arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Vulin: Lunačekova bi morala da zna da ratni zločin ne zastarijeva

Ministar za rad Srbije Aleksandar Vulin izjavio je, povodom poziva potpredsjednika Evropskog parlametna Ulrike Lunaček Beogradu da povuče “zastarjelu optužnicu protiv Ramuša Haradinaja”, da bi ona morala da zna da ratni zločini nikada ne zastarjevaju. “Da li bi gospođa Lunaček u svojoj zemlji rekla da ne treba goniti naciste, jer su činili zločine pre 80 godina? Haradinaj je na slobodi zato što su svi svedoci u njegovom slučaju pobijeni i ne sme ostati na slobodi, jer će biti pobijeni i preostali svedoci, a materijalni dokazi uništeni”, rekao je Vulin. On je ukazao da je, ako su zločini OVK zastarjeli, pitanje zašto je onda međunarodna zajednica formirala sud za zločine OVK.

Stop policija (ilustracija)

Bez odgovornosti za ubistvo srpskih djevojčica na Grbavici

Srpske djevojčice Milica Lalović i Nataša Učur ubijene su na današnji dan prije 22 godine u sarajevskom naselju Grbavica, snajperskim hicima ispaljenim iz dijela grada pod kontrolom muslimanskih snaga, a za taj zločin još niko nije odgovarao. Snajperista sa zgrade “Lorisa” na tadašnjem Trgu Pere Kosorića ubio je 11. marta 1995. godine desetogodišnju Milicu i devetogodišnju Natašu koje su se igrale lastiša u Ulici Rave Janković, ispred zgrade na broju 59, u naselju koje je tada bilo pod srpskom kontrolom. Bila je to njihova posljednja igra, osam mjeseci prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Djevojčice su odmah prevezene u bolnicu Kasindo. Prema zapisniku iz bolnice, Milica je dovezena mrtva, dok je

Bratunac: Akademija sjećanja na egzodus Srba Foto: SRNA

Bratunac: Akademija sjećanja na egzodus Srba

Na bratunačkom groblju danas će biti služen parastos poginulim borcima sa sarajevskog ratišta čiji su posmrtni ostaci preneseni u Bratunac, te prislužene svijeće za pokoj duša. Parastos poginulim borcima na bratunačkom groblju biće služen od 11.00 časova. U organizaciji Zavičajnog udruženja “Srbi sarajevske regije” iz Bratunca sinoć je u ovom mjestu održana akademija sjećanja kojom je obilježena 21 godina od egzodusa Srba iz sarajevskih opština nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Nakon podsjećanja na egzodus i nevolje kroz koje su prošli sarajevski Srbi, u punoj bioskopskoj sali nastupio je beogradski glumac Lepomir Ivković i izveo monodramu “Voždovo radovanje”, u kojoj se govori o slobodi zbog koje su i sarajevski Srbi napustili svoja

Katarina Dešić Foto: Dušan Marić

Velika duša plemenite bake iz Velike Plane: Katarina Dešić (90) othranila dvadeset i petoro tuđe dece

Katarina Dešić iz Velike Plane iz zdravstvenih razloga nije mogla da ima svoju decu, ali otkako se udala nije bilo dana da njena kuća u Miloševcu nije odjekivala od dečijih glasova. Ona i njen muž Mateja Rajković, uz pomoć Centra za smeštaj napuštene dece u Miloševcu, othranili su dvadeset i petoro tuđe dece. U vreme kad se zbog neimaštine i modernih životnih trendova, žene sve teže i ređe odlučuju da rađaju i podižu sopstvenu decu, pomalo nestvarno zvuči da je jedna Srpkinja celi svoj život posvetila odgajanju tuđe dece. Danas, u devedesetoj godini života, nije sigurna da bi bez pomoći papira mogla da se seti svih njihovih imena, ali je

Hido Muratović sa Rosom, Marinom i Milošem Jovanovićem

Naš borac sa Košara ne bi smeo da gladuje

Posle pisanja “Novosti”, mnogi čitaoci se javljaju sa željom da pomognu obolelom Milošu Jovanoviću (38). Prva pomoć stigla od Hida Muratovića. Zovu i saborci sa Kosmeta i najavljuju da će ga posetiti Tužna sudbina Miloša Jovanovića (38) iz zabitog sela Troštice kod Novog Pazara, borca sa Košara, koji se posle povratka s ratišta teško razboleo zbog stresa doživljenog tokom borbi na Kosmetu, nije ostavila ravnodušnim čitaoce “Novosti”. Sa majkom Rosom (62), obolelom od karcinoma dojke, i sestrom Marinom (38), koja ih teškom mukom izdržava, Miloš živi u bedi. Imaju samo kravu i nekoliko kokošaka. Kuća u kojoj su smešteni nije njihova, oronula je i ispucala. Nemaju vodu, ni kupatilo. Ponekad

