arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zakonom zaštititi ćirilicu

U Republici Srpskoj je neophodno donijeti zakon kojim bi se zaštitila ćirilica, a početak primjene bio bi zajednički bukvar koji bi objedinio sve srpske zemlje, poručeno je sa naučno-političkog skupa „Govori srpski-piši ćirilicom“, koji je održan u Trebinju. Učesnici skupa, lingvisti i naučnici iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore najavili su da će najvišim organima Republike Srpske uputiti deklaraciju kojom će tražiti izradu zakona o službenoj upotrebi ćirilice. Zakon bi, između ostalog, uredio da nazivi firmi ili drugi natpisi ne mogu biti ispisani na engleskom jeziku i latinici, ukoliko nema i ćirilice. „Zalaganjem za pismo, jezik i jedan bukvar sačuvaćemo naš narod i našu budućnost“, poručili su učesnici skupa.

Posjeta ženama logorašima - 8. martFoto: SRNA

“Svaka posjeta potvrđuje da žene-logoraši nisu zaboravljene”

Predstavnici Udruženja logoraša regije Posavina danas su povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, posjetili 11 žena-logoraša, koje su članovi ovog udruženja i uručili im cvijeće i novčani poklon. Predsjednik Udruženja logoraša Modriča Vlado Dragojlović, koji je i koordinator Regionalnog udruženja logoraša Posavina, rekao je da su žene-logoraši iz Modriče, Vukosavlja i Šamca svjedočile u predmetima ratnih zločina silovanja, počinjenih u logorima za Srbe u Odžaku 1992. godine. Dragojlović je rekao da u Regionalnom udruženju logoraša Posavina, koje čine udruženja u Modriči, Šamcu, Brodu i Vukosavlju, ima više od 200 žena-logoraša nad kojima su tokom proteklog rata na prostoru tadašnjeg Bosanskog Broda, Odžaka, Modriče i Šamca počinjeni ratni zločini. Cvijeće

Hrvatska uručila Srbiji protest zbog spomenika Tepiću

Hrvatska je Srbiji uputila “oštar” usmeni protest povodom zaključka Vlade Srbije o podizanju spmenika narodnom heroju Milanu Tepiću, saopštio je danas potpredsednik vlade i šef srpske diplomatije Ivica Dačić Hrvatska je Srbiji uputila “oštar” usmeni protest povodom zaključka Vlade Srbije o podizanju spmenika narodnom heroju Milanu Tepiću, saopštio je danas potpredsednik vlade i šef srpske diplomatije Ivica Dačić. Dačić je novinarima rekao da je usmeni protest uručen ambasadorki Srbije u Zagrebu Miri Nikolić, koja je jutro pozvana da hitno dođe u hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova. Dačić je objasnio da je protest ambasadorki Nikolić uručen sa obrazloženjem da je za Hrvartsku neprihvatljivo podizanje spomenika čoveku koji je samoubilačkom akcijom

Policija Crne Gore (Foto: rtcg.me)

Nasilje hrvatskog pravosuđa

Mediji u Srbiji i Crnoj Gori objavili su nedavno kratku vest da je crnogorska policija izručila Hrvatskoj Miodraga Jovića (48) iz Gline, za kojim je raspisana poternica NCB Interpol Zagreb Mediji u Srbiji i Crnoj Gori objavili su nedavno kratku vest da je crnogorska policija izručila Hrvatskoj Miodraga Jovića (48) iz Gline, za kojim je raspisana poternica NCB Interpol Zagreb, po kojoj je i uhapšen 29. novembra prošle godine u Tivtu. Potražuje se radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 15 godina, koja mu je izrečena zbog krivičnog dela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nakon hapšenja, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je za Jovića odredio ekstradicioni

Milan Tepić

Vulin o Tepiću: Nama “Oluja” zločin, vama herojski čin…

Beograd — Spomenik Milanu Tepiću biće podignut nedaleko od lokacije gde mu se u Beogradu nalazi bista, navodi ministar za rad Aleksandar Vulin. Osim toga, Vulin je poručio predstavnicima Hrvatske da se uzdrže od pokušaja da nametnu Srbiji svoju istinu. Vulin je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da nije potrebno niti objašnjenje, niti obrazloženje zašto se narodnom heroju podiže spomenik i da je on, kao i vojnici koji su bili s njim, svojim delom zaslužio sećanje srpskog naroda. Na konstataciju da iz Hrvatske stižu negodovanja na odluku da se Tepiću podigne spomenik, Vulin je odgovorio da od te države očekujemo da prihvati da Srbija drugačije posmatra poslednje istorijske događaje, da

Fočanski Centar za kulturu i informisanje i Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" objavili su poetsku rukovet "Pred sjenima srpskih mučenika" u kojoj su sabrane 33 pjesme o stradanju srpskog naroda u 20. vijeku.

