arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Linta: Teorija o srpskoj agresiji na Hrvatsku providan pokušaj

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je da se u predlogu novog zakona o ratnim veteranima u Hrvatskoj govori o oružanoj agresiji Srbije i planira povećavanje prava hrvatskih branitelja što predstavlja još jedan dokaz da je hrvatska vlast proustaška. – U Hrvatskoj postoji opšti konsensus da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku, kao i da je Hrvatska bila žrtva te agresije i vodila odbrambeni i oslobodilački rat – naveo je Linta u izjavi za javnost. Prema njegovim rečima, teorija o agresiji jeste providan pokušaj da Hrvatska opravda etničko čišćenje pola miliona Srba, brojne zločine nad srpskim civilima i zarobljenicima, otimanje i uništavanje srpske imovine, da amenstira brojne hrvatske

koridor.jpg

Obilježavanje Dana 11. dubičke pješadijske brigade

U okviru programa “Septembarski dani odbrane” u Kozarskoj Dubici danas će biti obilježen Dan 11. dubičke pješadijske brigade. Prema programu obilježavanja u 11.30 časova u Spomen-hramu Svete Petke biće održan pomen poginulim i nastradalim borcima u odbrambeno-otadžbinskom ratu, te položeno cvijeće kod spomen-ploče sa imenima 224 poginula borca iz te opštine. Kod Spomen-hrama Svete Petke biće upriličeno i tradicionalno okupljanje boraca i starješina brigade i njihovih gostiju, najavljeno je iz Boračke organizacije Kozarske Dubice. “Naša slavna brigada imala je svoj veliki put od mobilizacije 30. juna 1991. godine pa sve do demobilizacije početkom 1996. godine”, rekao je predsjednik Opštinske boračke organizacije Kozarska Dubica Dragoljub Ćibić. On je podsjetio da je

Piše nam pismo: Mr Gojko P. Vrzić

Zašto sam tek sada siguran da su mi zlikovci ubili oca u Jadovnu a ne u Jasenovcu? Zato što je logor smrti Jasenovac formiran u avgustu 1941. godine a prve žrtve je primio u septembru 1941. godine. Moj otac i njegovi sapatnici, uhapšeni su 6. maja 1941. godine kad su ustaše u Jadovnu već uveliko izvodile svoj zločinački posao. Namera mi je da ukažem na neke pogrešne podatke u popisu, kao i molba da se u popis uvrste i druga imena meni poznatih žrtava logora Jadovno. Zatim da nešto kažem o tome koga, gde i kako su hapsili i ubijali zločinci i izrodi hrvatskog naroda ustaše. Time ću, nadam se

hercegovina-prebilovci-2012-11.jpg

Prebilovci 1990. – Video – parastos kod Šurmanačke jame

U avgustu 1941. godine, u vrijeme velikog genocidnog pokolja Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ubijeno je  826  od ukupno 1000 srpskih žitelja Prebilovaca. Među stradilima su skoro sve žene i djeca iz sela.  Najviše ih je ubijeno u Šurmanačkoj jami kod Međugorja. Žrtve rata Prebilovaca do kraja rata dostigle su cifru od 850, što je 85 odsto  srpskih stanovnika sela. Prema istraživanju japanskog dnevnog lista „Asahi šimbun“,  Prebilovci su među četiri najstradalnije sela u svijetu u Drugom svjetskom ratu. Za isti list genocid Hrvata nad Srbima u Drugom svjetskom ratu je jedno od obeležja globalne istorije 20. veka. Preživjeli očevi i braća žrtava odlučili su još u toku rata da ponovo zasnivaju porodice i da sačuvaju selo.

Veljko Đurić Mišina

Veljko Đurić Mišina: Udvoričkom politikom prema Hrvatskoj izdajemo žrtve

Politika u savremenoj Srbiji u mnogo čemu predstavlja samo prosti nastavak one koja je vođena u komunističkoj Jugoslaviji, u tom kontekstu treba posmatrati odnos svih političara od raspada Jugoslavije do danas ne samo prema Jasenovcu nego i prema NDH, ističe prof dr Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida  Srpski narod je u dubokoj moralnoj krizi. Saberite zločine u porodici, prihvatite činjenicu da je državni vrh kriminilizovao narod od dna do vrha, da sistem drogira omladinu, a prost narod rijalitiji. Jednopartijski pluralizam i bespogovorna poslušnost vođi su nešto što nas sprečava da idemo napred ka boljitku. Tako je propuštena prilika da u direktnom razgovoru sa obožavaocima lika i dela nadbiskupa

