arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Spomenici_svestenika_Bozidara_Sarenca_i_Hakije_Sarica_jedan_do_drugog_1.jpg

Ima li igdje većeg spomenika ljudskosti? (Foto)

13. jun 2018.

Spomenici sveštenika Božidara Šarenca i Hakije Šarića koji su na današnji dan prije 77 godina ubijeni zajedno i bačeni od strane ustaša u jamu Panduricu nedaleko od Ljubinja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2015. godine. Godine 1919, otac sveštenika Božidara Šarenca, stari prota Stevan, iako izmučen robovanjem u Aradu sačekao je crnogorske komite i uveo ih u crkvu Rođenja presvete Bogorodice. Tamo ih je natjerao da se zakunu, da ljubinjskim muslimanima neće faliti dlaka sa glave. Tako je i bilo! 1941. godine Hakija Šarić je poput svog zemljaka Stevana digao glas protiv zločina. Istina njegov glas je otišao u prazno

Vladimir Lazarević

Lazarević: „Strela“ bila invazija na Srbiju

13. jun 2018.

Kamo sreće da sam izmislio kopnenu invaziju NATO snaga na Kosmetu 1999, jer onda ne bi bilo stradalih. O tome je pisao i njihov glavnokomandujući Vesli Klark u svojoj knjizi, pa, ako ne vjeruju meni, neka pročitaju te „svoje“ kojima vjeruju. Ovako general Vladimir Lazarević, nekadašlji komandant Prištinskog korpusa VJ, odgovara na navode nekih vojnih analitičara da je izmislio kopnenu invaziju NATO na Srbiju. Do potvrde mogu doći i preko vojnih izvještaja s terena. Više je od hiljadu dokumenata koja o tome govore, a ima i živih svjedoka. Ne pričam o udarima iz Rumunije, Mađarske ili BiH, gdje je NATO imao svoje snage, već o napadu iz Albanije, kazao je on. Lazarević navodi

“IGRA”: Ko ubije više Srba – osvaja Knin

13. jun 2018.

Uz mesta kojima je prolazila Hrvatska vojska, upisani su tenkovi, srpski vojnici, ali i hrvatski vojnici koji su prikazani kao veći, jači i opasniji od srpskih Josip Brnić patentirao je novu hrvatsku društvenu igru “Oluja 1995”  koja je slična igrici “Čoveče, ne ljuti se”, a pobednik je onaj ko pobije više Srba i prvi uđe u Knin. “Na ideju sam došao pre tri godine, slušajući što se sve negativno priča o Oluji. Nisam želeo da se zaboravi taj bitan događaj za Hrvatsku, objašnjava privrednik Josip Brnić (47) iz okoline Zagreba. “Oluja 1995” hrvatska je igrica  “Čoveče, ne ljuti se”, a cena od 14 kuna,  oko 220 dinara. Mogu da se

Zaigrajmo za Prebilovce

13. jun 2018.

Poziv sportistima, sportskim klubovima i društvima da podrže akciju pod sloganom „Zaigrajmo za Prebilovce“. Slogan je poziv svim sportistima da se uključe u projekat izgradnje prvog sportskog terena u Prebilovcima, mesta gde tuga i žalost ne biva, nego gde se vaskrsenje zbiva. „ Da unesemo loptu pod koš i pred gol tamo gde je još nema“ Izvor: Slobodna Hercegovina Vezane vijesti: Prebilovci: Izgradnja višenamjenskog sportskog terena Umesto cveta i sveće na kamenu prebilovačkom prilažem, za sada, reč VIDEO: Prebilovci u Hristovom naručju Mesto srpskog vaskrsa

Ulaz u ustaški logor Jasenovac (Foto Vikipedija)

Laž kao nož i metak

12. jun 2018.

