arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Hrvoje Klasić Foto: Screenshot

Klasić: U selu Zrin svirepe zločine počinile ustaše, a ne partizani

Sisačka biskupija, optužujući partizane za zločin nad Hrvatima u banijskom selu Zrin 1943. godine, prećutkuje da su ustaše od početka rata 1941. godine, zavodeći teror, ubile na stotine Srba i popalile desetine srpskih sela u okolini, upozorava hrvatski istoričar Hrvoje Klasić. Vrlo brzo po uspostavljanju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ počinje progon svih “nepoželjnih”, bilo da je riječ o nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj ili političkoj “nepoželjnosti”. Progon je počeo sa različitim oblicima zabrana, a završio stravičnim genocidom nad Srbima, Romima i Jevrejima, navodi Klasić. On objašnjava da već prije ljeta 1941. godine počinju masovna i organizovana ubistva srpskih seljaka, žena, djece i staraca. I dok će se manji broj banijskih Hrvata pridružiti

Parastos za 305 boraca sa područja opštine Kotor Varoš koji su poginuli u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu služio je arhijerejski namjesnik kotorvaroški Milenko Narić.

Položeni vijenci na spomen – obilježja

U Kotor Varošu danas su, u okviru obilježavanja Dana opštine, položeni vijenci na spomen-kosturnicu poginulih boraca Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ i spomen–obilježje poginulim borcima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Parastos za 305 boraca sa područja ove opštine koji su poginuli u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu služio je arhijerejski namjesnik kotorvaroški Milenko Narić. “Naša trajna obaveza je da gajimo sjećanje na poginule borce i da vodimo stalnu brigu o njihovim porodicama”, istakao je načelnik opštine Kotor Varoš Zdenko Sakan. On je dodao da je jedan od prioriteta u narednom periodu rekonstrukcija spomen-kosturnice borcima poginulim u NOR-u. Sakan i zamjenik načelnika opštine Mladen Trivunović položili su vijence na spomen-obilježja. Vijence na spomen-obilježje borcima poginulim u

Zaustaviti zloupotrebe Blajburga

Problematični ideološki skup u Blajburgu, koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, zaslužuje više pažnje od austrijske države nego do sada. To je zaključak sa današnje pres-konferencije u Beču, sa prominentnim učesnicima. Jedno je ono što se 1945. dogodilo u Blajburgu, drugo su nedopustive zloupotrebe skupa od sredine devedesetih, treće je politički pritisak koji Austrija počinje da doživljava zbog Blajburga. Kritičari okupljanja na blajburškom polju prvi put udruženo su istupili u javnosti i na konferenciji za novinare u Beču, gde su razmatrali na koji način treba da se postupa sa zloupotrebama tog skupa. Među govornicama bilo je troje austrijskih poslanika u Evropskom parlamentu – Otmar Karas, Angelika Mlinar i Jozef

Dr Predrag Ristić

Predrag Ristić: O Rusima u Beogradu

Iz rukopisa „Slovo o Igoru“ Beograd je imao 100.000 stanovnika od kojih su 20.000 bili Rusi, znači, svaki peti stanovnik Beograd je otvoren grad ne zato što su njegove kapije otvorene, nego zato što su razvaljene, što nikada nije mogao da zatvori rupe da bi kapije imale smisla. Iako je imao mnogo utemeljivača i graditelja, mi ih u svojoj svesti ne pominjemo jer postoji ogromna neravnoteža s njegovim rušiteljima. Jedno pleme, jedan narod koji smo (namerno) zaboravili, jedan puk (polk), to su Rusi. Pred Prvi svetski rat Beograd je imao 50.000 stanovnika, u toku rata bio je desetkovan i teško rušen, zavladala je glad, a narod je u ritama izašao na

Hrvatski ustaški Zrinj, na Baniji, pravo je mesto za spomenik Alojziju Stepincu

Nedavno su pojedini mediji objavili vest da Hrvatska katolička crkva otkriva, 8. maja, spomenike svom nekadašnjem nadbiskupu, Alojziju Stepincu, koji je posle Drugog svetskog rata na suđenju u Zagrebu osuđen za zločine koje su Katolička crkva i on, njen poglavar, počinili nad Srbima, Jevrejima, Romima i Hrvatima antifašistima u tom ratu. Jedan bi spomenik trebalo da bude otkriven u Sisku, a drugi u Zrinju (Zrinu), na Baniji. Spomenici Stepincu podižu se povodom 120 godina od njegovog rođenja, a u Zrinju povod je, kako Hrvatska katolička crkva saopštava, 75. godišnjica stradanja stanovnika Zrinja u Drugom svetskom ratu od partizana i Srba koji su ga spalili. Ovde nećemo pričati o samom Stepincu,