Brčko: Porodice poginulih i nestalih Srba Foto: SRNA

Brčko: Porodice poginulih i nestalih Srba ne ostvaruju svoja prava

Predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila održali su danas u Brčkom tribinu na kojoj su upoznali porodice o procesu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti u BiH i njihovim pravima. Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović rekao je da ova kategorija stanovnika u Brčkom nije dovoljno informisana o svojim pravima. “To se prije svega odnosi na posthumna odlikovanja, stambeno zbrinjavanje porodice, zapošljavanje, te naplatu ratne štete, koja je u distriktu, kao problem, najzastupljenija”, dodao je Mitrović. Član Inicijativnog odbora potomaka i djece nestalih i poginulih boraca u Brčko distriktu Snježana Novaković kaže da je ovaj odbor inicirao današnju tribinu da bi

Časni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji

PETRINjA – Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih hramova. Najveći broj hramova uništen je u toku Drugog svjetskog rata, dok su preostali uništeni u toku posljednjih ratnih zbivanja, te je od ukupno 18 nekadašnjih hramova čak 10 uništeno do temelja. Na tim mjestima danas nije ostao ni „kamen na kamenu“ koji bi vjerno svjedočio o postojanju i mučeničkoj sudbini ovih svetinja. Tim povodom paroh petrinjski Saša Umićević pokrenuo je inicijativu za obilježavanje tih mjesta. “Kako bi se ova mjesta, osvećena molitvama i pokajničkim suzama generacija vjernika sačuvali od zaborava i označili, pokrenuli smo inicijativu za izradu

© Sputnik/ Tanja Trikić

Amerika ponovo secka Balkan: Svi Albanci u jednu državu

Sve što se dešava u Makedoniji ima veze sa Kosovom, tvrdi Ljupčo Palevski, makedonski biznismen i političar, antiglobalista i protivnik aktuelne vlasti, ali i američke politike u regionu. Najavljuje formiranje stranke koja će, kako kaže, promovisati politiku partnerstva, a ne vazalskog odnosa i sa Amerikom, i sa Rusijom. Palevski očekuje da će najkasnije do marta 2018. početi proces definitivnog rešavanja pitanja Kosmeta, a model će, smatra, biti podela. U američkim interesima na zapadnom Balkanu prvo je Kosovo, pa onda nekoliko praznih mesta, pa onda smo mi i Albanci — Kosovo je njihov geostrateški interes“, kaže za Sputnjik Palevski, koji je nekada bio šef SDSM-a u najvećoj skopskoj opštini Centar. Danas je ne samo protiv te stranke već tvrdi da ima probleme,

Foto: Index.hr

HR: “Za dom spremni” više neće biti u lektiri za osnovce?

Lektira za učenike osnovne škole u kojoj se veliča ustaški poklič “Za dom spremni” biće izbačena, piše zagrebački Jutarnji list. Radi se o romanu Stjepana Tomaša “Moj tata spava s anđelima – Mali ratni dnevnik”, koji je postao obavezna lektira pre više od decenije. Knjiga je pisana početkom ’90. u formi dnevnika i pokušava da prikaže ratna zbivanja iz gledišta Cvijete, devojčice iz Osijeka. Sporno u romanu je što je pojam ustaštva prikazan kao “domoljubno poželjan”. “Kada sam na radiju pronašla stranicu koja je emitirala ‘Čavoglave’, mama se nije pobunila, štoviše slušala je sa zanimanjem. Sva je treperila od unutrašnjeg uzbuđenja kad je čula kako Bobo ili Jure viče: Mi smo

Srpska ispituje posljedice NATO bombardovanja

Banjaluka – Desetine stručaka iz oblasti medicine i hemije, te predstavnici nekoliko institucija Republike Srpske pripremaju inicijativu za utvrđivanje posljedica NATO bombardovanja Srpske 1995. godine, a koja će uskoro biti proslijeđena predsjedniku Miloradu Dodiku, saznaje “Glas Srpske”. Stručnjaci iz svih relevantnih oblasti slažu se da je u RS neophodno detaljno ispitati posljedice dejstva osiromašenog uranijuma koji su sadržavale bombe ispaljivane na Srpsku iz aviona NATO snaga u septembru 1995. godine. Posljedice zagađenja osiromašenim uranijumom u RS, ali i Srbiji, mogle bi biti ispitivane u nacionalnoj laboratoriji u toj zemlji, čije je osnivanje u toku, uz saglasnost srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Po uzoru na Srbiju, i u RS će biti inicirano

Marinko Čulić

Povratak u 1941.

