arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

SUZE GOVORE ISTINU: Film o Aleksandru Masleši prikazan u Beogradu

Dokumentarni film autora Nebojše Kolaka o najmlađem stradalom borcu Trebinjske brigade prikazan na „REST FEST-u u Beogradu“. Dokumentarni film “Suze govore istinu” autora Nebojše Kolaka, poznatog trebinjskog novinara, prikazan je 26.novembra 2018. godine   na 3. filmskom festivalu „RESTL FEST“ u Kulturnom Centru Čukarica u Beogradu. Film govori o najmlađem borcu Trebinjske brigade Aleksandru Masleši, koji je sa 16 godina napustio školu i dječačku igru, otišao u rat da brani otadžbinu i poginuo. U filmu koji  traje 67 minuta govore roditelji, sestra i djed stradalog mladića. Aleksandar Masleša je ranjen 27. septembra 1994. godine na Boračkom jezeru kod Konjica, a preminuo je na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu 16. januara 1995., kada

Memorijalni kompleks u slavu cerskih junaka

Šabac – Planina Cer na kojoj se 1914. godine odigrala čuvena bitka, u kojoj je, u prethodnim balkanskim ratovima, potpuno iscrpljena vojska Kraljevine Srbije do nogu potukla brojniju i opremljeniju austrougarsku soldatesku, trebalo bi da postane trajni spomenar ne samo prvog velikog uspeha saveznika Antante već i celokupnog stradanja srpskog naroda i njegove velike pobede u Velikom ratu. Cer jeste već stotinu godina duhovna vertikala Srbije, ali je u svakom drugom pogledu bio skrajnut. Izgradnja memorijalnog kompleksa na ovoj izrazito šumovitoj planini, obrasloj cerom i grabom – koja se kao ostrvo izdiže na obodu panonskog basena – projekat je koji je podržao predsednik Srbije Aleksandar Vučić,  konačno će ispraviti ovu veliku

KOMISIJA ZA „STARO SAJMIŠTE“: Obeležiti sva mesta stradanja

Zakon kojim će biti regulisan status memorijala na Sajmištu, u Beogradu, gde je tokom Drugog svetskog rata postojao jedan od najvećih logora na jugoistoku Evrope, uskoro će biti završen. ZAKON kojim će biti regulisan status memorijala na Sajmištu, u Beogradu, gde je tokom Drugog svetskog rata postojao jedan od najvećih logora na jugoistoku Evrope, uskoro će biti završen. Da li će se u okviru njega naći i neobeležene masovne grobnice u Beogradu, gde je sahranjeno između 11.000 i 14.000 Srba i više od 6.000 Jevreja, još se ne zna. – Sve masovne grobnice trebalo bi dostojno obeležiti – kaže episkop Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije zadužene za memorijalni kompleks na Sajmištu.

POBOLjŠAN POLOŽAJ ŽENA ŽRTAVA RATA

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić ocijenila je danas da je u posljedih pet godina unaprijeđen položaj članova tog udruženja. Ona je nakon okruglog stola o temi „Položaj žena žrtava rata Republike Srpske – danas“ rekla novinarima da je udruženje do prije pet godina bilo „klinički mrtvo“ jer su svi znali da postoje, ali niko nije radio na rješavanju njihovih problema. „U međuvremenu smo postali vrlo prepoznatljiva kategorija u Srpskoj, ali i na Balkanu. Imamo status udruženja od javnog interesa i zakon kojim nas je priznala Republika Srpska“, navela je Rajilićeva. Prema njenim riječima, Zakonom o zaštiti žrtava ratne torture Republika Srpska je ispravila sve grijehe

U GORNjIM PODGRADCIMA SLUŽEN PARASTOS POGINULIM BORCIMA

U Gornjim Podgradcima u Gradišci danas je služen parastos i položeni vijenci na spomenike poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog i Narodnooslobodilačkog rata i žrtvama fašističkog terora iz ove mjesne zajednice.   Predsjednik Boračke organizacije opštine Gradiška Zoran Lazić rekao je da je u odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo 16 boraca iz Gornjih Podgradaca i da svake godine opštinska i mjesna Boračka organizacija organizuju parastos kojem prisustvuju porodice poginulih, borci, mještani i učenici Osnovne škole „Mladen Stojanović“. „Veoma je važno da učenici prisustvuju parastosu i da na njih prenosimo osjećaj poštovanja prema poginulim borcima i saosjećanje prema njihovim porodicama“, naglasio je Lazić. U Drugom svjetskom ratu poginulo je 136 boraca i više od 1.100 civila

