arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Proterali 250.000 Srba, a sad traže ratnu odštetu!

Sramni prohtevi Prištine, koja najavljuje da će tražiti nove teme briselskog dijaloga sa Beogradom. Albanci traže i otvaranje arhiva bivše JNA U nastavku dijaloga sa Beogradom u Briselu, Priština će zatražiti da se na stolu nađu teme: nadoknada ratnih odšteta, otvaranje arhiva bivše JNA, kao i nestale osobe. Ovu najavu premijera privremenih institucija u Prištini Ise Mustafe, predsednik srpske Vlade Aleksandar Vučić danas je prokomentarisao rečima: – Čuli ste prištinskog premijera koji govori o ratnoj šteti. Da nije smešno bilo bi tužno. Ali mi ne odgovaramo, jer želimo da sačuvamo mir. O tome šta sve podrazumeva pod ratnom štetom, Mustafa je naveo – naknade za ubistva, civilne žrtve, naknade za

Glasanje iz inostranstva

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave obaveštava o upisu u birački spisak podataka o tome da će birač glasati u inostranstvu. Obaveštavaju se birači koji imaju boravište u inostranstvu da preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije, najkasnije pet dana pre dana zaključenja jedinstvenog biračkog spiska (11. marta 2017. godine), mogu podneti zahtev da se u jedinstveni birački spisak upiše podatak da će na predstojećim izborima za predsednika Republike glasati u inostranstvu. Zahtev za upis u jedinstveni birački spisak podatka o tome da će birač glasati u inostranstvu obavezno mora da sadrži sledeće podatke: ime, prezime i ime jednog roditelja birača; jedinstveni matični broj birača; opštinu, odnosno grad i adresu prebivališta birača

UPOS: Povratka Srba u Bukovicu i Kotare nema zbog – Srba?

Udruženje za povratak Srba ( UPOS ) na područje Ravnih Kotara i Bukovice u saopštenju za javnost ukazuje kako već godinama pokušava animirati srpske predstavnike u Hrvatskoj i Državu da se učini više za povratak srpskog stanovništva. Svakodnevno se u emisijima spominje pad broja stanovnika iz godine u godinu, a ništa se ne čini da se vrate oni koji su otišli nakon operacije “Oluja”. Srbi koji se nisu uspeli vratiti, a višestruko ih je više od onih koji su se vratili, podigli bi ljudski potencijal i popunili prazan prostor države, te stvarali nove vrednosti, kako su to i činili vekovima pre, navodi se u saopštenju.  Dodaju kako je “tužno da

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

Novine u školstvu Hrvatske – Generali podučavaju nastavnike istorije o „Domovinskom ratu“

Hrvatski generali biće nosioci projekta „Nacionalni program edukacije o Domovinskom ratu“, čiji je cilj „upoznavanje nastavnika istorije iz cijele Hrvatske sa događajima iz ratnih 1990-ih godina“. Generali Pavao Miljavac, Josip Lucić, Davor Domazet Lošo, Miroslav Tuđman i Vladimir Šeks na listi su 20 predavača koji će upoznati nastavnike o „stvaranju Oružanih snaga Hrvatske, vojnim aktivnostima i operacijama poput `Bljeska` i `Oluje“. Pomenuti projekat nedavno je bio tema sastanka hrvatskog ministra nauke Pave Barišića sa generalima, prenijeli su hrvatski mediji. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Antropologija zla: Ponavljanje mračne istorije Od majke mi ostale samo njene kosti i pisma, preživela strahote Jasenovca, ali ne „Oluju”! Djeca Krajine

Tihomir Stanić

Tihomir Stanić: Nismo zreli za film o Jasenovcu

BEOGRAD – Tihomir Stanić (56) nije čovek koji lako odustaje. Ali, posle deset godina borbe da snimi film o Jasenovcu i Dijani Budisavljević, odustao je.  – Nisam odustao potpuno, samo sam sve to odložio na izvestan period, jer sada nemam snage. Sve je ušlo u ćorsokak i sam sebi sam postao dosadan i smešan. Iz raznih razloga sada nisam spreman da se narednih nekoliko godina bavim time, pa nek to uradi neko drugi. Mislim da nijedan film na temu Jasenovca neće isključiti drugi. Naprotiv, smatram da bi bar jednom godišnje trebalo da imamo po jedan film na ovu temu, ili bar svake druge. Opet, to je posledica opšte političke i društvene

Djuro_Zatezalo.jpg

Srednja Bosna – Knjiga Jadovno 1.