Ideja nekih od revizionista da Hrvatska treba da preduhitri srpsku stranu i prva snimi film o Jasenovcu kako bi predočila “pravu istinu” nije nikakva prazna prijetnja. Piše: Nenad TADIĆ Brojni desničarski i konzervativni portali u Hrvatskoj nastavljaju ofanzivu na istorijsku istinu o koncentracionom logoru Jasenovac, uz stalne pokušaje da se žrtve svedu na minoran broj, a Jasenovac pokaže kao stratište “hrvatskih domoljuba”, koje su ubili partizani. Ni osude iz svijeta, iz srpske i jevrejske zajednice, ali ni sve češći izvještaji evropskih mediji o ustašizaciji Hrvatske nisu zaustavili svakodnevnu bjesomučnu kampanju za reviziju istorije i negaciju svih dosadašnjih relevantnih naučnih radova o ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Komentari ovih /čitanih/ portala

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje

12. jun 2018.

Polovinom 6. stoljeća prodiru sa istoka plemena Avara s kojima stižu i brojna slavenska plemena. Tada su Južni Slaveni uglavnom naselili prostore Balkanskog poluotoka i Panonije. Od slavenskih plemena, koja su seobom naroda prešla Karpate, jedino su Srbi i Hrvati očuvali svoja imena. Nazivi Slovenaca i Slovaka najbliži su općem pojmu Slavena. Tom prilikom, izgleda da su se Hrvati i Srbi „mimoišli” jer su Hrvati prešli na zapadnu stranu, dok su Srbi sa zapada, iz Polablja-Lužice, prešli na istočnu stranu Balkana. Vizantijski car Konstantin Porfirogenet u zapisima iz 10. stoljeća navodi rijeku Cetinu kao granicu između hrvatskih plemena na zapadu i srpskih na istoku. Avarska država pada pod udarima moćne

radiosamsvoj.jpg

Svjedočanstvo Steve Brakusa o zločinu ustaša nad Srbima u Brakusovoj Dragi 16. juna 1944. godine

12. jun 2018.

Brakusova Draga je zaselak koji se nalazi između Zalužnice i Vrhovina, nedaleko od Otočca u Lici. Ustaše su 16. juna 1944. godine, okupili stanovništvo Brakusove Drage i utjerali ih u kuću Branka Brakusa Đide zbog kako su rekli popisivanja. Mitraljeski rafali kosili su sve po kući, da bi je ustaše poslije zapalile. Mjesto gdje su sahranjeni posmrtni ostaci žrtava nije obilježeno do danas, a zločin su izvršile ustaše iz susjednih sela. Nekoliko ljudi je igrom slučaja uspjelo preživjeti ovaj masakr među kojima i Stevo Gece Brakus čije je svjedočanstvo objavljeno u knjizi Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005., na str. 284-286.(U

Iz Hrvatske izbegao traktorom, bežao od bombi 1999, a sada igra na Svetskom prvenstvu

12. jun 2018.

Sidnej – Miloš Degenek ima poprilično nezavidnu priču iza sebe, ali sa srećnim krajem. Rođen u Hrvatskoj, zbog rata izbegao u Srbiju sa porodicom, na traktoru, a tamo ga dočekalo bombardovanje i sakrivanje po skloništima. Međutim, sada živi novi život, a naći će se na Svetskom prvenstvu u Rusiji, sa svojom zemljom Australijom.  “Nisam ovde rođen, nisam znao engleski kada sam došao. Da budem iskren, ovo mesto mi se činilo poprilično čudnim kada sam ga prvi put video. Ali… Australija je udomila moju porodicu i dala nam nadu kada ju nam je rat oduzeo. Dala nam je priliku da naporno radimo, kupimo kuću i izgradimo novi život. Pokazala mi je

Saborna crkva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata

Mitropolit dabrobosanski Nektarije (Krulj) o ustašama

11. jun 2018.

Hrabri mitropolit dabrobosanski, g. Nektarije Krulj, jedan je od velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve koji su dali značajan doprinos u borbi za istinu o ustaškim zločinima. Na suđenju katoličkom svešteniku dr Dragu Dujmušiću (po kome je Rimokatolička crkva nazvala novootvoreni studentski dom u Sarajevu), mitropolit Nektarije Krulj dao je iskaz i time pokazao kako se ne libi da, umesto bilo koje ideologije, iznošenje istine zameni oportunim ciljevima. „Kad su ustaše provele svoj program, onda su pristupili teroru koji će kulturna historija slavenska napose žigosati kao nekršćansko, nečovječno i nekulturno djelo, kakvo povijest nije zabilježila na svojim stranicama ni kod najezde Vandala i drugih barbarskih naroda. Ova nekulturna djela grozno pojačava i

Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

11. jun 2018.