Andjeljko_Anusic.jpg

Anđelko Anušić: Putovanje prema sebi – najduži i najteži put

Banija je, kao i cela Srpska Krajina, i sve naše Krajine rasute po svetu, moj zavičaj u jeziku. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8 . oktobra 2015. godine. A od moje rodne kuće u Gradini, na Suvoj Međi, nema odavno ni traga, ni puhorne praščice, kao ni od mnogih drugih koji dele prognaničku sudbinu. Neki, nemački pedantni ljudi postarali su se dobro za to. Ali, srećom u nesreći, zavičaj se odavno preselio u moje knjige. Idem tamo, putujem svakoga dana i noći, iz retka u redak, reči u reč, u zavičajne daljine, i vraćam mu se sve bliži sa darovima kojima me

GAJDOBRO DOBRA, KROŠNjO GRANATA: Svečano otvorena izložba „Prebilovci“

Gajdobra je rodna i dobra grana hercegovačkog bića, njegov duhovni i zemni pelcer u ravnoj Panoniji koji do danas zlatne jabuke rađa. Srbiji je darovala 39 doktora nauka i 37 državnih reprezentativaca, od toga 19 univerzitetskih profesora. Pravilna ijekavica srpskog jezika, osnovna škola „Aleksa Šantić“, biblioteka „Jovan Dučić“, trg i spomenik vojvode Luke Vukalovića, hram Svetog Vasilija Ostroškog, narod zdrav, lijep, stasit i vitak… Gajdobra – Hercegovina što je kao ptica sletjela na kukuruzna polja i nestajne brazde Srpske Vojvodine. Ne znam da li je i ova izreka nastala u Gajdobri, a lako je mogla. Tada se svuda među našim kolonistima mogla čuti. Naime, poslije naseljavanja srpskog naroda iz Hercegovine

KITAROVIĆEVA I TENISERI „DERNEČILI“ UZ TOMPSONA

 Hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović organizovala je prijem hrvatskih tenisera koji su osvojili „Dejvis kup“, nakon čega je uslijedila zabava uz „hitove“ Marka Perkovića Tompsona, poznatog po veličanju ustaških simbola. Ona je u svom kabinetu uručila odlikovanja igračima i članovima stručnog štaba hrvatske „Dejvis kup“ reprezentacije i održala lekciju o odgovornom ponašanju i mladima koji u teniserima vide uzore. Liberalni portali navode da je nakon toga uslijedio „dernek sa Tompsonovim pjesmama“. Kitarovićeva je otpjevala Tompsonov „šlager“ – „Lijepa li si“, a sve je snimio i na svom „Instagram“ profilu objavio selektor Željko Krajan. U više navrata, Kitarovićeva je priznala da voli Tompsonovu muziku i da ne zna za neke njegove

Prnjavorčani u Velikom ratu

Marko Moravac iz Mravice odlikovan je sa tri ordena – Karađorđevom zvijezdom sa mačevima, zlatnom medaljom za hrabrost i ruskim ordenom Georgijevski krst četvrtog reda. Postoji podatak i da je za Moravca lična pohvala vojvode Stepe Stepanovića pročitana pred cijelom Drugom srpskom armijom Vojske Kraljevine Srbije. PRIREDILA: Tamara STOJANOVIĆ Neobičnom ujedinjenju proglašenom prije stotinu godina u Prnjavoru prethodio je jedan od najznačajnijih istorijskih događaja za ovu opštinu, ulazak srpske vojske u grad 21. novembra i oslobođenje od austrougarske vlasti. Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca, čuvajući od zaborava sjećanje na taj datum, prikupilo je brojne arhivske podatke koji svjedoče o učešću i doprinosu Prnjavora i njegovih stanovnika u

Zašto nam bivša „braća” otimaju Kosovo?

Priča o Jugoslaviji nikako da prestane, pa ni Srbija nikako da vaskrsne iz tog silnog crvenila i užasa čiji se repovi i dalje vuku po našoj zemlji. Mnogi jugonostalgičari nisu ništa drugo do ljudi razočarani u sebe, pa svojom navodnom nostalgijom drugima pokušavaju da dokažu da to što su bili za Jugoslaviju nije bila greška, nego dobra prilika koju smo, izgleda, upropastili mi koji smo se kasnije rodili i od svog tog blagostanja, uživali samo u posledicama raspada i đubretu koje je ostalo iza tako „dobre ideje“. Ne mogu da tvrdim da znam kako se tada živelo, ali dobro znam kako se umiralo i zbog čega se zatvaralo i progonilo.

