arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Patrijarh Irinej: Položaj Srba u Crnoj Gori kao u doba fašističke NDH

Patrijarh srpski Irinej ocijenio je da je položaj Crkve u Crnoj Gori gori nego u vrijeme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba ozoglašene fašističke tvorevine Nezavisne države Hrvatske. Komentarišući česte negativne poruke crnogorskih zvaničnika upućene Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, te prijetnje da bi Crkvi mogla biti oduzeta imovina, patrijart Irinej je kazao da je tako nešto nezamilsivo u 21. vijeku. “Čitajući nešto o tom pitanju i problemu, uviđam da je to nezamislivo u našem vremenu. Da su to radili Turci ili ustaše u svoje vrijeme, to bi se moglo razumjetl i shvatiti. Ali da se to radi u vremenu mira i slobode, u vremenu kada vladaju principi zakona i zakonitosti,

Foča: Sjećanje na zločin u Jabuci

Na groblju Božovac u Foči sutra će biti obilježeno 26 godina od masovnog stradanja Srba u fočanskoj mjesnoj zajednici Jabuka, najavljeno je iz opštinskog Udruženja prognanih i raseljenih Srba. U zoru 23. jula 1992. godine, pripadnici takozvane Armije BiH iz Goražda u napadu na šire područje Jabuke nisu imali milosti ni za djecu, žene i nepokretne starce, a u krvavom pohodu popalili su sve srpske kuće i pomoćne objekte u tada fočanskoj mjesnoj zajednici Jabuka, koja je nakon rata Dejtonskim mirovnim sporazumom pripala Federaciji BiH. Najmlađa žrtva bio je trinaestogodišnji dječak Novo Elez. Među ubijenima su bili stariji bračni parovi Milovan i Marija Skakavac, Miloš i Anđelka Trivun, Ostoja i

Foto: Gettyimages

“Neću odustati od pravde, hvala Srbiji”

Gračanica — Za masakr u Starom Grackom ni posle 19 godina niko nije odgovarao. Slavica Popović iz Gračanice, koja je 23. jula 1999. izgubila brata, oca i dva strica, kaže da ona i njena porodica nikad neće odustati od pravde. “Dok sam živa neću odustati”, rekla je Popović za Radio Televiziju Gračanica podsetivši da je Euleks prošle godine obustavio istragu o ubistvu 14 srpskih žetelaca u selu Staro Gracko. Istovremeno, Popović je zahvalila, između ostalog, predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, direktoru Kancelarije za KiM Marku Đuriću i predsedniku Odbora za KiM Milovanu Drecunu za podršku koju pružaju porodicama stradalih i za to što ne zaboravljaju zločine nad Srbima. “Goraždevac, Niš ekspres,

Suze govore istinu: Film o najmlađem borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši

U bioskopskoj sali Kulturnog centra Trebinje premijerno je prikazan dokumentarni film “Suze govore istinu”, o najmlađem borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši, autora Nebojše Kolaka. Šezdesetsedmominutni film potresno je svjedočenje o golobradom dječaku koji je sa šesnaest godina školsku klupu zamijenio puškom i stao na prvu liniju hercegovačkog fronta. Riječi Aleksandrovog devedesetpetogodišnjeg djeda Rada “Nemoj mi zamjeriti što plačem, jer suze govore istinu”, presudile su da Kolak potresni dokumentarni film”Suze govore istinu”. nazove tim imenom. Poslije otkrivanja spomenika Aleksandru Masleši u trebinjskom naselju Bregovi ispred stadiona malih sportova, Kolak je odlučio da napravi dokumentarni film o Aleksandu kako bi otrgao od zaborava herojsko djelo mladog Hercegovca poteklog iz čestite porodice Masleša

Mesto ustaškog pokolja Srba uskoro pod okriljem Vatikana

Bivši poljski nadbiskup Henrik Hoser, kojeg je papa Franja imenovao apostolskim vizitatorom za Međugorje, održaće u nedelju prvu misu u tom mestu u Hercegovini, čime će biti ozvaničeno da Vatikan pod svoje okrilje stavlja ovo «sveto mesto» za katolike pošto veruju da se tu ukazala Bogorodica. Sarajevski portal Kliks navodi da je Hoserov glavni zadatak poboljšanje rada sveštenika sa hodočasnicima i da su njegova ovlašćenja vrlo široka pa će verovatno uticati i na kadrovska pitanja, za koja je do sada bio merodavan isključivo mesni biskup. Navodi se da to podrazumeva dovođenje novih, i to stranih sveštenika u međugorsku župu, ali i uticaj na izbor župnika. Portal navodi da je Rimokatolička