Objavljena zbirka pjesama “Pred sjenima srpskih mučenika”

Fočanski Centar za kulturu i informisanje i Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” objavili su poetsku rukovet “Pred sjenima srpskih mučenika” u kojoj su sabrane 33 pjesme o stradanju srpskog naroda u 20. vijeku. Priređivač zbirke, profesor srpskog jezika iz Foče Rade Lalović, čije su tri pjesme zastupljene u knjizi, naveo je u predgovoru da ova rukovet doprinosi kulturi sjećanja i poštovanja nedužnih žrtava. “Jedini cilj rukoveti je da nas vječno podsjeća na nevino stradale pretke i da nas opominje i obavezuje da potomcima predamo sadašnjost u kojoj neki novi pjesnici neće nalaziti motive za poeziju sličnu ovoj. Put nedužnih ka slobodi ima i svoje putokaze od Šumarica

Milutin Mišić

Mišić: Prioritet – ekshumacije srpskih masovnih grobnica

Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić rekao je Srni da će prioritet u njegovom radu u narednih osam mjeseci na ovoj funkciji biti da deblokira proces traženja nestalih Srba u BiH, odnosno zastoj u ekshumacijama srpskih masovnih grobnica, te da budu sačinjeni prioriteti i redoslijed. Mišić, koji je 1. marta od Amora Mašovića preuzeo funkciju predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH, upozorio je da Tužilaštvo BiH ne odgovara na zahtjeve za ekshumacijama srpskih masovnih grobnica jer ne procesuira ni ratne zločine počinjene nad Srbima. “Prioriteti su ekshumacije srpskih masovnih grobnica na po dva lokaliteta na Ozrenu i Sarajevu, te na lokalitetima u Odžaku, Istočnom

Film govori o ljubavnoj priči smeštenoj unutar povesti o stradanju makedonskih Jevreja

Ratna priča iz Makedonije ljuti Bugarsku

Film koji prožima tema deportacije i uništenja jevrejske zajednice u Makedoniji za susednu Bugarsku predmet je kontroverze još pre završetka produkcije. Napomena: Ovaj prilog, aktuelan i danas, objavljen je 31. januara 2012. godine. Nedovršeni film sa radnim nazivom Treće poluvreme koji govori o ljubavnoj priči unutar tragične sudbine makedonskih Jevreja tokom Dugog svetskog rata, podiže tenzije između Makedonije i Bugarske. Trojica bugarskih narodnih poslanika Evgeni Kirilov, Andrei Kovačec i Stanimir Iličev vide film kao izvor dezinformacija i širenja neprijateljstva prema njihovoj državi. Pomenuti poslanici govorili su o filmu režisera Darka Mitrevskog na redovnoj novinarskoj konferenciji Evropske komisije u Briselu. „Ponovo smo svedoci jednog od mnogih slučajeva u kojima Makedonija promoviše svoj identitet

Dinarska Divizija

Golgota Dinarske divizije

Pri povlačenju četnika kroz srpsku golgotu ostaci četničke brigade Kistanja i Đevrsaka a po naređenju komandanta Dinarske četničke divizije Momčila Đujića, iz Kričaka upućeni su na istureni položaj u Lozovac kod Šibenika, kao predstraža, kako bi se spriječilo dalje partizansko napredovanje prema slobodnoj četničkoj teritoriji. U Lozovcu su zatekli odred Bogdana Ivića i tri brigade – skradinsku, kotarsku i smiljčićsku koje su se povukle iz Ravnijeh kotara i Skradina usljed jakih partizanskih napada. Sve četničke jedinice bile su smještene u tvornicu aluminijuma gdje je bilo mjesta za sve. Kad su Srbi iz sela Konjevrata saznali da 26 tenkovska partizanska divizija, koju su Englezi i Italijani naoružali najboljim tenkovima, kreće na

Karta Bosne i Hercegovine Foto: RTRS

Zemlja zarobljenog uma

Šta je i ko je zarobio um ove zemlje ili , bolje rečeno, ove državne zajednice? Kako god razmišljam o tome odgovor mi leži samo u jednom-Sarajevo. Tamo je način ponašanja postao mržnja. Mržnja prema svemu što ne misli kao Krug 99, ili kao Bošnjački institut ili kao Bakir. Tamo se mediji utrkuju u plasiranju bilo čega negativnog iz “manjeg entiteta”. Tamo je izgovoriti Republika Srpska tako teško. Postoji samo RS ili manji entitet. Tamo je stradanje dozvoljeno samo jednima. Tamo je stran svako ko razmišlja naglas i ko je drugačiji. Ovo je, naravno, zvanično Sarajevo. Takvu sliku pruža. Neka se ne uvrijede oni za koje znam da nisu takvi.