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

Prof. dr Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Hrvati i Srbi o Jasenovcu u poslednje dve godine

11. jun 2018.

U protekle dve godine u Beogradu je objavljena samo jedna knjiga u kojoj je pomenut Jasenovac Poznato je zašto stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a naročito (zbog brutalnosti) u Jasenovcu, nije imalo posebno mesto u istoriografiji. Kako je komunistička Jugoslavija polako propadala kao državna zajednica, i jugoslovenska istorijska nauka se cepala na nacionalne. Naučno-istraživački, muzeološki, arhivski i medijski sistem koji je uspostavljen u Hrvatskoj mogao bi da posluži kao primer šta je trebalo uraditi u Srbiji. Problem nastaje posle prvog pitanja: Ko će i kako postaviti temelje srpske istoriografije? Kako stvari stoje, teško da će do toga i doći! Nažalost, primat u postavljanju nekakvih osnova preuzeli su amateri

Kotor Varoš - pomen Foto: SRNA

Obilježeno 26 godina od formiranja Kotorvaroške brigade

11. jun 2018.

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Spomen-obilježja poginulim borcima u Kotor Varošu danas je obilježeno 26 godina od formiranja Prve lake kotorvaroške pješadijske brigade, čijih je 109 pripadnika dalo život za odbranu Republike Srpske. Parastos za poginule borce služio je jerej Živko Ilić koji je istakao da je Prva laka kotorvaroška pješadijska brigada imala izuzetan značaj u sudbonosnim vremenima jer je zaštitila Srbe na ovom području i pomogla odbrani Republike Srpske. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Gosto Trivunović istakao je da su 363 pripadnika Kotorvaroške brigade teže ili lakše ranjena u odbrambeno-otadžbinskom ratu. “Da nije bilo njih danas ne bismo živjeli u slobodi koju imamo. Uvijek smo kao prioritet stavljali borbu

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

11. jun 2018.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

Baba, koliko je Stanića ubijeno u ratu?

11. jun 2018.

Dobro se sećam da je moja baba rekla da je mnogo Stanića stradalo od ustaša, više od 20-30 ljudi. Ja sam uvek smatrao te brojke verovatno preteranim… bože koliko sam bio naivan. Sedoh pre neki dan malo da pogledam nešto iz istorije i naletim na sajt Muzeja genocida i tu pronađem javno dostupne popise ljudi stradalih u II svetskom ratu po republikama. Setim se kako je baba pričala da je u ratu pobijeno mnogo Stanića, pa pomislim kako bi bilo dobro da udarim jedan search i vidim koliko je taj broj tačan. Skinem .pdf fajlove za Bosnu i Hrvatsku kod sebe na komp. Iznenadim se koliko su veliki ti fajlovi (33 i

Završena obnova spomenika u Veljunu

11. jun 2018.

Završena je obnova veljunskog spomenika. U obnovi je značajnom financijskom pomoći sudjelovalo i Srpsko narodno vijeće. Spomenik je više puta devastiran, ukradene su ploče sa imenima žrtava koje su kasnije prodane kao sekundarna sirovina. Daljnja devastacija je zaustavljena, a počinioci su pronađeni. No, netragom je nestalo prvih 16 ukradenih ploča s imenima 109 ubijenih žrtava. Zahvaljujući pomoći pokojnog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala, ipak se došlo do imena stradalih civila tako da ih se sada opet na spomeniku nalazi njih 525. Autor: M.C. Izvor: PORTAL NOVOSTI Vezane vijesti: Sa Svetim Vukašinom u Veljunu na Kordunu | Jadovno 1941. Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta Petka i Srbi u Plamenu Gdje leže kosti kolarićkih mučenika

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA