arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Vasa Čubrilović

Pripadnik “Mlade Bosne” i akademik

Na današnji dan 1990. godine, umro je srpski akademik i član “Mlade Bosne” Vasa Čubrilović, jedan od učesnika atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu. Za vrijeme gimnazijskih dana upoznao se sa Danilom Ilićem, kojeg su mnogi smatrali “mozgom” organizacije “Mlada Bosna”. Nakon atentata na Ferdinada, zbog maloljetnosti, sud ga je poštedio smrtne kazne i osudio na 16 godina teške tamnice, koju je izdržavao u Sarajevu. Poslije raspada Austrougarske monarhije, krajem 1918. godine, oslobođen je i odlazi u Srbiju. Diplomirao je, a kasnije i doktorirao istoriju na Beogradskom univerzitetu. Do početka Drugog svjetskog rata radio je kao profesor na

Dve trećine Srba tuguje zbog Kosova

Zamrznut konflikt najbolje je rešenje za 63 odsto građana, a više od polovine je za upotrebu vojne sile radi zaštite naroda na KiM, pokazuje anketa agencije „Faktor plus” Da bi zamrznuti konflikt bio trenutno najbolji razvoj događaja na Kosovu i Metohiji misli čak 63 procenta građana, pokazuje istraživanje agencije „Faktor plus”. Petina građana, tačnije 21 odsto, smatra da bi najbolje rešenje u ovom trenutku bio dogovor kojim će i Srbi i Albanci nešto dobiti, odnosno izgubiti, dok devet odsto njih ocenjuje da treba postići dogovor između Beograda i Prištine po svaku cenu. Njih sedam odsto nema stav o ovom pitanju, koje se, naglašava direktor agencije Vladimir Pejić, ne tiče krajnjeg

Herojski govor kapetana koji ledi krv u žilama: „Ljudi, mi noćas ima da izginemo“

Priča koja će učiniti da se osetite ponosnim što ste Srbin. Kapetan Cvijović i njegova tri voda trebalo je da budu žrtvovani da bi se svi ostali mogli izvući, ali oni su ipak savladali brojniju bugarsku vojsku, stoga je jednu prelepu priču tim povodom napisao i postavio na svoj Fejsbuk profil novinar Darko Nikolić, a mi je prenosimo u celosti. Lepši govor od majora Gavrilovića ili “Ljudi, mi noćas ima da izginemo” „Ovu sto godina staru priču nećete naći u mom romanu o Gvozdenom puku. Ne može u njega sve da stane. Ali, sto godina otkako se desila, eto je. Da podseti na nešto važno. Ovo je priča o onima

Foto: Dokumentacija "Novosti" i foto-arhiv "Borba"

Evropa nije htela Jugoslaviju!

Sve kontroverze povodom stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Niška deklaracija naišla na loš prijem kod sila Na kraju godine koja je pred nama navršiće se tačno sto leta od formiranja države koja je sedam decenija funkcionisala, s malim prekidom u toku Drugog svetskog rata, najpre kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a potom kao Jugoslavija. Njen nastanak, u zavisnosti od političkih, ideoloških, nacionalističkih, monarhističkih i inih okolnosti, bio je raznoliko tumačen i objašnjavan. Pogotovo nakon raspada zemlje i raznoraznih nacionalističkih euforičnih doterivanja političke prošlosti. Provejavaju razne opcije i objašnjenja, ali jedna od onih nastala u glavama čelnika Kominterne i Komunističke partije Jugoslavije, da je to, zapravo, bila okupacija Hrvatske,

Obilježeno 26 godina od formiranja Kneževske brigade

Polaganjem vijenaca i cvijeća u Spomen-sobi Lake kneževske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, danas je u Kneževu obilježeno 26 godina od formiranja ove jedinice, koja je tokom rata imala 19 poginulih i veći broj ranjenih boraca. Vijence i cvijeće su tim povodom položili načelnik Kneževa Goran Borojević, prvi komandant brigade Marinko Ćelić, njeni pripadnici, predstavnici lokalne Boračke organizacije, porodice palih boraca ove brigade i drugih jedinica. U Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Kneževu ranije je služen parastos za sve poginule borce ove brigade i Kneževa. Predsjednik Boračke organizacije Kneževa Ranko Vučić rekao je Srni da je ova brigada osnovana 10. juna 1992. godine u sastavu Prvog krajiškog korpusa VRS, te

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe i danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci.