Nedeljko Cicvarić: Odjek hesnerskog krsta

Svaka majka ima pravo da obeleži grobište svog sina vojnika. Na to ima pravo čak i onda kada je taj sin poginuo u poraženoj vojsci. Spomenik nije i ne sme biti problem. Problem su ljudi. Oni koji zaboravljaju, kriju, ćute. Istina će nas osloboditi Polovinom septembra meseca, na Crvenoj česmi u Sremskoj Mitrovici svečano je obnovljen spomen-krst koji je u spomen na svog sina Franju Žuntera poginulog 1917. postavila Marija Žunter. Spomen-krst opstajao je u Kraljevini SHS i kasnije Jugoslaviji, ali je nakon Drugog svetskog rata uklonjen. I dok neki poručuju da je njegovo uklanjanje došlo kao posledica izlivene žuči zbog svega što su Nemci i njihovi pomagači, hrvatske Ustaše tokom

Hrvatska da se odredi prema nacizmu i fašizmu

Zagreb – Poslanici Istarskog demokratskog sabora (IDS) Đovani Sponza i Tulio Demetlika pozvali su na jasno određivanje Hrvatske prema nacizmu i fašizmu po uzoru na razvijena društva i uređene države, poručivši da reakcija državne vlasti mora biti „odlučna i beskompromisna jer se u suprotnom otvara prostor za reviziju o karakteru NDH”. Sponza je na konferenciji za novinare rekao da je prošle sedmice Hrvatska dobila nekoliko oštrih lekcija – dve od međunarodne zajednice, a jednu od Zaštitnika građana u njenom, kako je naveo, hrabrom i sveobuhvatnom izveštaju u kojem ističe odgovornost državnih institucija koje ignoriraju veličanje ustaštva u Hrvatskoj, a na koje se odbija primijereno reagirati”, rekao je Sponza na konferenciji za

U SRIJEDU NASTAVAK SUĐENjA ZA ZLOČINE NAD SRBIMA U ORAŠJU

Suđenje desetorici optuženih za zločine nad Srbima u Orašju 1992. godine biće nastavljeno u srijedu, 28. novembra, u Sudu BiH. Za zločine u Orašju optuženi su general HVO-a Đuro Matuzović, zatim Ivo i Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Blažanović, Mato i Anto Živković, Stjepo Đurić i Mirko Jurić. Prema optužnici, oni su zločine počinili kao pripadnici komandnih struktura HVO-a i policije u Orašju, te kao pripadnici vojne policije. Na teret im je stavljen progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem slobode, mučenjima, silovanjima i drugim nečovječnim djelima. Matuzović, Živković i Đurić optuženi su i da su, zajedno sa njima poznatim pripadnicima vojne policije HVO-a, u

U više crnogorskih gradova plakati:„Nikad više 1918”.

PODGORICA –U više crnogorskih gradova osvanuli su plakati na kojima je napisano „Nikad više 1918”. Plakati su, kako prenosi RTCG, osvanuli u Podgorici, Budvi, Baru, Pljevljima, Kotoru…povodom, kako se navodi, „100 godina od srpske okupacije i sramne Podgoričke skupštine koja je označila kraj crnogorske države”. Grupa građana, kako je saopšteno portalu Analitika, nastavlja sa lepljenjem plakata, pa su zakupljeni bilbordi u gotovo svim crnogorskim gradovima, prenosi Tanjug. Izvor: Politika Vezane vijesti: Sramni plakati u Crnoj Gori protiv Srba : Oslobodioce sad nazivaju ubicama!

HRABRA EPSKA PRIČA: Serija „Podmornica“ o Drugom svetskom ratu vredna 32,8 miliona dolara

Toni Seint, scenarista serije „Podmornica“. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje. NEĆETE zažaliti ukoliko zaronite sa posadom dugo iščekivane serije „Podmornica“, za šta će vam se prva prilika ukazati već večeras, od 21.00, na kanalu Epik drama. Ovo ostvarenje vredno 32,8 miliona dolara, pratićemo ponedeljkom u pomenutom terminu, sa po dve jednočasovne epizode zaredom. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje nastale u periodu Drugog svetskog rata, i surovu realnost života tokom tog besmislenog sukoba. Glumačku ekipu čine: Viki Krips („Fantomska

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.