arrow up
Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Ustaška genocidna propaganda – Knjiga Jadovno 1.

Kako zakonodavstvom tako i propagandom, ustaške vlasti podstiču razvijanje što veće mržnje protiv srpskog naroda kako bi opravdali zločinačka djela, prikazujući istovremeno ustaški pokret kao oslobodilački, koji je, uz pomoć Boga, uskrsao na sreću hrvatskog naroda. Ustaška propaganda je imala snažan rasistički karakter, jer je išla jasno svom cilju istrebljenju Srba i Jevreja iz Hrvatske, i sve podređivala samo tome. Namjera je bila biološko uništenje Srba i Jevreja, sa zadatkom stvaranja „čistog životnog prostora“ Hrvata. Ipak, u tom sistemu su postojale određene razlike kada je riječ o propagandi prema Srbima i Jevrejima. Jevreja je bilo daleko manje i prema njima su ustaše primenjivale njemački pristup „rasne politike“. Srba je bilo

Milunka Savić desno

Srbija pamti heroje

Izložbe u zrenjaninskom Narodnom muzeju povodom obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata Zrenjanin – Povodom obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, u salonu Narodnog muzeja u Zrenjaninu otvorene su dve izložbe – „Srbija pamti savezničku Bizertu“ i „Heroine u balkanskim i Prvom svetskom ratu“. Autor prve je Luka Nikolić, a druge grupa autora iz beogradskog Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca. Izložba „Srbija pamti savezničku Bizertu“ govori o nesebičnoj pomoći naroda Tunisa, Alžira i Maroka koji su posle albanske golgote prihvatili na desetine hiljada srpskih vojnika i boraca i značajno doprineli njihovom bržem oporavku. U Bizerti je utočište našlo više od 40.000 ranjenika, od kojih je 36.000 izlečeno u okviru

Krštenice za novorođenčad

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (2) Okupatori su hapsili i streljali

Pronađene crkvene knjige, krštenice, bankarski zapisi, pisma, naredbe, fotografije,školska dokumenta, ukazuju da je bugarski krajnji cilj bio proširenje sopstvene teritorije na račun Srbije Najviša vojna i civilna vlast u jugoistočnom delu Srbije bila je u rukama vojnog generalnog guvernera, u prvo vreme general-majora Kutičeva. Bugarskim vojnim jedinicama, posle okupacije srpske teritorije, bilo je izričito naloženo da održe red i mir u okviru zakona i prestiža vlasti, a isto tako da garantuju život, posed i čast stanovništva. General Kutičev u svojoj naredbi daje i bliža uputstva. Najsigurnije mere za očuvanje opšte sigurnosti na teritorijama koje su podeljene na brigadne, pukovske i odredske rejone su: razoružavanje stanovništva, zavođenje reda i poslušnosti; da

Miloš Jovanović (desno) sa majkom i sestrom i novopazarskim humanitarcem Hidom Muratovićem

Borac sa Košara od svih zaboravljen

Miloš Jovanović iz Troštica kod Novog Pazara, bez uslova za život. Od doživljenog stresa na Kosovu, teško se razboleo, često je i gladan. Za humanitarca Hida Muratovića Jovanovići jedan od najtežih slučajeva Tužna sudbina vojnika i ratnika koji se na Kosovu hrabro borio za svoju otadžbinu… U zaseoku Troštice, udaljenom dva kilometra od Belih Voda i magistralnog puta Novi Pazar – Sjenica, u iznajmljenom i dotrajalom kućerku, sklepanom od letava i blata, u bespuću i bedi, živi porodica Miloša Jovanovića (38), vojnika i hrabrog borca na Košarama, sada teškog bolesnika i nevoljnika, koga su svi zaboravili. Uz Miloša su njegova majka Rosa (62), teško obolela od karcinoma dojke. Sestra Marina

Forbs: Vreme je za pravdu za Srbe

London – Politika Vašingtona prema Balkanu nikada nije imala smisla jer su SAD želele da očuvaju neke nacije u zajedništvu, druge da razdvoje, dok su istovremeno neke slučajeve etničkog čišćenja osuđivali, a neke ignorisali. Dag Bandou, spoljnopolitički komentator „Forbsa”, napisao je u svom autorskom tekstu da je jedina zajednička stvar, koja je konstantna posledica američke politike, ta da Srbi uvek gube. Kako je naveo, iz Prištine i Beograda dopiru neprijateljski tonovi i pretnje, zbog čega je vreme da SAD i EU ponovo umešaju prste i „ovoga puta učine pravu stvar”, navodi on, a prenosi „Hafington post”. On u svom članku pominje da je Jugoslavija bila veštačka tvorevina Versajskog sporazuma koja je

Aleksandar Karađorđević (Foto Vikipedija)