Obijeno pet pravoslavnih hramova u Dalmaciji

U Dalmaciji je obijeno pet pravoslavnih hramova, saopštila je Srpska pravoslavna crkva /SPC/, izrazivši zabrinutost zbog ovog do sada neviđenog vandalskog čina. U saopštenju Eparhije dalmatinske navodi se da je policijska stanica u Drnišu ustanovila da je između 6. i 8. marta obijeno pet pravoslavnih hramova u drniškom kraju. Policija je prilikom uviđaja utvrdila da, osim nestanka manjeg iznosa novca, na tim vjerskim objektima nije pričinjena veća materijalna šteta. Obijene su Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Baljcima, Crkva Svetog Luke u Štikovu, Crkva Svetog Georgija u Kričkama, Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Miočiću i Crkva Svete Petke u Kanjanima. “Imajući u vidu da je Crkva Svetog velikomučenika Georgija u Kričkama

Azra Bašić Foto: SRNA

Svjedoci potvrdili da je Azra Bašić maltretirala zarobljene Srbe

Svjedoci Tužilaštva BiH potvrdili su danas da je Azra Bašić maltretirala zarobljene srpske civile u Domu vojske u Derventi 1992. godine, te ubila Blagoju Đurađa. Svjedok Miroslav Dujaković rekao je da su 26. aprila 1992. godine njega i komšije iz naselja Čardak, opština Derventa, zarobili pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ i Teritorijalne odbrane, koji su ih sproveli u Dom vojske u Derventi u kojem je već bilo nekoliko komšija. “U sali u koju su nas uveli bilo je dvadesetak komšija, među kojima su bili Ilija Ćuk, Mile Kuzmanović, Blagoje Đurađ, Čedo Prodić, kao i moj otac Mile. Bili su leđima okrenuti prema prozoru, a nas su postrojili ispred njih. Tada

Jadovno-Zorica-1.jpg

Očekujem da se stav Vlade Republike Srbije prema žrtvama genocida nad Srbima i udruženjima potomaka i poštovalaca tih žrtava u najkraćem mogućem roku poboljša

Objavljujemo u cijelosti pismo koje je na adresu Ministra Aleksandra Vulina uputila 20. februara ove godine, gospođa Zorica Đoković iz Zemuna. Mada je pismo poslano kao preporučeno sa povratnicom, odgovor na pismo do danas nije stigao. G-din Aleksandar Vulin Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanjina 22-24 11 000 Beograd                                                                                                                                                                            Zemun, 20. 02. 2017. Poštovani gospodine ministre, Obraćam Vam se u vezi sa aktuelnim događanjima koja se tiču spomen kompleksa Staro sajmište, ali i uopšteno sa stavom Vašeg ministarstva i Vlade Republike Srbije u vezi sa kulturom sjećanja na srpske žrtve iz Drugog svjetskog rata. Spomen kompleks Staro sajmište treba da dobije svoje mjesto i ulogu u ovom

Ekshumacija žrtava

Više od 20 godina se zna za grobnicu sa srpskim žrtvama u Šašu

Dokumentacioni-informativni centar “Veritas” saopštio je da se više od 20 godina zna da su na lokaciji Šaš u opštini Sunja u Hrvatskoj bile pokopane srpske žrtve “Oluje”, a da je za devetoro davno potvrđena i preliminarna identifikacija. U saopštenju, povodom završetka ekshumacije ostataka 13 srpskih žrtava sa mjesnog groblja Šaša, navodi se da je na toj lokaciji bilo pokopano 15 posmrtnih ostataka, od kojih je pet bilo pod imenom, a ostali pod oznakom NN. “Veritas” se u ovoj tvrdnji poziva na “Popis poginulih lica u akciji `Oluja` sa mjestom pokopa posmrtnih ostataka” koji je Hrvatska predala srpskoj strani u martu 1996. godine. Na lokaciji Šaš kod Sunje pod imenom Mile

Edin Sakoč Foto: RTRS

Sakoču sedam godina za zločin nad Srbima

Sud BiH izrekao je danas prvostepenu presudu kojom je Edin Sakoč osuđen na sedam godina zatvora za ratni zločin nad srpskim civilnim stanovništvom na području opštine Čapljina 1992. godine. Sakoču će u izdržavanje kazne biti uračunato vrijeme provedeno u zatvoru od momenta hapšenja 19. februara prošle godine. Protiv ove presude dozvoljena je žalba. Sud BiH potvrdio je 28. aprila prošle godine optužnicu koja tereti Sakoča da je u svojstvu pripadnika HVO-a, za vrijeme rata i oružanog sukoba između HVO i Vojske Srpske Republike BiH na području opštine Čapljina sa njemu poznatim licima učestovovao u ubistvu dva lica srpske nacionalnosti. Sakoč je optužen i da je, uz upotrebu sile i oružane

