arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

ZA POKROV I TROJICE

Umesto nas stotinu danas sam ovde samo ja, kao neki izabrani predstavnik nas malobrojnih i čitave vojske nerođenih i onih brojnih što silom postaše bivši pre redovnog božijeg poziva. Piše: Cvijeta Radić       Kasna, sunčana, jesen i jedan divan dan u njoj. Polje široko, šareno, stisnuto između Dinare i Golije, protegnuto u dužinu kao da teži da dohvati beskraj i sobom prespoji sever i jug. Sve boje sa slikareve palete utisnute su u grane drveća. Dinara kao da plamti pod crvenilom koje razbijaju jezičci žutih listova. Izviruje samo golišavi Troglav da sve nadvisi svojim golim, kamenim stasom. Moja dva sela su sa dve strane polja. Jedno, kao ptica krilom, obgrlila

vladimir_umeljic.jpg

VLADIMIR UMELjIĆ: O ISTORIJSKOJ ISTINI I „DIMNIM BOMBAMA“ ČELNIKA BEOGRADSKOG MUZEJA ŽRTAVA GENOCIDA

Intervju o Jasenovcu, koji su (ne samo) najveće srpske novine odbile da objave (oktobar 2023.) Razgovor sa istoričarom, pravoslavnim filozofom i književnikom Vladimirom Umeljićem o njegovom novom naučnom delu u izdanju izdavačke kuće „Prometej“, Novi Sad, čija promocija se očekuje na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu (nedelja, 22.10.2023. u 15.00). Pitanje: Vi se decenijama bavite i doktorirali ste na temu multidisciplinarnog istraživanja fenomena genocida. Uskoro će biti predstavljeno Vaše novo naučno delo u dva toma, prvi je naučno-istorijski na temu Srbocida, genocida nad Srbima u hrvatskoj državi 1941-1945: „Kada mrtva usta progovore (O Srbocidu hrvatske države 1941-1945.)“ a drugi se bavi teoretskim, jezičko-filozofskim razmatranjem pitanja istine: „Istina u svetu relativizma

Episkop Nikodim: U Hrvatskoj ništa novo – opet i opet o ćirilici

Kao Episkop Pravoslavne Eparhije dalmatinske Srpske Pravoslavne Crkve, izražavam najdublju rezignaciju i osudu zbog skorašnjih, rekao bih bizarnih događaja u Opštini Vrsi kod Zadra, a vezanih za zahtjev direktora lokalnog komunalnog preduzeća da se u roku od 15 dana ukloni ćirilični natpis sa nadgrobnog spomenika jedne srpske porodice na groblju u Poljicima. Piše: Episkop dalmatinski Nikodim Prema njegovom tumačenju, u toj opštini nema više od trećine žitelja srpske nacionalnosti, što je preduslov da bi se zakonski ostvarilo njihovo pravo na upotrebu sopstvenog pisma, to jest ćirilice u ovom slučaju. Iskren da budem, nisam shvatio, pošto je riječ o groblju, da li misli na žive ili na mrtve, jer u slučaju

Nisu sveti ni spomenici, sporna i ćirilica

I dok bi se sve bogomolje i groblja, koja su svjedok neprolaznosti, morala poštovati, na našim prostorima ipak na bezbroj primjera, pojedincima smetaju čak i stvari koje običan čovjek ne može ni pomisliti da ikome mogu naškoditi. Piše: Miloš Vasiljević Lako je biti Srbin u Republici Srpskoj i Srbiji, ali nije u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Strašna stratiša, ubijanje i protjerivanje naših ljudi su iza nas, ali čini se da ni u miru ono malo srpskog življa što je ostalo na vjekovnim ognjištima, nije spokojno. Posljednji u redi ispada i provokacija, kojim se doslovno rugaju našem narodu je i primjer u blizini Zadra, gdje tamošnje

Episkop Sergije: Pop Pilip i povampirena mržnja

Nakon što smo u molitvi, miru i tišini na svjetlo dana iznijeli mošti sveštenomučenika Pilipa Karanovića, mog prethodnika u sveštenstvu i mog časnog pretka, kojeg su Turci, bez suda i krivice, objesili u petrovačkom selu Prkosi daleke 1832. godine, očekivali smo da će ova vijest, objavljena bez želje za senzacionalizmom, biti dočekana sa razumijevanjem i podrškom. Ipak, suočili smo se sa grubim napadima i govorom mržnje na društvenim mrežama, gdje se, u komentarima, po već ustaljenoj i dobro poznatoj matrici srpsko-pravoslavno sveštenstvo, između ostalog, naziva „ubicama koje se kriju ispod mantije“. Istina, opet, boli one koji bi da ćutimo, da povijemo glavu pred vlastitom prošlošću, koji bi da zaboravimo sve

DOKUMENT IZ 1941. GODINE: Katolički sveštenici u selu Kusonje sve Srbe zatvorili u pravoslavnu crkvu i zapalili je