Obilježeno 75 godina od herojske epopeje na Sutjesci

U prisustvu više stotina poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe, danas je u Dolini heroja na Tjentištu, polaganjem vijenaca i kulturno-umjetničkim programom, obilježeno 75 godina od Bitke na Sutjesci. Sa svečanosti, koju je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, poručeno je da je Bitka na Sutjesci simbol borbe za slobodu jugoslovenkih naroda i nesalomivog duha partizanskih boraca, koji su uz ogromne gubitke uspjeli da se odupru šest puta brojnijem neprijatelju, što je kasnije imalo velikog uticaja na konačan slom fašizma. Predsjednik Odbora i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović naveo je da borbu partizana protiv fašizma ne treba poistovjećivati sa slabostima bivše države. “Ovdje je

Obilježeno 26 godina od osnivanja Druge oklopne brigade VRS

Polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenik generalu Vojske Republike Srpske /VRS/ Slavku Lisici danas je u Banjaluci obilježeno 26 godina od osnivanja Druge oklopne brigade Vojske Republike Srpske /VRS/, koja je dala veliki doprinos u odbrani i stvaranju Srpske. Vijence i cvijeće su na spomenik Lisici na banjalučkom groblju Sveti Pantelija položili ratni komandant Druge oklopne brigade VRS Miko Škorić, kao i generali Mirko Tepšić i Stamenko Novaković. Počast prvom komandantu Druge oklopne brigade Slavku Lisici odali su i njegovi ratni saborci, prijatelji i članovi porodice. Za sve poginule i umrle pripadnike Druge oklopne brigade VRS ranije je u Spomen-sobi ove jedinice u banjalučkom univerzitetskom kampusu služen parastos. Ratni komandant

Dušan J. Bastašić

Film Krst nad jamom – opomena i podsetnik

Film u kome ne može da se uživa, ali čija priča može da se prenosi sa kolena na koleno, „Krst nad jamom“ govori nam upravo o nasušnosti nezaborava. Bez ijedne nasilne scene ili fotografije, ovaj dokumentarac o stradanju srpskog naroda iz Like tokom Drugog svetskog rata pun je emocija. Njih je mogla da oseti i publika koja se 8. juna 2018. okupila u Kino sali Muzeja savremene umetnosti u Novom Sadu. – „Ovaj film je drugačiji od onih slične tematike. 95% materijala snimljeno je na terenu, na mestu stradanja. Tragali smo za mestom zločina i od 32 registrovane jame, pronašli smo njih 11, kao i dve masovne grobnice. Jedna od njih je

Obilježeno 26 godina od osnivanja Gradiške i Srbobranske brigadeFoto: SRNA

Obilježeno 26 godina od osnivanja Gradiške i Srbobranske brigade

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja u Gradišci je danas obilježeno 26 godina od osnivanja Prve gradiške lake pješadijske brigade i 19. srbobranske pješadijske brigade. Kod Centralnog spomen-obilježja danas su osveštane i spomen-ploče na kojima su ispisana imena 611 poginulih boraca. Načelnik opštine Gradiška Zoran Adžić rekao je da je postavljanjem ploča sa imenima poginulih boraca otadžbinskog centralni spomenik u Gradišci dobio izgled kakav zaslužuju borci koji su ugradili živote u temelje Republike Srpske. On je naglasio da 611 poginulih boraca ne smiju biti zaboravljeni, da se treba posvetiti pažnja njihovim porodicama i obezbjediti posao njihovoj djeci. Ratni komandant Prve gradiške lake pješadijske brigade general Boško Gvozden podsjetio

General Vladimir Lazarević (Foto: ekspres.net)

Više ubijeno poslije NATO agresije nego tokom bombardovanja

Penzionisani general-pukovnik Vojske Srbije Vladimir Lazarević izjavio je da je na Kosovu i Metohiji više ljudi ubijeno, kidnapovano i nestalo u prve dvije godine poslije agresije NATO-a nego što je stradalo tokom bombardovanja. Lazarević je istakao da su “vojno-tehnički sporazum potpisan u Kumanovu, a još više Rezolucija 1244 UN i navodno mirovna uloga misije Unmika i Kfora na Kosmetu propast i najveći poraz međunarodnog prava”. “Sve što se događalo posle izmeštanja srpskih snaga bezbjednosti sa Kosmeta u centralnu Srbiju bilo je pogubno za srpski narod i nealbanski živalj na Kosmetu”, rekao je Lazarević za “Politiku” povodom 19. godina od prestanka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Prema njegovim riječima, iako

