomenula kako Vukić tvrdi da je nacistička Njemačka izvršila ‘nepodnošljiv pritisak’ na NDH kako bi ustaška vlada usvojila rasne zakone. To je inače omiljena teza velikog broja današnjih hrvatskih nacionalista i skupina istoričara i pisaca koji, poput Vukića, očito misle da mogu tako predstaviti NDH u što pozitivnijem svjetlu. Drugim riječima, ustaše su samo donijeli rasne zakone jer je to bila njemačka cijena za hrvatsku državnost, što bi ujedno trebalo značiti da ustaše nisu zapravo bili autentični rasni nacionalisti i/ili antisemiti (eto, po takvoj logici, da je Berlin tražio od ustaša

Dule Savić poslao poruku Hrvatima: O ovim rečima priča ceo region

14. februar 2019.

Nekadašnji fudbaler Zvezde popularni Dule Savić, dao je izjavu na RTS-u, uživo u emisiji UPITNIK o kojoj će sigurno pričati region. – Mi bismo sami sebe trebali više da poštujemo, da nam se ovo ne bi dešavalo. Da ne dajemo naivno deklarativne izjave. Imamo milion primera proteklih dana i meseci. Veće samopoštovanje bi sprečilo ovakve situacije. – Samo se setite kada je predsednik bio u Bosni, kada je jedva izbegao događaj u Srebrenici, a onda pozvao njihovog predsednika da igraju šah ovde. Do dan danas, se ne zna koje to učinio. Kada stalno popuštate, a ja jesam da se međusobno poštujemo, ali koliko poštuješ ti mene i ja ću tebe.

Hrvatska dijaspora za svoju službenu zastavu jednoglasno izabrala ustašku zastavu

13. februar 2019.

U nedelju 10. februara 2019. u Sjedinjenim Američkim Državama u gradu Klivilendu hrvatski iseljenici izabrali su, uz službenu zastavu Republike Hrvatske svoju vlastitu zastavu, zastavu hrvatske dijaspore. Jednoglasnim odabirom, hrvatska dijaspora je za svoju zastavu izabrala „povijesnu hrvatsku zastavu“, crveno, bijelu, plavu trobojnicu s grbom u sredini. Hrvatska dijaspora je vijest o službenoj zastavi poslala Ministarstvu Uprave Republike Hrvatske, Predsjednici RH, Predsjedniku Sabora i Predsjedniku Vlade RH. Vijest o tome objavio je Frenk Bilaver, američki HDZ-ovac na svojoj Fejsbuk stranici a njegovu objavu prenosimo u cijelosti: “Na sastanku hrvatskih iseljenika u Clevelandu na Stepinčevo 10 veljače 2019. godine. Odlučeno je i jednoglasno prihvaćeno kako će izgledati ZASTAVA I GRB HRVATSKE

Culibrk_01.jpg

Alojzije Stepinac: Da je veća sloboda i dovoljno radnika Srbija bi bila za dvadeset godina katolička

13. februar 2019.

„Pakrački episkop Jovan (Ćulibrk) rekao kako je odnos Pavelića i Stepinca bio distanciran…“ Da bi se ovo moglo razumeti potrebno je osvrnuti se na Stepinčev memorandum od 18. maja 1943. godine u kojem moli Hitlerovog papu Pija XII da sačuva Pavelićevu tzv. Nezavisnu Državu Hrvatsku, u kojem između ostalog stoji: „Noseći svetu mir, mislite, sveti Oče, na hrvatsku naciju, uvijek vjernu Hristu i vama. Mlada Hrvatska Država, rođena u strašnijim i težim prilikama, nego bilo koja država kroz više vijekova, boreći se očajnički za svoj opstanak, pokazuje sa svim tim u svakoj prilici, da želi ostati vjerna svojim sjajnim katoličkim tradicijama i osigurati bolje i jasnije izglede katoličkoj crkvi u

Anto Đapić Foto: Večernji list

Anto Đapić: Bude li trebalo, bićemo i ustaše!

11. februar 2019.

Pretpostavljamo da će današnja izjava hrvatskog političara Ante Đapića biti prihvaćena sa ocjenom da se radi o „minornoj“ stranci i dobro poznatom „bukaču“ koga ne treba shvatati ozbiljno. Ipak, njegovo javno obraćanje Patrijarhu srpskom Irineju, Srbima uopšte i posebno „hrvatskim Srbima“ kako Đapić zove ono malo preostalog srpskog stanovništva u Hrvatskoj, zvuči u najmanju ruku zloslutno. Prilog sa hrvatskog portala Dnevno.hr prenosimo u cijelosti. ZAPRIJETIO IRINEJU! ‘Dalje prste od Hrvata, ostat ćete bez njih. Bude li trebalo bit ćemo i ustaše!’ Autor: S.V. Ponedjeljak, 11. veljača 2019. u 11:43 Posljednja izjava patrijarha Irineja, nije ravnodušnom ostavila članove stranke Desno, čije priopćenje potpisuje Anto Đapić: “Srpsko-svetosavski patrijarh Irinej poručuje putem medija

NAJAVA: Izložba „Spašavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915.“

11. februar 2019.