Poslije uspostave NDH, ustaški teror je brzo zahvatio čitavu Bosnu, pa i njen središnji dio. U Zavidovićima su ustaše uhapšene ljude držali u zatvoru hotelske ispostave, u kojoj je šef bio Smail Kulenović. Najveći dio onih koji su uhvaćeni krajem jula i 1. avgusta, među kojima su bili Srbi i Jevreji, toga dana je transportovan, prema izjavi Jakoba Danona, vozom do Bosanskog Broda, gdje su iskrcani i prevedeni preko mosta u Slavonski Brod, zatim ukrcani u teretne vagone i otpremljeni u Gospić. Danon je o putovanju ovih zatočenika zapisao: „Za vrijeme puta od stanice Bosanski Brod do stanice Slavonskog Broda ustaše i civili koji su kraj nas išli, počeli su

STRADANjE ROMA U NDH 1941. - 1945. OBJAVLjENA ZNANSTVENA KNjIGA O GENOCIDU NAD ROMIMA U NDH-u

Objavljena naučna knjiga o genocidu nad Romima u NDH

Krajem 2015. godine objavljena je knjiga „Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945.“ Danijela Vojaka, Bibijane Papo i Alena Tahirija. Izdavači su Institut društvenih nauka Ivo Pilar i Romsko nacionalno vijeće, koji su bili i provodioci projekta „Stradanje Roma na području NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata“. Knjiga je rezultirala značajnim saznanjima važnim, između ostalog, povijesnoj znanosti i donosi dosad nepoznate dokumente koji objašnjavaju mozaik stradanja Roma u NDH-u. Radi se o dokumentima vezanim uz deportacije Roma u Jasenovac, konfiskaciju romske imovine i njenu prodaju putem javnih dražbi, romsku ratnu svakodnevicu i sl. Autor: ROMI.HR PREVLADATI ZAOSTAJANjE HRVATSKE ISTORIOGRAFIJE U ISTRAŽIVANjU GENOCIDA NAD ROMIMA Danijel Vojak, voditelj projekta

Romi traže odštetu za stradanja u Drugom svjetskom ratu

Veliki broj evropskih Roma ubijen je u Drugom svjetskom ratu, no malo je porodica žrtava koje su dobile ratnu odštetu. Nekoliko romskih udruženja u Srbiji zato je angažovalo advokate. Cilj je doći do jasnog priznanja da je nad njima izvršen genocid i dobiti reparaciju od zemalja u kojima su stradali. Izvor: Romi.hr Autor: Al Jazeera Balkans Vezane vijesti: Romi traže da se dokaže genocid nad njima | Jadovno 1941. Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida” | Jadovno 1941.

Hrvatska vojska

Zlonamerna „slepoća“

Raspadajuća EU, baš nikako ne želi ni da pogleda na vitalne probleme srpskog naroda u Hrvatskoj, iako je ona njena punopravna članica. Ubistva Srba koja su se dešavala u hrvatskim gradovima tokom građanskog rata devedesetih godina, daleko od linije oružanih sukoba, ostala su nekažnjena, a ne mogu se pravdati „traumatskim sindromom“ jer su ratni zločin a on ne zastareva, i to po međunarodnom pravu. Pljačka privatne imovine, šikaniranje od predstavnika vlasti, iako garantovana međunarodnim sporazumima, obespravljivanja garantovanih prava sadašnje srpske nacionalne manjine, postala su životna svakodnevica ugnjetavanih Srba u Hrvatskoj. Paleti ovih „normalnih“ progona, sada se pridružuje i najnoviji, koji se još nije javno primenjivao. Urednik sajta „Dnevno.hr“, javno je

Alojzije Stepinac (prvi s desna) 1944. godine (Foto Vikipedija)

Zašto Stepinac nikada ne može postati svetac

Posle uspešno realizovanog srpsko-jevrejskog akademskog projekta „Jasenovac – pravo na nezaborav” u Njujorku i Džersiju na Dan Holokausta i Svetog Save 27. januara 2017, a povodom najnovijih incidenata u Republici Hrvatskoj, lepljenja plakata „Srpsko porodično stablo” i marša uz ustaški pozdrav „za dom spremni” u centru Zagreba, kao i insinuacije da je kanonizacija Alojza Stepinca za „prave domoljube neminovan čin”, oglasila se Međunarodna ekspertska grupa „GH7 – stop revizionizmu” sa sedištem u Izraelu na Institutu za Holokaust – Šem Olam. Grupu istoričara iz SAD, Izraela, Nemačke, Italije, Norveške, Republike Srpske i Srbije predvodi prof. dr Gideon Grajf, glavni istoričar Holokausta i ekspert za Aušvic. Tim povodom, u ime GH7, istoričar