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima

Reportaža: Prebilovci, pravoslavni Feniks iznikao iz zločina i pepela

Na mestu na kome je general HVO Janko Bobetko minirao crkvu sa kostima prebilovačkih mučenika nikao je impozantni hram Hristovog Vasksenja. Osveštavajući ga, vladika je rekao: “Dođite ma gde da ste i ma koliko daleko bili, čekaće vas oni, mučenici prebilovački. A sa njima čekaće vas i sam Hristos.” Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. septembra 2016. godine. Ima jedno biblijsko mesto u Hercegovini, u blizini mora, u kome se desilo čudo – vaskrsao je život nad strašnom smrću. Prebilovci. Selo iz kojeg su zajedno sa žrtvama iz mnogih drugih sela i mjesta Istočne Hercegovine, ustaše 1941. u jame bacile oko 4000 srpske

Šokantna ispovest bivšeg logoraša: Jeli smo jedni druge …

Independent je objavio detalje iz zahteva za odštetu izvesnog Britanca Harolda Le Druileneca nakon što je u Drugom svetskom ratu preživeo 3 koncentracijska logora. Od svih koje je prošao, kaže, Bergen – Belsen bio je najgori. “Među zatvorenicima je vladao zakon džungle. Preko dana ili si ubijao ili si bio ubijen, preko noći svuda je bilo kanibalizma”, napisao je. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 05. aprila 2016. godine. Za sebe kaže da je preživeo s puno sreće i zahvaljujući sposobnosti da, verovatno emocionalno, živi van svega toga. Nacisti su ga zarobili 1944. dan uoči savezničkog iskrcavanja u Normandiji, na ostrvu Džersi, jednom

Parastos ubijenim Srbima u selu Čemerno kod Ilijaša Foto: SRNA

Služen pomen srpskim žrtvama iz Čemerna

U selu Čemerno u opštini Ilijaš danas je obilježeno 26 godina od zločina nad 32 srpska vojnika i civila koje su počinili pripadnici muslimanskih formacija. Tim povodom kod spomen-obilježja u Čemernu paroh ilijaški jerej Božidar Tanović služio je parastos nastradalim, a potom su članovi porodica stradalih, izaslanik predsjednika Republike Srpske, predstavnici organizacijama porodica zarobljenih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, Zvornik i Bijeljina, Udruženja ratnih vojnih invalida iz Zvornika položili cvijeće i prislužili svijeće. Zločin u selu Čemerno, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja, ali za to još niko nije odgovarao. Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Na današnji dan ustaše su počele zvjerska ubijanja Srba na stratištu Garavice kod Bihaća. Do sredine avgusta 1941. godine na Garavicama je pobijeno preko 12 000 Srba. Istog dana 1992. godine ubijeno je 32 Srba u selu Čemerno kod Ilijaša. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 09. juna 2015. godine. Luke – Bare – Garavice, kraj Ličkog Petrovog Sela, u blizini Bihaća. 10. juna, 28. juna, 24. jula i 29. jula, pa do sredine augusta 1941. godine, ustaše poklale ili na druge načine izmasakrirale 12.000 srpskog življa iz sela: Vaganca, Komadina, Kesića, Banjaca, Grubića, Vignjevića, Došena, Cvijanovića, Domazeta, Ličkog Petrovog Sela, i drugih

Foto: Tanjug

SRAMOTA NA HRVATSKOJ TELEVIZIJI: U Jasenovcu se igrao fudbal, bilo je zabava (VIDEO)

Igor Vukić, proustaški revizionista, a koji je inače i advokat “Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac”, gostovao je juče u emisiji “Bujica” na Z1TV Igor Vukić, proustaški revizionista, a koji je inače i advokat “Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac”, gostovao je juče u emisiji “Bujica” na Z1TV, gde se svim snagama trudio da opravda, umanji ili negira zločine ustaškog režima i NDH, a najveća sramota je izjava “anonimnog svedoka Jasenovca”, koji je rekao da se “nedeljom igrao fudbal i da su bile priređivane priredbe”, a kasnije je tu izjavu potvrdio i Vukić.  Emisija je počela klasičnom jadikovkom hrvatskih ekstremista o tome kako “za vreme komunizma nije bilo moguće istraživati

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.