Centar za primenjenu istoriju i Istorijski muzej Srbije Vas sa zadovoljstvom pozivaju na otvaranje gostujuće izložbe autora dr Milovana Pisarija „Spašavanje Srbije: američka misija i epidemija tifusa u Srbiji 1915.“ Izložbu otvaraju: dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije dr Milovan Pisari, direktor Centra za primenjenu istoriju predstavnik Ambasade SAD u Srbiji Ponedeljak, 11. februar 2019. godine u 18:00 časova Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11 Izvor: Centar za primenjenu istoriju CPI

Stara Gradiška Foto: Wikipedia / Wikipedia

Ko kroz Jasenovac nije prošao, taj se ne zna Bogu molit`!

9. februar 2019.

Miluna je imala tek 15 godina kada je u beskrajnoj koloni srpskih sužanja, sa cijelom porodicom, rođacima i narodom srpskih sela iz okoline Novske i Gradiške silom dotjerana u Staru Gradišku. Ustaše su ušle u selo i izdali naredbu da svi Srbi za 20 minuta izađu na seoski drum. Iz te stare austro-ugarske kaznione pravili su raspodjelu ko ide u Jasenovac da se ne vrati, ko se ubija na mjestu, koja djeca se transportuju za Zagreb i Jastrebarsko, a koja se bacaju na gomilu da umiru. Spas je bio moguć za one koji bi kao radno sposobni krenuli na rad u Njemačku. “ Dobro pamtim visoku kulu stražaru u srijedi

Imenovanje nove Komisije za Srebrenicu – tresla se gora, rodio se miš

8. februar 2019.

Sa popriličnim zakašnjenjem, koje se meri mesecima, Vlada Republike Srpske najzad je objavila sastav novih komisija koje će se baviti utvrđivanjem činjenica o Srebrenici i Sarajevu tokom rata 1992 – 1995. i – moglo bi se ponadati – ispravkom nakaradnog, odbačenog izveštaja o Srebrenici Čavićeve komisije iz 2004. godine. Imenovanjem komisije za Srebrenicu, po rečima ministra pravde RS Antuna Kasipovića, „realizuje se zaključak Narodne Skupštine, a u vezi sa stradanjem svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992 – 1995.“ Otpočinjanje sa radom ovih komisija, posebno one koja se odnosi na Srebrenicu, u principu je dobra stvar, makar i da je usledilo posle gotovo šestomesečnih natezanja i brojnih pompeznih medijskih najava posle kojih

Jednostrana identifikacija

7. februar 2019.

Hrvatsko Ministarstvo branitelja na čelu s ministrom Tomom Medvedom i njegovim pomoćnikom Stjepanom Sučićem okreće novu stranicu u postupcima identifikacija osoba stradalih u ratu 1990-ih s poražene, srpske strane.  Piše: Paulina Arbutina Dokazano je to na identifikaciji 5. februara, kada je na zagrebačkoj Šalati identifikovano šest osoba. To se, međutim, dogodilo bez prisustva članova Komisije za nestale osobe Republike Srbije koja je više od deset godina pozivana na procese u kojima se znalo ili pretpostavljalo da su žrtve srpske nacionalnosti. Zbog prekida dosadašnje prakse zainteresirani dio javnosti ostao je bez informacije o identitetu identificiranih kao i bez podataka s kojih su točno lokaliteta žrtve ekshumirane, što je za rasvjetljavanje ratnih događaja 1990-ih itekako bitno.

Sveti Mučenici naši, praštajte nam!

7. februar 2019.

77. godina od strašnog pokolja nad pravoslavnim Srbima u selima Motike, Šargovac, Drakulić, i rudniku Rakovac! Bez i jednog ispaljenog metka ustaše su tog 7. februara 1942. godine počinili Pokolj! Ubili su najmanje 2300 ljudi, a među poklanima i 551 dijete. Taj stravičan čin ljudski mozak ne može da zamisli u svojoj glavi. Nema tog filma strave i užasa, horora, koji bi mogao dočarati to zlodjelo. Piše: Sandra Blagić Ali, postoji u stvarnom životu pokvareni neljudski um kojem je bilo zadovoljstvo klati! Hranio se tim mučenjem , klanjem. Ubijao je sjekirama, noževima, toljagama uz odobrenje katoličke crkve koja se nije protivila Pokolju, i od koje su dobili oproštenje grijeha. U

sargovac-skola.jpg

Milošević: Dužnost nam je da čuvamo sjećanje na žrtve

7. februar 2019.

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Darko Milošević poručio je povodom obilježavanja 7. februara, dana Pokolja srpskog naroda u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac, da je dužnost ove generacije da čuva od zaborava nevine žrtve ustaškog terora. – Za Šargovac, svaki 7. februar je dan žalosti. 1942. godine, ustaše su u našoj školi ubile svu djecu srpske nacionalnosti i to pred učiteljicom i pred ostalom djecom. Pored strašne činjenice da su uopšte postojala stvorenja poput Gutića, Mišlova i fra Filipovića, možda je jedino strašnije što je u narednih 50 godina silom nametano ćutanje o ovom zločinu. Dakle ne samo da nisu prikupljani dokazi i izjave živih svjedoka, nego se o

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA