arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Crno – beli svet

Historičari i drugi stručnjaci na vukovarskoj konferenciji ‘Iz naše perspektive – mladi o suočavanju s prošlošću’: Naopako, preidealizirano, jednostrano pristupanje 1990-tim godinama opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj – kaže Tvrtko Jakovina Suočavanje s prošlošću te uspostava i razvoj konstruktivnog dijaloga među građanima Vukovara i regije, cilj je vukovarskih konferencija koje već dvanaest godina organizuju Evropski dom Vukovar i Fondacija ‘Fridrih Ebert’. – Ove konferencije smo održavali tokom godina kako bismo pokrenuli razgovor o traumatizovanoj prošlosti naše zemlje, a posebno Vukovara i njegovih građana – kaže Lana Majer, predsednica Evropskog doma Vukovar. Imamo dominatan narativ o Domovinskom ratu. Mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više poteškoća nego

Kako su komunisti parčali Srbiju: Hrvatima Baranja, KiM hteli da ustupe Albaniji

U isto vreme dok su u Srbiji formirane autonomne oblasti kao države u državi, Milovan Đilas odbija zahtev dalmatinskih komunista da i Dalmacija dobije autonomiju. Oni su to obrazlagali činjenicom da ona nikad u istoriji nije bila pod vlašću Zagreba, a Đilas je odgovorio da je Dalmacija najhrvatskiji deo Hrvatske. Đilasova komisija je razgraničavanje Vojvodine obavila za samo nedelju dana, koliko je potrošila na obilazak nekoliko sela od Srema do Baranje. Odlučeno je da vukovarski okrug i Baranja, u kojima je seosko srpsko stanovništvo bilo većinsko, ipak treba da pripadne Hrvatskoj. Opravdanje je pronađeno u podatku da je 1945. Hrvata bilo više u gradovima. Potpuno je zanemareno da je u

Foto: aba-liga.com/Mornar/Media Pro

Krajnje čudan font zagrebačkog kluba! (FOTO)

Krajnje čudan font na dresu kluba iz Zagreba koji će izazvati polemiku u regionu Košarkaši Cedevite osvojili su prvi ABA Superkup, koji je premijerno održan ove godine u Baru. U finalu su pobedili Budućnost sa 78:69, a na novim dresovima ekipe iz Zagreba mogao je da se uoči krajnje čudan font. Naime, sporno je kako je na dresovima odštampano slovo U, koje na krajevima ima kukice kao na simbolu ustaša. Da li je ovo samo greška koja se potkrala u štampi ili je neko namerno odabrao ovakav font, ostaje da se vidi, kao i da li zagrebački klub promeniti to do početka sezone, jer ABA liga ne trpi bilo kakvo mešanje politike, naročito to ne

Dragan Markovina Foto: telegram.hr

Redikulozne inicijative klerikalne i proustaške desnice normalno bi društvo jednostavno ignorisalo

Kako ideje koje su nekad bile nedopustive postaju mejnstrim Militantne katoličke grupacije uspjele su proizvesti atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi zbog nemorala nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri, treba li zabraniti pozorišnu predstavu ili plakat za predstavu, a antisrpstvo inicijative za promjenom izbornog zakona se gotovo i ne skriva. Između nove klerikalne i stare proustaške desnice nema formalnih dodira, ali se one nalaze na istom zadatku uvođenja jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanja umjetničkih sloboda. Zdravo i moderno društvo o takvim idejama ne polemiše, nego ih primjereno ismije i jednostavno preskoči Hrvatska javnost predstavlja primjer uzorka na koji način dopuštanje redikuloznih i opasnih inicijativa s vremenom

Akademik Vasilije Krestić

Vasilije Đ. Krestić: Gde stanuje genocidnost u hrvatskoj politici – 1.deo

Destrukcija srpskog imena Oba puta kad su Hrvati stekli „svoje nezavisne  državice”, došlo je, kako je istoričar Pero Gavranić i predvideo, do krvavog pira u kojem su žrtve bili Srbi Vasilije Đ. Krestić je profesor Filozofskog fakulteta u penziji, redovni član SANU. Posebno je izučavao istoriju Srba u Ugarskoj, istoriju Srba u Hrvatskoj, srpskohrvatske odnose, ideje jugoslovenstva i uzroke genocida počinjenog nad Srbima u Hrvatskoj. Objavio je više od trideset knjiga. Najvažnija dela su mu: „Hrvatsko-ugarska nagodba 1868”, „Istorija srpske štampe u Ugarskoj 1791– 1914”, „Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslovenska ideja u drugoj polovini 19. vek”, „Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848–1914”, „Iz istorije Srba i srpsko-hrvatskih odnosa”, „Znameniti Srbi