Ekshumacija žrtava

Na groblju u Šašu ekshumirano 13 srpskih žrtava “Oluje”

U Hrvatskoj je na mjesnom groblju u Šašu, opština Sunja, ekshumirano 13 posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti, koje su ubijene u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”, saopšteno je iz Komisije Vlade Srbije za nestala lica. Nadležni organi Hrvatske su tokom protekla dva dana završili proces ekshumacija srpskih žrtava na ovom groblju, a prema preliminarnim podacima, tri tijela su ženskog pola, devet muškog, dok za jedno tijelo nije bilo moguće utvrditi pol. Od svih posmrtnih ostataka uzeti su uzorci radi identifikacije metodom DNK analize. Svi ekshumirani posmrtni ostaci su transportovani u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje će biti obavljena njihova identifikacija. U skladu sa

Čedomir Antić

Makedonija – opstanak ili nestanak

Ako postoji pravilo o ulasku najjače etničke stranke Albanaca u vladu, zašto se isto ne odnosi i na Makedonce? U makedonskom narodu najviše glasova dobio je – VMRO, a ne SDSM Makedonija je u previranjima. Nastavlja se neprekinuta tragedija i agresija čije smo žrtve već više od četvrt veka. Samo neobavešteni i zlonamerni mogu da kažu kako se ova velika kriza ne tiče Srbije i da je najvažnija „demokratija“, to jest da predsednik Makedonije poveri mandat za sastav vlade političaru koji ima podršku većine poslanika. Ukratko, u Makedoniji je u toku sukob čije će posledice odrediti njenu sudbinu – da li će ona opstati ili nestati. Da li će u

Turistički vodič

Hrvatska: “Domovinski rat” na turističkim mapama?

Hrvatski ministar turizma Gari Kapeli podržao je projekat Udruženja specijalne policije iz proteklog rata i predstavnika turističkih vodiča Hrvatske za “uključivanje Domovinskog rata u program obrazovanja turističkih vodiča”. Prema njihovom prijedlogu, u projekat bi bili uključeni istoričari, a predlažu i da se u rad na njegovom sadržaju uključe i ministarstva obrazovanja i spoljnih poslova. U ovim udruženjima ističu da se u osnovnim i srednjim školama na časovima istorije “ne uči dovoljno o Domovinskom ratu”, te da turistički vodiči imaju isti problem jer, kako upozoravaju, “nema sistematski i stručno obrađene literature koja bi na jedinstven i istinit način obuhvatila događaje za vrijeme Domovinskog rata”. Planirano je da u turističke mape budu

Lika koje više nema

Lika koje više nema

Rukopis Mile Stankovića je prozno štivo kojemu su u temelju autorova sjećanja na djetinjstvo u Lici, saopštena iz perspektive neposredno prije i po propasti Srpske Krajine. Fabularna nit objedinjena je posjetom rodnom selu u Lici, o Petrovdanu 1995. godine. Tokom te posjete, s dolaskom na određene lokalitete i pri susretima s ljudima odmotavaju se sjećanja na ličnosti i prilike iz pripovjedačeve mladosti, djetinjstva i zrelih dana, prekidana razgovorima i razmišljanjima o aktuelnim zebnjama. Ta, po našem osjećaju, srećna forma omogućila je slobodno povezivanje sjećanja na životne okolnosti, priče i pričanja, pune autentičnih odbljesaka ljudi, njihovog osobenog temperamenta i poimanja svijeta. Najljepša strana ove knjige je u izvrsno dočaranoj proceduri svakodnevnih

Prvu četu osnovao je Uroš Kostić Rudinac

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (5) Pljačke, zlostavljanja, silovanja…

Pored masovnog ubijanja i batinanja Srba, Bugari su silovali više hiljada žena i devojaka. Za “protivnike” su proglasili i invalide, starce, čak i bolesne žene i decu Po osvajanju Srbije, okupatori su uporedo sa varvarskim zločinima i zlostavljanjima mesnog stanovništva, na ekonomskom planu realizovali totalnu pljačku svih materijalnih dobara. Bugari su, na primer, samo u Leskovcu, Vranju, Prokuplju, Kuršumliji, Nišu, Pirotu, Vlasotincu i drugim gradovima na jugu Srbije opljačkali fabrike, zanatske i trgovinske radnje, privatne kuće, vrednije pokućstvo stanovništva, skupocene predmete, odeću, obuću, ljudsku i stočnu hranu, što je dovelo do velikog nedostatka hrane za srpsko stanovništvo. U prvom redu su pljačkane sve vrste žitarica i stoke. Pljačkali su novac,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.