U progonu i ubijanju Srba posle rasparčavanja Jugoslavije (1941. godine – nap. I. B.) znatnu ulogu igrao je, pored ustaša, i velik broj katoličkih sveštenika. U mnogim krajevima oni su bili i glavni inspiratori svih nedela i progona… Njihovo delovanje je još pre rata bilo takvo da su u mnogim krajevima spremali psihološki teren za sva buduća nedela. Mnogi župnik je, bilo po svojoj volji bilo po uputstvu svojih pretpostavljenih, širio mržnju na državu i sve što je pravoslavno… Mržnja, koja je tako sejana, urodila je bogatim plodom posle raskomadavanja Jugoslavije… Sve je to gledano i odobravano od katoličkog Episkopata… Po sebi se razume da su u prvom redu stradali

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: SEJANjE RAZDORA IZMEĐU JEVREJA I SRBA, DVA NARODA-ŽRTVE ZLOČINA GENOCIDA

Aleksandar Korb tvrdi da se u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima i, istovremeno, ciljano seje razdor između Jevreja i Srba, pokušavajući da od čuvara sećanja na Holokaust pribavi jednu vrstu „pravovernog legitimiteta“, takoreći „carte blanche“ (blanko ovlašćenje), „free hand“ (slobodna ruka) smislu alibija za svoju srbofobiju. Pri tome on, međutim, pravi jednu kardinalnu grešku upravo u odnosu na jevrejske žrtve Holokausta. Nemački istoričar Aleksandar Korb je poznat kao jedan od najprominentnijih i najbeskrupuloznijih poricatelja Srbocida hrvatske države 1941-1945. On otvoreno zastupa krajnje revizionistički stav, da se „u hrvatskoj državi 1941-1945. nije dogodio genocid nad Srbima“, da je ta tvrdnja „samo jedna (veliko)srpska nacionalističko-komunistička konstrukcija, gajenje ciničnog kulta

Atentat u Marselju bio je uvod u genocid u NDH

Mnogi smatraju da su ubistvom kralja ubijeni narodno jedinstvo i sama Kraljevina Jugoslavija, koja je posle njegove smrti preuređena stvaranjem Banovine Hrvatske, a onda udarom spolja 1941. srušena, podeljena, a od dojučerašnje braće srpski narod je doživeo stravične zločine, genocid u ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj koju su vodili oni koji su optuženi i osuđeni za ubistvo kralja Aleksandra. Piše: Momčilo Pavlović, istoričar Devetog oktobra 1934. u pola četiri po podne stigao je jugoslovenski brod „Dubrovnik” sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem u marseljsku luku, praćen celokupnom francuskom sredozemnom flotom, u zvaničnu posetu Francuskoj. Ministar mornarice Fransoa Pjetri pošao je u susret jugoslovenskom ratnom brodu, dok su luku nadletali francuski hidroavioni. U admiralskom

HOLOKAUST IZLAZI IZ PODRUMA VATIKANA: Teme će se odraziti na buduće odnose katolika i Jevreja, ali i pravoslavaca

Uloga pape Pija XII, sa novootkrivenim dokumentima iz njegovog pontifikata u vreme Drugog svetskog rata i njihov značaj za jevrejsko-hrišćanske odnose biće centralna tema Međunarodne konferencije na rimskom Univerzitetu Gregorijana od 09. do 11. oktobra. Piše: VN Biće to najveći susret ikada organizovan po otvaranju vatikanskih arhiva na zahtev pape Franje, koji je uputio marta 2022. godine. Govoriće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, vodiće se dijalog između istorije i teologije. U sedam zasedanja u tri dana izaći će na svetlost dana i novi dokumenti o pontifikatu pape Pija XII i njihov značaj za otkrivanje istine na temu „papa nije znao – papa je znao“. Biće to dijalog o istorijskim

Umesto na školovanju u Francuskoj, otac mu završio na Jadovnu

Da život piše romane možda je već pomalo otrcana fraza, ali da je ona i te kako istinita potvrđuje i priča Slobodana Landupa iz Vukovara čija porodica je, kao i većina srpskih porodica, tokom Drugog svetskog rata pretrpela veliko stradanje. Piše: Slavko Bubalo O stradanju Srba u Pavelićevoj NDH potomci žrtava su nakon rata uglavnom ćutali jer o tome, zbog politike pomirenja koju je proklamovala nova komunistička vlast, nije bilo preporučljivo javno govoriti. Međutim, istina kad-tad nađe put i način da bude ispričana, a vreme koje je proteklo čoveku omogućava da o tome sudi trezveno, bez gorčine ili nakupljene mržnje. Slobodan Landup danas je osamdesetogodišnji profesor u penziji koji svoje