U Spasićevom paviljonu, planiranom za muzej Holokausta, nalazi se teretana ,foto N.Fifić

Memorijalu ime po Sajmištu

Komisija za memorijalni kompleks odbila nacrt propisa Ministarstva rada. Matić: Neprihvatljivo da se kompleks zove Ustanova spomen-žrtve Komisija za Staro sajmište složila se na sednici u petak, uprkos disonantnim tonovima koji su se mogli čuti, da ne prihvati Nacrt zakona o ovom memorijalu koji je predložilo Ministarstvo za rad, uz korekcije Sekretarijata za zakonodavstvo, saznaju “Novosti”. – Članovi Komisije bili su za to da zakon bude “leks specijalis”, koji bi bio usvojen zajedno sa statutom kojim se jasno definiše autonomija muzeja koji će postojati unutar Memorijala – objašnjava za naš list Veran Matić, član Komisije. – Imovinski poslovi i uslovi za eksproprijaciju zemljišta na kome će se nalaziti Memorijal trebalo bi

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša i polaganjem cvijeća uz Centralni spomen-krst i na humke ubijenih danas su članovi porodica i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila na bratunačkom groblju obilježili 26 godina od stradanja osam mještana i uništenja srpskog sela Gornji Magašići.

Za ubistva srpskih civila u Magašićima 26 godina niko nije procesuiran

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša i polaganjem cvijeća uz Centralni spomen-krst i na humke ubijenih danas su članovi porodica i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila na bratunačkom groblju obilježili 26 godina od stradanja osam mještana i uništenja srpskog sela Gornji Magašići. Zločin, koji su pripadnici muslimanskih snaga iz Srebrenice počinili na današnji dan u Gornjim Magašićima kod Bratunca, jedan je od najstravičnijih po svireposti. U porodičnim kućama masakrirano je osmoro srpskih civila iz ovog sela, od kojih šest žena. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Blagoje Popović, a najmlađa sedamnaestogodišnja trudnica Ljiljana Ilić. Za ovaj, kao i sve ostale zločine počinjene nad Srbima u bratunačkoj opštini niko

Oluja u Moskvi

Mediji su upravo kao i devedesetih godina odigrali ulogu branitelja domovine, ne samo pred evropskim fudbalerima nego i pred zakletim unutrašnjim neprijateljem. Piše: Heni Erceg „Biće to Oluja svih oluja!“, najavio je posljednju utakmicu u Moskvi reporter Hrvatske televizije i time tačno detektovao politički proizvedenu fudbalsku histeriju koja je imala sva obilježja one ratne od prije 23 godine kada je u akciji Oluja Hrvatska oslobodila svoj teritorij od mrskih srpskih građana. Nepodnošljiva atmosfera kolektivnog zanosa u kojoj je mučnu stvarnost, dešperaciju zbog socijalnog i ekonomskog kolapsa države potpuno preuzela fudbalska lopta, pretvorena je u konačnici u ridikulozni, populistički cirkus kojemu je osnovni ton davala politička elita. Ona koja je bezobzirno,

Isuviše smo mi dobri prema njima

Sve u svemu, nije trebalo takvu reprezentaciju dovoditi na rusko prvenstvo Dozvoliću sebi da malo upropastim tu opštu ljubav i bratsko raspoloženje uspostavljeno nakon utakmice Hrvatska-Rusija. Naravno, shvatam ja da je pobedio sport, ali ipak ću izneti nekoliko razmatranja. Za mene, bitka 7. jula uveče na stadionu u Sočiju me je podsetila na vojnu operaciju. Užasan, nemilosrdan tempo, uvođenje rezervnih igrača u borbu, iscrpljujuće čarke- sve je kao u ratu. Samo bez prostrelnih rana. Patnja, ipak, nije pobegla. Posebno onda, kada je hrvatski golman ležao sa pocepanim mišićima u svom šesnaestercu. (Osim ako se nije pretvarao…). Verujte meni, matorcu koji je učestvovao u nekoliko ratova (uzgred, dva puta sam ratovao