Milan Ružić

Skot, opet

Što više želim da izbegnem Kajla Skota, on mi sve više skače pod olovku i sam se ubacuje u redove koje pišem. Evo pre neki dan je obišao školu „Branko Pešić“ u Zemunu, koju pohađa 47 dece izbeglica, i poručio da je ovo za njih kraj dugačkog puta rekavši da će oni postati Srbi. Izrazio je žaljenje što su oni prešli tako dugačak put i teška vremena! Ne znam kako ti uspeva, Skote, da budeš toliki licemer? Radiš za državu koja je, svojim postupcima, i to svesnim, te izbeglice i proterala iz njihovih domova. Ko si ti, Skote, da određuješ da li je Srbija za ljude iz Avganistana, Sirije i

RAZARANjE Posledice bombardovanja Prištine / Pripadnici 63. padobranske na Košarama

Uranijum i danas ubija heroje sa Kosmeta

Formiranje nacionalne laboratorije za ispitivanje posledica agresije konačno će utvrditi punu istinu o NATO bombardovanju. Rak desetkovao pripadnike Treće armije. Dosad se ćutalo o „mirnodopskom stradanju“ Okupljanje Kolegijuma komandanata nekadašnje Treće armije, Prištinskog i Niškog korpusa, koje je zakazano za 7. oktobar u Nišu, počećemo minutima ćutanja za pale i umrle drugove. Na skupu preživelih starešina iz sveg glasa ćemo podržati državnu inicijativu za formiranje Nacionalne laboratorije za istraživanje posledica NATO bombardovanja 1999. Jer, naš stroj je desetkovan posle rata. Na stotine oficira i vojnika umrlo je od najtežih bolesti u ovih 18 godina, a da se o tome organizovano i gromoglasno ćutalo – ovo je komentar pukovnika Milutina Filipovića,

Danica Grujičić

Danica Grujičić: Utvrditi posledice NATO bombardovanja i razmisliti o tužbi

Prvi koraci ka utvrđivanju posledica NATO bombardovanja po zdravlje ljudi i životnu sredinu u Srbiji su učinjeni – inicijativa stotinak stručnjaka različitih profila da se formira koordinaciono telo i nacionalna laboratorija kako bi se ispitivale posledice agresije iz 1999. godine dobila je podršku predsednika Srbije, potvrdila je „Tanjugu“ načelnica Klinike za neuroonkologiju KCS i član Inicijativnog odbora Danica Grujičić. Početkom oktobra ministri zdravlja i životne sredine Zlatibor Lončar i Goran Trivan održaće zajednički sastanak sa članovima inicijativnog odbora o daljoj realizacija ove ideje. „Sastanku će prisustvovati naši eminentni naučnici i stručnjaci koji i treba da se bave ovom temom. Važno je da sve ostane u okvirima struke, tu ne sme

Foto Ž. Knežević

Mesić: Na Balkanu živimo u atmosferi produženog hladnog rata

Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić u Prištini je, nakon sastanka sa kosovskim premijerom Ramušem Haradinajem kojeg je nazvao “večnim prijateljem”, učestvovao na konferenciji o kulturi i miru na Zapadnom Balkanu Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić u Prištini je, nakon sastanka sa kosovskim premijerom Ramušem Haradinajem kojeg je nazvao “večnim prijateljem”, učestvovao na konferenciji o kulturi i miru na Zapadnom Balkanu, gde je kazao da na Balkanu “živimo u atmosferi produženog hladnog rata”. “Mogu da ocenim da se na Balkanu na političkoj sceni u pozitivnom smislu ništa nije promenilo. Živimo u atmosferi produženog hladnog rata. Evropa tone u vrtlog populizma”, kazao je Mesić na dvodnevnoj konferenciji koja je u subotu počela

Svetosavska omladinska zajednica Bijeljina organizuje predavanje na temu "Moje Jadovno". Narodna biblioteka "Filip Višnjić" Bijeljina Četvrtak, 29.decembar 2011.godine u 18:00 časova

Sjećanje na heroje borbe protiv fašizma

Polaganjem vijenaca na spomenik antifašistima i prijemom u Gradskoj upravi Bijeljine danas su članovi SUBNOR-a obilježili dan prvog oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu 1943. godine. Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić obećao je potomcima i poštovaocima tekovina antifašističke borbe da će sve biste narodnih heroja iz Semberije, koje su u ranijem periodu oštećene i uklonjene sa gradski ulica, biti vraćene na jedno mjesto u Gradski park. “Ne smijemo zaboraviti velike žrtve i borbu naroda protiv fašizma kao najvećeg zla u istoriji”, rekao je Mićić na prijemu za članove gradske organizacije SUBNOR-a i njihove goste iz udruženja antifašista u susjednoj Srbiji i Federaciji BiH. Predsjednik SUBNOR-a u Bijeljini Mihajlo Vidić podsjetio je

U mjestu Srednja Marićka kod Prijedora danas je služen parastos i položeni vijenci i prislužene svijeće u spomen kapelici za 26 poginulih boraca ovog sela.