Brat pokojnog Žarka / Stradao: Žarko Milačić / Otac Bratimir Milačić

Telo sina stiže posle 26 godina

Posmrtni ostaci Žarka Milačića (23) iz Merdara danas će biti dopremljeni iz Hrvatske. Poginuo1991. Hrvati skrivaju masovne grobnice pa žrtve predaju pojedinačno Do sada sam svoga Žarka sahranjivao dvadesetak puta. Svake godine javljali su da će biti iskopavanja masovnih grobnica u Hrvatskoj, ali sam tek juče, kada su nam javili da će dopremiti njegovo telo, shvatio da će moj sin, danas konačno naći mir u svom Merdaru. Iako svestan da mu je sin nastradao na ratištu još 1991. godine, gde je kao dvadesettrogodišnji mladić otišao dobrovoljno da brani svoj narod, Bratimir Bago Milačić (77) iz Merdara, kaže da mu je sada teže nego kada je sin otišao na put bez

Staro sajmište, Nikola Radić Lucati, iz serije Predictable Outcomes, 2013.

Sporni zakon o Starom sajmištu

U decembru 2016. godine je objavljena vest da je u pripremi zakon kojim će prostor nekadašnjeg nacističkog logora Sajmište u Beogradu biti trajno zaštićen, tako što će na njemu biti izgrađen spomen kompleks posvećen žrtvama genocida, okupacije i ratnih zločina. U pitanju je Zakon o Ustanovi spomen-žrtve, čiji je predlog Vlada Republike Srbije nedavno podnela na razmatranje i usvajanje republičkom parlamentu. Predlog je već podržan od strane predsednika Tomislava Nikolića. U javnosti je ovaj zakon predstavljen kao značajan događaj, kao „prvi korak ka obeležavanju poslednjeg neobeleženog velikog logora u Evropi“ i najava kraja dugogodišnjeg nemarnog odnosa prema ovom istorijski važnom mestu stradanja. Međutim, sam predlog zakona koji će se uskoro

Sadašnji spomenik na Starom sajmištu na mestu nekadašnjeg logora u Beogradu. Foto: Wikimedia/Pinki.

Kritike na nacrt zakona o memorijalnom kompleksu žrtvama Holokausta

English Nacrt zakona kojim se uspostavlja novi državni organ za rad na očuvanju sećanja na žrtve Holokausta u Srbiji dobio je kritike nedugo nakon što je procurio u javnost, jer navodno ignoriše ulogu koju je u Drugom svetskom ratu imala profašistička vlast u Beogradu. Aktivisti za ljudska prava uputili su kritike na nacrt zakona koji se vezuje za očuvanje sećanja na žrtve Holokausta u Srbiji, tvrdeći da predstavlja pokušaj da se prekroji istorija, iako su zvaničnici izjavili da se ne radi o konačnoj verziji zakona. Nevladine organizacije smatraju da se s predloženim tekstom zakona ignoriše uloga koju je profašistička vlast u Srbiji imala u hapšenju i odvođenju Jevreja u logor

Odricanje od državljanstva moguće za 2520 kn

U poslednjih dvadeset godina iz hrvatskog državljanstva je otpušteno 86.746 osoba, a u istom tom periodu se državljanstva odreklo njih 606. Samo tokom prošle godine iz hrvatskog državljanstva otpuštene su 153 osobe, a dvadeset i petero ljudi se odreklo hrvatskog državljanstva. Najčešće ga se odriču radi sticanja državljanstva Srbije, Norveške i Holandije, a iako, kod podnošenja zahteva, nisu dužni da navedu zašto su se odlučili na takav korak, najčešći razlog za odricanje od hrvatskog državljanstva je, kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova, zapošljavanje u državnoj službi neke druge zemlje. U slučaju prestanka državljanstva otpuštanjem, može se ponovo biti primljen u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom člana 15. Zakona o

Sinagoga u Beogradu (Foto T. Janjić)

Četrdeset nekretnina vraćeno jevrejskim opštinama

Tokom narednih 25 godina Savezu jevrejskih opština Srbije država će uplaćivati godišnju pomoć od 950.000 evra, u skladu sa Zakonom o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika Tačno godinu dana nakon stupanja na snagu Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika, Agencija za restituciju vratila je jevrejskim opštinama 40 nekretnina, površine 3.043 kvadratna metra. U pitanju su 32 poslovna prostora, jedna zgrada i sedam stanova koji se nalaze u beogradskim opštinama Stari grad, Vračar i Savski venac. Vraćeno im je i 144 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Novog Kneževca i Sombora. Nijedan od vraćenih objekata nema zakonskog naslednika, a

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin i kaznica

Vrhovni sud pušta Tomislava Merčepa iz zatvora prije isteka dosuđene sedmogodišnje kazne

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.