U glavnu kulu nedavno se uselila porodica Foto N. Fifić

Kasne i zakon i memorijal

Nezadovoljstvo zbog sporosti u donošenju propisa za kompleks Staro sajmište. Za ustanovu spomen-žrtve biće nadležno Ministarstvo kulture Ni posle brojnih najava da će Srbija ove godine dobiti zakon o Starom sajmištu tj. zakon o ustanovi spomen-žrtve, od toga još nema ništa, a i od izgradnje memorijalnog centra smo prilično daleko. U Centralnu kulu, u kojoj su se godinama nalazili ateljei umetnika i koju su gradske vlasti iselile, nedavno se uselila jedna romska porodica. I Italijanski i Češki paviljon imaju stanare, pa je pitanje kada će biti osposobljeni za rekonstrukciju, dok se u Turskom paviljonu, u kome je bila logorska mrtvačnica, nalazi restoran. Spasićev paviljon, gde je bila bolnica, i koji

Jakob Finci Foto: klix.ba

Finci: Jevreji neugodno iznenađeni natpisima u Tuzli i Sarajevu

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci izjavio je danas da su Jevreji neugodno iznenađeni pojavom antisemitiskih natpisa u Tuzli i Sarajevu. “Jednostavno, mada to nije neki preveliki incident, morali smo reagovati jer koga jednom zmija ujede, a Jevreje je i te kako ujela, taj se i guštera boji”, rekao je Finci Srni. On je istakao da je bolje reagovati na vrijeme i skrenuti pažnju stanovnicima BiH da su Jevreji ravnopravni građani na ovim prostorima već više od 450 godina i da se nikada nikome nisu zamjerili, već da su uvijek pomagali kome god su mogli, zbog čega nisu zaslužili ovakav tretaman. “Mi znamo da je sad jedan trend mesijanstva

Stradanje monaha i manastira Žitomislića od strane ustaša 1941.

Manastir Žitomislić – Blagoveštenja Presvete Bogorodice iz 15. veka, pripada Eparhiji zahumsko-hercegovačke i primorske Srpske pravoslavne crkve. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 25. avgusta 2017. godine. Prošlost manastira Smešten je u selu Žitomislići kod Mostara, u Hercegovini. Obnovljen je 1563. godine, za ktitora je imao čuvenu vlastelinsku porodice Miloradović. U istorijskim spisima 1583. i 1599. godine pominje se prvi iguman Žitomislića Joavan i Milisav Vukašinov iz sela Crnići. Iz godine 1602/1603. postoji sačuvan zapis majstora Vukašina iz manastira Orahovice, uklesan na kapitelu južnog stuba Žitomislićke crkve. Godine 1609. dovršen je živopis Žitomislićkog hrama po porudžbini igumana Save, trudom i troškom jeromonaha Maksima.

Mile Vitković i Ognjen Ždrakanović prve žrtve genocida nad Srbima u Čapljini

Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 22. juna 2017. godine. Mile je bio istaknuti član sokolske organizacije i atletičar. Ognjen je bio seoski knez Prebilovaca i starešina sokolske čete u selu. Stradali su u prvoj polovini juna 1941, posle višednevnog prebijanja i mučenja u zgradi škole. Mile je tu i ubijen, a telo mu je bačeno u Neretvu. Ognjen je  teturrajući, se krvav i unakažen izašao na ulicu, pravo pred fratra Tugomira Soldu, člana ustaškog stana u Čapljini. Soldo ga u kasnijem sjećanju naziva “Ognjen, četnik iz Prebilovaca”, čime već na neki način opravdava zločin nad njim. Nije dozvolio  da Ognjena ubiju na

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: Križanovo Brdo

Križanovo Brdo, Perušić, 20. jula 1941. godine ustaše ubile 42 Srbina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. jula 2014. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/492-995,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.  

„Teško svakom svome bez svojega“ – pomognimo pokloničko putovanje na obeležavanje godišnjice stradanja sela Prebilovci u genocidu NDH

Komeserijat za izbeglice Srbije objavio je 12.jula preliminarnu listu projekata koje novčano podržava po prethodno objavljenom konkursu za obeležavanje važnih datuma iz istorije, značajnih za populaciju izbeglica, posebno datuma stradanja našeg srbskog naroda. Podržali su 31 projekat ali na spisku nema udruženja SND Prebilovci za obeležavanje godišnjice stradanja sela Prebilovci u genocidu NDH 6.avgusta 1941.godine. Milenko Jahura, predsednik ovog udruženja, kaže da je planirano pokloničko putovanje iz Beograda i Novog Sada za Prebilovce 5/6.avgust 2018.godine. „TEŠKO SVAKOM SVOME BEZ SVOJEGA… Mesta u autobusu od 73 mesta su popunjena, a nemamo novac na računu da platimo prevoz, kakva je situacija bila i prošle godine pa je na kraju rešena. Zahvalni smo Vladi Cuciću

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.