Veliki rat i megalomanske ambicije

Sa sporovima o našoj jugoslovenskoj prošlosti idu alternativne činjenice, kako je to, nedavno, zgodno rečeno. Na sporove niko ne može staviti tačku, niti se prošlost može ukinuti povremenim pokušajima pomirenja. Jedino je moguće tanjiti malo-pomalo još uvek debele činjenične alternative i povećavati korpus uglavnom nespornih fakata. Ovo je pokušaj u tom pravcu, podložan kritici. U Srbiji posle 1903. lična vlast i jugoslovenstvo kao državni programi nisu bili mogući. Ondašnje društvo pokazalo se sposobnim da obeshrabri protivustavne zamisli i obuzda neparlamentarne pokušaje, a jugoslovenska ideja nije imala uporišta u narodu. Promene su počele sa napadom Habzburške monarhije na Kraljevinu Srbiju. Drugog dana rata, 29. jula 1914. prestolonaslednik regent pozvao je Srbe

Hrvati se pravdaju Amerikancima zbog ustaštva

Povodom izveštaja Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016., u kojem su iznesene brojne kritike hrvatska Vlada je saopštila da je ta zemlja usvojila najviše standarde zaštite ljudskih prava, kao i da je odlučna da ih i dalje promoviše, a posebno kada je u pitanju zaštita prava nacionalnih manjina. U izveštaju Stejt Departmenta je navedeno da su socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i deci, kao i korupcija najveći problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj. Hrvatska vlada je navela da je u pogledu nekih područja koja se u izveštaju percipiraju kao problematična potrebno istaći da su ona bila naglašavana i u izveštajima Stejt departmenta

Vladika Jovan Ćulibrk, predsednik UO Muzeja žrtava genocida, obavestio članove odbora o novostima oko procesa memorijalizacije Sajmišta

U skladu sa zakonskim obavezama, 24. februar 2017, Upravni odbor Muzeja žrtava genocida u punom sastavu (predsednik episkop slavonski Jovan Ćulibrk i članovi arh. Aleksandar Nećak, arh. Zoran Tucić, istoričari dr Zoran Janjetović i dr Dragan Cvetković) u prisustvu Sanje Cupać, radnice Ministarstva kulture i informisanja, održao je sednicu na kojoj su razmatrani Izveštaj popisne komisije i Izveštaj o finansijskom poslovanju za 2016. godinu. Posle obrazloženja v. d. direktora dr Veljka Đurića i kratke rasprave, zaključeno je da se izveštaji usvoje i proslede nadležnom ministarstvu. U nastavku je episkop slavonski Gospodin Jovan Ćulibrk obavestio prisutne o novostima oko procesa memorijalizacije Sajmišta. Izvor: Muzej žrtava genocida Vezane vijesti: Helsinški odbor Srbije

Foto: Branimir Bradarić

Novi neprimjereni grafiti kod Vukovara

Nacistička svastika, NDH i slovo U u mjestu sa većinskim srpskim stanovništvom Tokom proteklog vikenda na zidu fudbalskog igrališta u Bršadinu, selu nedaleko od Vukovara, pojavili su se neprimjereni grafiti. Policija je potvrdila pojavu grafita navodeći kako se radi o nepoznatom počiniocu koji je grafite tokom noći 4/5 marta ispisao crnim sprejom. Međutim, ne navode sadržaj grafita. Crnim sprejom iscrtano je veliko slovo U, nacistička svastika, NDH … Bršadin je inače mjesto s većinskim srpskim stanovništvom, a fudbalsko igralište se nalazi u sporednoj ulici. Izvor: Večernji List Vezane vijesti: Vukovar oblijepljen grafitima „srpsko porodično stablo … Hrvatska politika i „srpsko porodično stablo“ | Jadovno 1941. Hrvatska: Osvanuo grafit „Srpska deca, srpska deca, došla … Amnesti

“Za dom spremni” na dugom čekanju

Hrvatska komisija za sučeljavanje sa prošlošću Narednih godinu dana ne treba očekivati da će sporna tabla u Jasenovcu na kojoj piše “Za dom spremni” biti uklonjena. Čeka se rezultat rada poverenstva za suočavanje sa prošlošću koje ove sedmice zvanično započinje sa radom, a kako je najavljeno imaju rok od godine dana da daju mišljenje i sugestije. To znači da će ustašluk “živeti” i dalje, bez obzira na to što su hrvatski sudovi procenili da je pozdrav “Za dom spremni” prekršaj, a to je potvrdio i ministar pravosuđa Ante Šprlje. Osnivanje poverenstva, na čijem je čelu predsednik Hrvatske akademije Zvonko Kusić, izazvao je u Hrvatskoj protivrečne reakcije i pre nego što

Smilja Bajčetić, posljednja Srpkinja u Donjoj Plešini: Hercegovka koja se nije odrekla očevine i kosovskog zavjeta!