U sjajnoj knjizi ‘1941. – godina koja se vraća’ Goldstein je opisao partizane kao neku vrstu UNPROFOR-a koji je spriječio rat Hrvata i Srba i usmjerio ih u zajedničku borbu protiv okupatora i kolaboranata. Danas nema nikoga tko bi preuzeo tu ulogu i Hrvatska je zemlja bez amortizera koji bi uklonili međunacionalne, ali i druge konflikte Jako je dobro da je to kritikovala i poveća grupa kolega iz lijevoliberalnih novina, pa ćemo ovdje sa zadovoljstvom biti pojačalo tih kritika. Da, velika je, u nebo vapijuća sramota da je Andrej Plenković pristao da ‘Hitler iz našeg sokaka’ Marko Skejo bude ravnopravni sagovornik njegovim ministrima, a istodobno je u povodu smrti Slavka Goldsteina poslao porodici kratki telegram sučešća

Županijsko tužilaštvo Zagreb

Hrvatska “zaratila” sa svima, a Briselu se to ne sviđa

Zagreb — Hrvatska se našla pod ozbiljnim spoljnopolitičkim pritiskom Brisela, piše hrvatski nedeljnik Globus. Brisel, naime, traži primenu presude Arbitražnog suda o sporu o granici između Slovenijei Hrvatske, američki Stejt department kritikovao je Zagreb zbog popuštanja filofašističkoj nostalgiji, dok se bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović našao u redovnom godišnjem izveštaju o verskim slobodama u svetu za 2016. Izgleda, piše nedeljnik, kao da su hrvatski lideri pokrenuli jednu veliku i silnu diplomatsku inicijativu, kakve se ne bi postidele ni puno veće države i dok se premijer Andrej Plenković u Americi susreće s Donaldom Trampom i drži govor na Glavnoj skupštini Ujedinjenih nacija, predsednica Kolinda Grabar-Kitarović priprema se za put u Moskvu

Klerikalna i proustaška desnica prave totalitarnu državu

Cilj klerikalne i proustaške desnice u Hrvatskoj je uvođenje jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanje umjetničkih sloboda, ocjenjuje istoričar i lider Nove ljevice Dragan Markovina. On upozorava da su “militantne katoličke grupacije” uspjele da proizvedu atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi “zbog nemorala” nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri. Zatim, da li treba zabraniti pozorišnu predstavu ili plakat, a antisrpske inicijative u vidu promjene izbornog zakona gotovo se i ne skrivaju. Markovina ukazuje da takve inicijative dobijaju medijsku prezentaciju, pa nosioci tih ideja postaju “relevantni sagovornici” u udarnim terminima i najgledanijim političkim emisijama javne i privatnih televizija sa frekvencijom. On ukazuje na dešavanja i retoriku u vezi

Lika i Gorski Kotar – Knjiga Jadovno 1.

Hapšenje Srba u Ogulinu i Gorskom kotaru, kao i u Gospiću i u drugim mjestima u Lici, počelo je u aprilu. U drugoj polovini maja, u srednjovjekovnoj Frankopanskoj kuli, zatvoru Okružnog suda u Ogulinu, već je bilo zatočeno tri stotine Srba, kako iz Ogulina tako i iz okolnih srpskih naselja: Gomirja, Srpskih Moravica, Gornjih i Donjih Dubrava, Jospidola, Plaškog i drugih sela. Među prvim uhapšenima u Ogulinu, početkom maja, bili su trgovci Miloš Vuksan, Vladimir Bosnić, Ilija Ivošević, Nikola Manojlović, Vladimir Mrvoš, liječnik Živanović, prof. Papjevski, paroh Ilija Ćurčić, studenti Đuro Tatalović i Žarko Momčilović, sudija Marinko Đurić, posjednik Dmitar Milanović, geometar Vlado Bijelić, opančar Đuro Tatalović, obućar Milan Agbaba,

nova-Politika-1914.jpg

Zločini nad civilnim stanovništvom

Tokom bitke na Drini, vođene od septembra do novembra 1914, izginuo je veliki broj vojnika, ali su počinjeni i masovni zločini nad civilnim stanovništvom, posebno u Bosni, Sremu i Podrinju, o kojima je „Politika” redovno izveštavala „Na bosanskom ratištu neprijatelj, gde god da je primoran na povlačenje ispred naših trupa, ubija sve Srbe i pali njihova sela. U selu Sankoviću naše su trupe našle 22 leša, 20 muških i dva ženska. Ljudi su unakaženi, izvađenih očiju… Slična su zverstva zabeležena i u drugim selima.” Ova vest, objavljena u „Politici” 25. septembra (12. septembra po julijanskom kalendaru) 1914. godine, samo je jedan od opisa ratnih strahota koje je tih dana beležio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.