Svečano otvaranje izložbe „Srbija pamti savezničku Bizertu (1915–1919) “

U Istorijskom Arhivu Grada Novog Sada, Filipa Višnjića 2a, u četvrtak 26. aprila 2018. godine, u 19 časova, povodom obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, biće otvorena izložba pod nazivom „Srbija pamti savezničku Bizertu (1915–1919)“. Autor izložbe je Luka Nikolić, potpukovnik u penziji iz Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca iz Beograda. Organizatori izložbe su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ iz Novog Sada i Istorijski arhiv Grada Novog Sada. Na otvaranju izložbe će govoriti Ognjen Karanović, istoričar iz Novog Sada. Izložbu će otvoriti dr Milan Micić, istoričar i književnik iz Novog Sada. Pozdravnu reč daće Petar Đurđev, direktor Istorijskog Arhiva Grada Novog Sada i Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi

“VS poručuje da se Jasenovac i Oluja nikada neće ponoviti”

Beograd — Ministar odbrane Aleksanar Vulin izjavio je da je Vojska Srbije (VS) vojska pobednika. On je rekao da je to vojska koja svojom snagom može da poruči da se Jasenovac, Jadovno, Oluja, Bljesak i martovski pogrom 2004. godine, nikada i nigde neće ponoviti. Vulin je na svečanoj akademiji povodom Dana Vojske Srbije rekao da VS “budno motri da na sever Kosova i Metohije niko ne upadne silom”. “Danas je prilika da se setimo ko smo, odakle smo i kuda idemo. Mi smo vojska pobednika, vojska koja nije naučila da kapitulira, neporaženi zato što branimo pravo našeg naroda na slobodu”, rekao je ministar na svečanosti u beogradskom centru Sava. Govoreći

Komemoracija kod Blajburga (arhivska fotografija)

„Hrvatski muževi“ na „danu hrvatskih majki“ Blajburg, mit koji raste i sve je veći

Tek sa rađanjem samostalne hrvatske države “Blajburg” dobija snagu državno legitimisanog pokreta za istorijski revizionizam. Počasni blajburški vod, udruženje sa sedištem u Klagenfurtu, poziva 12. maja na komemoraciju kod Blajburga, skup pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Hrvatskog narodnog sabora BiH. Austrijski mediji, političke ličnosti i strukovna udruženja istoričara već godinama ove skupove nazivaju „hodočašćem za fašiste“ i „kamuflažom za ustašku glorifikaciju“. Ove godine, kritičari okupljanja na blajburškom polju prvi put udruženo istupaju u javnosti i traže njihovu zabranu, sutra u Beču konferencija za novinare o tome. Blajburg je gradić u austrijskoj Koruškoj, četiri kilometara od granice sa Slovenijom, sa nekih 4.000 stanovnika. To treba spomenuti odmah na početku, jer se

20 godina od prvih otmica i stravičnog zločina nad Srbima

Pre tačno 20 godina, teroristi „OVK“ kidnapovali su i ubili sedmoro civila srpske nacionalnosti. Ovo je bio prvi slučaj masovnih otmica Srba na Kosovu i Metohiji. Danas se navršava punih 20 godina od prvog masovnog zločina i kidnapovanja sedmoro srpskih civila iz sela Gornji Ratiš i Dašinovac kod Dečana. Sa bolom i tugom sećamo se Vukosave Marković (62), Darinke Kovač (67), Milice Radunović (61), Milke Vlahović (66), Milovana Vlahovića (64), Miloša Radunovića (61) i Slobodana Radoševića (56). Tela nekih od njih do danas nisu pronađena iako se pouzdano zna da su svi ubijeni na vrlo svirep i okrutan način. Ove nevine ljude ubili su pripadnici tzv. „Oslobodilačke vojske Kosova“ samo

Hrvatska stopama NDH

Državna komemorativna ceremonija jasenovačkim žrtvama juče je započela incidentom, kad su dvojica ratnih veterana razvili transparent s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”. Portal “Index.hr” objašavnjava da je razvijena zastava HOS-a koja uz dozvolu hrvatske države u sastavu amblema ima ustaški pozdrav, a vinovnici incidenta tvrde da su se borili protiv Banjalučkog korpusa. Iako se ovo nije dogodilo u samom Spomen-parku, već u mestu Jasenovac, incident je samo još više učvrstio uverenje Srba, Jevreja i antifašista u Hrvatskoj da su u pravu što već treću godinu zaredom u odvojenim kolonama, mimo delegacije vlade iz Zagreba, odaju počast žrtvama zloglasne Nezavisne Države Hrvatske, među kojima su najbrojniji bili Srbi, pa Jevreji i

Pred Drugi svetski rat fa­bri­ka je ima­la oko 1.000 za­po­sle­nih (Fo­to Vi­ki­pe­di­ja)