“Ako zaboravim tebe, Jerusalime, neka me zaboravi desnica moja. Nek` se prilijepi jezik moj za grlo moje, ako te ne spomenem, ako ne istaknem Jerusalim za početak veselja moga.” Psalam 136. Davidov 15. juna 1999.g. bio je utorak; sve utihnulo, ni vrapca da zašuška u ljeskovim granama ispred kamene kosovske kuće. Nebo se namreškalo bjeličastim zarom od oblačja, baš ko da se zaklanja pred njenim očima. Zaziru nebesa, zemaljskog bezakonja se kriju. Smilja ustala zarana, obavila sve po kući, popila i kafu. No muči je taj muk. Zna ona da je rat na Kosovu, otkud sad tolika tišina. U daljini ni glasa da se odzove. Naumila je svakako otići do

Foto: Srna

Srpska majka hrabrost: Pored humki sinova, sahranjena Mileva Жupić

U selu Gustovara kod Mrkonjić Grada juče je pored humki sinova sahranjena Mileva Жupić, majka tri poginula borca Vojske Republike Srpske. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je danas sahranjena žena heroj koja se svih ovih godina držala dostojanstveno. „Bila je svjesna žrtve, tragedije koja se dogodila, ali je bila svjesna i djela, to jest onoga zašto su njeni sinovi poginuli, za srpski narod i Republiku. Жivjela je skromno, nije imala nikakvih zahtjeva, pa i to pokazuje njenu veličinu“, istakao je Savanović. On je u izjavi novinarima iskazao zahvalnost Milevi Жupić i poželio joj miran počinak i vječnu slavu. Izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin

© YT/Nedeljnik Vreme

Za (glumiti) četnike nespremni

Strah. U Hrvatskoj je svako ko ne misli kao Jure, Boban i Franjo odmah četnik. Zašto bi onda neki pristojan Hrvat — a takvih je, istinski verujemo, dosta — iskušavao sreću da ga svakog ponedeljka (jer udarne serije idu vikendom) neko prepozna na ulici i hitne u zrak? Ne treba mu takav luksuz. Koliko god se veterani domovinskog rata u Hrvatskoj, tamošnji javni servis i desničarske organizacije trudili da falsifikuju devedesete i naraštajima predstave svoje „časne bojovnike“, vest da niko od hrvatskih glumaca neće da glumi srpske snage, odnosno „četnike“ — može film i seriju „General“ kojom peru simbola operacije „Oluja“ Antu Gotovinu, učiniti surovo realnim. Nema Srba u Hrvatskoj, a nema ih ni u filmu i seriji. Dakle, Hrvatska je etnički čista.

U Gređanima se teško živi – Stojan Skopljak, Mićo Čalić i Slavko Jagličić Foto: Jovica Drobnjak

Kad je divljač zaštićenija od ljudi

U Gređanima se odvajkada živjelo od poljoprivrede, ali polja sada pustoše divlje svinje iz obližnjeg lovišta. ‘Prije tri godine prijavio sam štetu koja mi je počinjena na usjevima pšenice. Nakon nekoliko mjeseci ponudili su mi 180 kuna odštete. Ma zamislite! Istjerao sam ih iz dvorišta, a pare nisam uzeo’, kaže Mićo Čalić U selu Gređanima, u starogradiškoj opštini, danas je svega 118 od predratnih 530 stanovnika. U tom izrazito poljoprivrednom kraju nekada se držalo čak hiljadu krava, a sada su ostale samo četiri. Ni konja više nema, premda je prije rata u tom dijelu Lonjskoga polja galopiralo na stotine njih. U Gređanima živi svega desetak osoba mlađih od 40 godina,

Ulazak Bugarske vojske u Prokuplje 1915. godine

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (1) Ratni planovi za osvajanje Srbije

Ustanak u Toplici i Jablanici ugrozio je strategijski interes okupatora na prostoru gde su prolazile važne saobraćajnice prema Solunskom frontu i Bliskom istoku Narod jugoistočne Srbije, ne pristajući na okupaciju, denacionalizaciju, teror i zločine, u porobljenoj Evropi, započeo je oružanu borbu za sopstveno oslobođenje od okupatora. Na skupu u selu Obiliću u Pustoj Reci, 21. februara 1917. godine, okupljene četovođe donele su odluku za podizanje ustanka u Toplici, Kosanici i Jablanici. Taj jedinstveni događaj u novijoj srpskoj istoriji mnogi istraživači su, kasnije, nazvali Trećim srpskim ustankom. Ove, 2017. godine navršava se 100 godina od tog istorijskog čina koji će ostati trajno upamćen. Toplički ustanak, kako je u dosadašnjoj istorijskoj literaturi

NAJNOVIJE VIJESTI

Pokrštavanje

Nedugo poslije tih događanja, dođe neki službenik i kaže da popisuje pravoslavce

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.