Projekcija filma „Spomenko na vječnoj straži“ u Opštini Zvezdara

Udruženje Koordinacija organizuje projekciju filma pod nazivom „Spomenko na vječnoj straži“, koja će biti održana u petak, 6.10.2023. godine sa početkom u 18 časova, u Gradskoj opštini Zvezdara, Bulevar kralja Aleksandra 77. Događaj je podržan od strane Gradske opštine Zvezdara, a gosti na projekciji filma su Mile Savić, režiser filma i Zoran Blagojević, komandant 4.lake ozrenske brigade i Radovan Jović Brigadir Oružanih Snaga Bosne i Hercegovine inače ratni komandant Spomenka Gostića i . U filmu će biti prikazan život Spomenka Gostića koji je najmlađi odlikovani borac vojske Republike Srpske u otadžbinskom ratu koji je poginuo 20. marta. 1993. godine u 14 godini života. Spomenko je rođen 15. avgusta 1978. godine

Trojna invazija na Kraljevinu Srbiju 1915. godine

Na današnji dan otpočela je Trojna invazija na Kraljevinu Srbiju 1915. godine, koja predstavlja jedan od ključnih momenata u Prvom svetskom ratu. Nakon uspešne odbrane i velikih pobeda Srpske vojske 1914. godine na Ceru, Drini (Mačkovom kamenu) i Kolubari, nadmoćnoj, poraženoj i poniženoj austrougarskoj vojsci u četvrtom napadu na Srbiju pridružuju se i Nemačko carstvo, a koji dan kasnije i Bugarska. Tri velike, nadmoćne i mnogoljudne armije napadaju sinhronizovano Srbiju koja se, uz pomoć crnogorskih trupa, sama nosi sa takvim napadom. Najveću katastrofu u ovom napadu predstavlja bugarsko presecanje kičme Kraljevine Srbije, a to je moravsko-vardarska dolina i veza sa savezničkom Grčkom i lukom Solunom odakle je dolazilo snabdevanje municijom

Ljuba i Milja Karan, Crkveni Bok ratne 1942. god.

Svedočenje o stradanju Ljube Karan iz sela Strmen

Prema svedočenju, Ljuba je u blizini sela Puska silovana, mučena i na kraju nabijena na kolac. Majka Milja je također ubijena. Ljuba (Mile) Karan je rođena 1928. godine u selu Crkveni Bok, srez Kostajnica, kao jedino dete oca Mile, zemljoradnika i majke Milje, rođene Dokman, domaćice. Detinjstvo je provela u rodnom selu, gde je pohađala osnovnu školu i postepeno stasavala u pravu ljepoticu. Početkom rata i stvaranjem NDH započinju stradanja njene porodice. Otac Mile je zarobljen kao pripadnik Kraljeve vojske, interniran u Nemačku, gde je u zarobljeništvu boravio do kraja rata. U tako teškim vremenima, majka i ćerka ostaju same. Prvo su naterane na prekrštavanje iz pravoslavne u katoličku veru

NA DANAŠNjI DAN ZATVOREN ZLOGLASNI BANjIČKI LOGOR: Među zatočenicima jedno vreme bili žena Draže Mihailovića i Pašićev unuk

Na današnji dan pre 79 godina, 4. oktobra 1944, poslednji zatvorenik izašao je iz zloglasnog banjičkog logora, kroz koji je tokom Drugog svetskog rata prošlo oko 30.000 ljudi, a ubijeno više od 4.200. Piše: V. Crnjanski Spasojević Sačuvana policijska evidencija pominje imena 23.697 logoraša, ali ova brojka nije konačna jer na spiskovima nema celih grupa za koje se zna da su tu bile. Isto tako ni broj od oko 4.200 likvidiranih, čije je ime i prezime evidentirano u banjičkim knjigama, nije konačan.U zvanične brojke nije uračunato ni oko 3.800 ljudi koji su odatle poslati u druge logore u Evropi, gde su skončali. Nisu ubeleženi ni starci koji su puštani tek

DA LI JE VATIKAN ZNAO ZA ZVERSTVA NDH I STEPINCA? Važna dokumenta o Papi Piju XII ugledaće uskoro svetlost dana

U auli Univerziteta Gregorijana u Rimu biće od 9. do 11. oktobra održan skup za koji mnogi tvrde da je istorijski i trebao bi dati odgovor o ponašanje „ratnog pape“ Pije XII . Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti ZAGREB Naučnici će uskoro u Rimu izneti nova otkrića vezana za aktivnosti pape Pije XII, koja su sada dostupna javnosti od kako je papa Franja otvorio Vatikanski arhiv za period Drugog svetskog rata. Na konferenciji ”Novi dokumenti iz pontifikata Pije XII i njihovo značenje za jevrejsko-hrišćanske odnose“ biće istoričari i teolozi, hrišćani i Jevreji, a govoriće se o 16 miliona dokumenata koje Vatikanski arhiv čuva, a odnose se na pontifikat Pije

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.