Prva domaća fabrika aeroplana

Za 22 godine postojanja, u fabrici „Rogožarski” proizvedeno je 305 aviona, a razvijeno je i izrađeno 15 prototipova letilica domaće konstrukcije Pr­va srp­ska fa­bri­ka aero­pla­na „Ži­vo­jin Ro­go­žar­ski” AD je for­mi­ra­na na osno­vu odo­bre­nja In­du­strij­ske ko­mo­re u Be­o­gra­du 21. apri­la (u ne­kim iz­vo­ri­ma se na­vo­di i 22. april) 1924. go­di­ne. Broj­ne do­ma­će, ali i stra­ne knji­ge na­pi­sa­ne su na ovu te­mu, a iz­me­đu osta­lih je pr­va srp­ska fa­bri­ka avi­o­na na­šla me­sto i u En­ci­klo­pe­di­ji svet­skih avi­o­na. Osni­vač fa­bri­ke je bio Ži­vo­jin Ro­go­žar­ski. Za­pi­sa­no je ta­ko da je Mi­ni­star­stvo voj­ske i mor­na­ri­ce 1923. go­di­ne ras­pi­sa­lo kon­kurs za iz­bor do­ma­ćih pred­u­ze­ća ko­ji­ma bi se uz od­go­va­ra­ju­ću teh­nič­ku, ma­te­ri­jal­nu i or­ga­ni­za­ci­o­nu po­moć dr­ža­ve po­ve­ri­la

Okupljanje u Blajburgu 2017. godine / Foto: print screen Youtube

Iz Austrije poručuju: Stop “fašističkoj komemoraciji” u Blajburgu

Poslanici više austrijskih partija u Evropskom parlamentu apelovali su da se obustave fašističke i desničarsko-ekstremističke provokacije u okviru hrvatske komemoracije u Blajburgu Poslanici više austrijskih partija u Evropskom parlamentu apelovali su da se obustave fašističke i desničarsko-ekstremističke provokacije u okviru hrvatske komemoracije u Blajburgu. “Nacističkim simbolima u Austriji i Evropi nema mesta”, poručio je Otmar Karas, poslanik u Evropskom parlamentu Narodne partije Austrije (OVP) na pres konferenciji u Beču. Povod za protest austrijskih poslanika je komemoracija, koja se ove godine održava 12. maja, a na kojoj se, kako navode, godinama unazad mogu videti fašistički i nacistički simboli, nacistički pozdravi, te čuti fašističke parole i pesme. Karas i njegove kolege poslanici

Predavanje o stradanju srpskog naroda u Bradini Foto: SRNA

Bradina – mjesto koje svjedoči o strašnom stradanju Srba

Bradina je mjesto koje svjedoči o strašnom i velikom stradnju srpskog naroda na prostoru Hercegovine, i o čijim razmjerama govori podatak da u Bradini živi dvoje Srba, a preko ljeta dolazi još njih šestoro, rečeno je danas u Sarajevu na radionici pod nazivom “Suočavanje sa prošlošću opterećenom nasiljem u BiH”. Sveštenik u Konjicu Milan Bužanin rekao je da su ovo dvoje staraca vjerovatno oprostili zločine koji su im se dogodili, jer tako uči i hrišćanska pravoslavna vjera, i saživjeli se sa komšijama jer su penzioneri, pa i nemaju neke velike životne prohtjeve. “Ipak, održivi povratak Srba u Bradinu nije moguć, jer ljudi srednjih godina koji bi se tu vratili nemaju

Nenad Kecmanović / foto: Milan Timotić

Kecmanović: BiH je nemoguća država

“I dalje pričaju o građanskoj, multikulturnoj i jedinstvenoj BiH, koju ni Srbi ni Hrvati neće. Primjer prijestonog Sarajeva pokazuje da su Bošnjaci zamišljali „bratstvo i jedinstvo“ u jedinstvenoj državi tako da se svi ostali isele iz BiH” I dalje pričaju o građanskoj, multikulturnoj i jedinstvenoj BiH, koju ni Srbi ni Hrvati neće. Primjer prijestonog Sarajeva pokazuje da su Bošnjaci zamišljali „bratstvo i jedinstvo“ u jedinstvenoj državi tako da se svi ostali isele iz BiH Naš sagovornik je Nenad Kecmanović (1947), profesor emeritus, autor desetak temeljnih knjiga, od kojih su dve objavljene kod eminentnih izdavača u Njujorku i Moskvi. Počasni je doktor Univerziteta u Mičigenu (SAD) i član Ruske akademije političkih

PROSLAVA JUBILEJA 203 GODIŠNjICE OD PODIZANjA DRUGOG SRPSKOG USTANKA

Priredio – Đorđe Bojanić U Takovu 23. aprila 2018. godine , biće obeleženo 203 godina od podizanja Drugog srpskog ustanka. Povodom te svečanosti evo i kratkog podsećanja na taj istorijski događaj. Turska vlast u Beogradskom pašaluku nije dugo trajala. Turci su posle ugušenja ustanka zaveli režim sličan dahijskom. Ta nasilja nije hteo da podnosi srpski narod, koji je deset godina živeo u slobodi vodeći junačke borbe. Već 1814. godine izbila je Hadži–Prodanova buna u zapadnoj Srbiji, koju su Turci lako ugušili. Ova buna je bila uvod u Drugi srpski ustanak. Na narodnom zboru u Takovu 23. aprila 1815. godine za vođu ustanka izabran je Miloš Obrenović   (vojvoda iz Prvog srpskog ustanka). Miloš na Cveti u Takovu objavi : “Eto mene, 

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.