Parastos za 26 poginulih boraca Srednje Marićke

U mjestu Srednja Marićka kod Prijedora danas je služen parastos i položeni vijenci i prislužene svijeće u spomen kapelici za 26 poginulih boraca ovog sela. Koordinator regionalne kancelarije Omarska Radivoj Miodragović istakao je da je riječ o tradicionalnom okupljanju mještana i prisjećanje na poginule komšije, rođake i prijatelje. “Već je postala tradicija da se svake treće nedjelje u septembru okupljamo u dvorištu crkve Svetog proroka Ilije i u ovoj kapelici odamo počast našim poginulim mještanima. Tako je i ove godine gdje su se okupili i saborci, ali i veliki broj mladih i svih onih koji u željeli da se poklone sjenima stvaraocima Republike Srpske iz našeg sela”, rekao je Miodragović.

Sjećanje Đuje Vukliš

Apstrakt: Ovaj tekst sadrži sjećanje Đuje Vukliš, rođene 1930. u porodici Marin u Bačvanima, opština Kozarska Dubica. Sjećanje sadrži kratak istorijat porodice, praćen detanjnim prikazom ličnog doživljaja tokom okupacije i rata, s posebnim osvrtom na zbjegove u Kozari i na stradanje tokom Kozarske ofanzive, kao i dalji tok rata u selima dubičkog kraja. Sjećanjeje zabilježio i sredio za objavljivanje njen unuk Goran Vukliš. Ključne riječi: selo Bačvani; Kozara; logor Jasenovac; ustaše Baka Đuja Vukliš (1930), želeći da sačuva sjećanje na stradanje svoje porodice, ali i stradanje srpskog naroda Potkozarja, dala mi je u zadatak da vjerno zapišem njene riječi. Iz rodnog sela Bačvani kod Kozarske Dubice, sa svojim narodom krenula je put

Sisak

Ubijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine

Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da procesuira. U okviru ratnih zločina koji su se tada dogodili stradalo je 611 civila uglavnom srpske nacionalnosti. Od ubijenih 595 je srpske nacionalnosti zatim 14 Hrvata i 2 Bošnjaka. Od ukupnog broja stadalih 120 je žena.  Već u leto i jesen 1991, a posebno od septembra nakon što je JNA zauzela Petrinju, a tamošnje hrvatsko stanovništvo izbeglo prema Sisku i Zagrebu, veći broj građana Siska uglavnom srpske nacionalnosti odvođen je iz svojih kuća i sa posla i nestajao. Neki od njih kasnije su nađeni mrtvi.

Suze u Kraljevu: Porodica Ćirkovića prisustvovala projekciji filma „Vi idite, ja neću“

U okviru kampanje humanitarnih projekcija filma „Vi idite, ja neću“ u organizaciji „Stuba kralja Stefana“, prikazivanje je juče održano u opštini Kraljevo, a u dupke punoj sali, pored građana i predstavnika lokalne vlasti, bili su prisutni i članovi porodice Miloša Ćirkovića, poslednjeg srpskog vojnika na Kosmetu, inače glavnog junaka filma. Publika je veoma emotivno doživela film, pa u kraljevačkoj sali nisu izostale ni suze, a kratko se kao saradnik u organizaciji projekcije u Kraljevu, obratio i Strahinja Erac, predsednik gradskog odbora Zavetnika. On je istakao značaj Kosmeta za Srbiju i srpski identitet, ali govorio i o globalnoj političkoj situaciji ’99-te i danas, kao i uticaju velikih sila, prvenstveno Rusije, na mogućnost povratka

Jama Kazani, Foto: Arhiv

Rijeka Miljacka i jama Kazani najmasovnije grobice sarajevskih Srba

Predsjednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoje Ivanišević izjavio je da su rijeka Miljacka i zloglasna jama Kazani na Trebeviću najmasovnije grobnice u koje je bačeno više stotina osoba srpske nacionalnosti. On je naveo da je svaka masovna grobnica dokaz zločina, kao i da se znalo za više od 100 koncentracionih logora za Srbe. On je precizirao da je na groblju Lav u jednoj grobnici otkriveno 36 tijela, u drugoj 16, trećoj 41, u selu Čemerno 20 tijela, a tu je još dvadesetak srpskih sela i grobnica – Milje, Ledići, Tošići, Krtine, Prača, Kijevo, Mlini, Hotanj, Trebečaj, Prijesnica… Ivanišević je ocijenio je da je nedavna posjeta predsjednika

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.