Predsjednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj rekla je Srni da je krajnje neprihvatljivo da današnja Hrvatska negira zločine u Jasenovcu i da taj logor prikazuje kao radni logor i mjesto zabave, te manipuliše brojem žrtava. Kukoljeva, koja je preživjeli zatvorenik logora u Jasenovcu, smatra da je to bio logor smrti u kojem su sistematski ubijani ljudi za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. „Nije istina da je Jasenovac bio radni logor i mjesto zabave, kako to želi da prikaže dio hrvatske javnosti niti će takvu tezu prihvatiti preživjeli logoraši, članovi njihovih porodica i cjelokupna domaća i svjetska javnost“, rekla je Kukoljeva. U Hrvatskoj se sprovodi kampanja kojom se negiraju

U Hrvatskoj je na djelu bježanje od istine i zločina, obmanjivanje javnosti i falsifikovanje istorije, rekao je akademik Vasilije Krestić povodom kampanje kojom se u toj državi negiraju zločini u Jasenovcu i jedno od najvećih stratišta u Drugom svjetskom ratu prikazuje kao radni logor i mjesto zabave, te manipuliše brojem žrtava. Krestić naglašava da tu više nema ni nauke, ni trunke morala, niti zdravog razuma. „Treba da shvatimo da imamo posla sa ljudima koji su spremni da iskrivljuju i falsifikuju istoriju da bi je prilagodili dnevnopolitičkim i državnim interesima“, rekao je Krestić za „Večernje novosti“. List podsjeća da se u skandaloznoj kampanji koja se vodi u Hrvatskoj Jasenovac predstavlja kao

Tekst u zagrebačkom „Večernjem listu“ u kojem se ustaški koncentracioni logor Jasenovac naziva „mitom“ i tvrdi da je riječ o kampu u kojem su se logoraši „zabavljali“, dio liberalnih hrvatskih medija naziva sramnim, dok desničarski portali likuju. Uvodnik novinara Milana Ivkošića, koji je posvećen Jasenovcu i knjizi revizioniste Igora Vukića, izazvao je zgražavanje, ali i odobravanje u Hrvatskoj. „U logoru je bilo obilje radionica u kojima su zatvorenici mogli da pokažu kreativne sposobnosti i sposobnosti za izradu komplikovanih proizvoda. Tako su u jednoj radionici izrađivani dijelovi za automobile i avione. Te su ga radionice činile radnim /logorom/, rad je obilježavao svakodnevni život“, navodi autor, objašnjavajući naziv „radni logor“. Poznati desničarski