Ustaški grafit na pravoslavnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Sinju

Grafitom ‘Za dom spremni’ oskrnavljena Srpska pravoslavna crkva

Nakon pravoslavne crkve u Bjelovaru, na kojoj je prošli mjesec osvanulo ustaško ‘U’, grafitima sličnog sadržaja sada je oštećen i hram u Sinju Pod okriljem noći na fasadi pravoslavne crkve Svetog Petra i Pavla u centru Sinja osvanuli su ustaški grafiti. Za sada nepoznati vandal, ili više njih, preko zida crkve su crnim sprejem ispisali ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ i slovo ‘U’. Slučaj je prijavljen policiji i gradskim vlastima koje su osudile ovaj čin i kazale da će komunalni redari ukloniti neprimjereni grafit. Podsjetimo, ova crkva je oskrnavljena i u aprilu 2010. godine, kada su također nepoznati počinioci na njoj ispisali ustaške simbole i grafite prijetećeg sadržaja među kojima

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Ustaška genocidna propaganda – Knjiga Jadovno 1.

Kako zakonodavstvom tako i propagandom, ustaške vlasti podstiču razvijanje što veće mržnje protiv srpskog naroda kako bi opravdali zločinačka djela, prikazujući istovremeno ustaški pokret kao oslobodilački, koji je, uz pomoć Boga, uskrsao na sreću hrvatskog naroda. Ustaška propaganda je imala snažan rasistički karakter, jer je išla jasno svom cilju istrebljenju Srba i Jevreja iz Hrvatske, i sve podređivala samo tome. Namjera je bila biološko uništenje Srba i Jevreja, sa zadatkom stvaranja „čistog životnog prostora“ Hrvata. Ipak, u tom sistemu su postojale određene razlike kada je riječ o propagandi prema Srbima i Jevrejima. Jevreja je bilo daleko manje i prema njima su ustaše primenjivale njemački pristup „rasne politike“. Srba je bilo

Milunka Savić desno

Srbija pamti heroje

Izložbe u zrenjaninskom Narodnom muzeju povodom obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata Zrenjanin – Povodom obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, u salonu Narodnog muzeja u Zrenjaninu otvorene su dve izložbe – “Srbija pamti savezničku Bizertu” i “Heroine u balkanskim i Prvom svetskom ratu”. Autor prve je Luka Nikolić, a druge grupa autora iz beogradskog Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca. Izložba “Srbija pamti savezničku Bizertu” govori o nesebičnoj pomoći naroda Tunisa, Alžira i Maroka koji su posle albanske golgote prihvatili na desetine hiljada srpskih vojnika i boraca i značajno doprineli njihovom bržem oporavku. U Bizerti je utočište našlo više od 40.000 ranjenika, od kojih je 36.000 izlečeno u okviru

Krštenice za novorođenčad

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (2) Okupatori su hapsili i streljali

Pronađene crkvene knjige, krštenice, bankarski zapisi, pisma, naredbe, fotografije,školska dokumenta, ukazuju da je bugarski krajnji cilj bio proširenje sopstvene teritorije na račun Srbije Najviša vojna i civilna vlast u jugoistočnom delu Srbije bila je u rukama vojnog generalnog guvernera, u prvo vreme general-majora Kutičeva. Bugarskim vojnim jedinicama, posle okupacije srpske teritorije, bilo je izričito naloženo da održe red i mir u okviru zakona i prestiža vlasti, a isto tako da garantuju život, posed i čast stanovništva. General Kutičev u svojoj naredbi daje i bliža uputstva. Najsigurnije mere za očuvanje opšte sigurnosti na teritorijama koje su podeljene na brigadne, pukovske i odredske rejone su: razoružavanje stanovništva, zavođenje reda i poslušnosti; da

Miloš Jovanović (desno) sa majkom i sestrom i novopazarskim humanitarcem Hidom Muratovićem

Borac sa Košara od svih zaboravljen

Miloš Jovanović iz Troštica kod Novog Pazara, bez uslova za život. Od doživljenog stresa na Kosovu, teško se razboleo, često je i gladan. Za humanitarca Hida Muratovića Jovanovići jedan od najtežih slučajeva Tužna sudbina vojnika i ratnika koji se na Kosovu hrabro borio za svoju otadžbinu… U zaseoku Troštice, udaljenom dva kilometra od Belih Voda i magistralnog puta Novi Pazar – Sjenica, u iznajmljenom i dotrajalom kućerku, sklepanom od letava i blata, u bespuću i bedi, živi porodica Miloša Jovanovića (38), vojnika i hrabrog borca na Košarama, sada teškog bolesnika i nevoljnika, koga su svi zaboravili. Uz Miloša su njegova majka Rosa (62), teško obolela od karcinoma dojke. Sestra Marina

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.