Bratunac: Akademija sjećanja na egzodus Srba

Datum objave: subota, 11 marta, 2017
Objavljeno u Sarajevo - Romanija
Veličina slova: A- A+

Na bratunačkom groblju danas će biti služen parastos poginulim borcima sa sarajevskog ratišta čiji su posmrtni ostaci preneseni u Bratunac, te prislužene svijeće za pokoj duša.

Parastos poginulim borcima na bratunačkom groblju biće služen od 11.00 časova.

Bratunac: Akademija sjećanja na egzodus Srba Foto: SRNA
Bratunac: Akademija sjećanja na
egzodus Srba Foto: SRNA

U organizaciji Zavičajnog udruženja “Srbi sarajevske regije” iz Bratunca sinoć je u ovom mjestu održana akademija sjećanja kojom je obilježena 21 godina od egzodusa Srba iz sarajevskih opština nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Nakon podsjećanja na egzodus i nevolje kroz koje su prošli sarajevski Srbi, u punoj bioskopskoj sali nastupio je beogradski glumac Lepomir Ivković i izveo monodramu “Voždovo radovanje”, u kojoj se govori o slobodi zbog koje su i sarajevski Srbi napustili svoja ognjišta i zavičaj.

Potom su nastupili folklorni ansambli srpskih kulturno-umjetničkih društava “Sveti Vasilije Veliki” iz Bratunca i “Sveti despot Stefan Lazarević” iz Srebrenice, te Kulturno-umjetničko društvo “Stara Gora” iz Rogatice, “Prosvjeta” iz Vlasenice i folklorne sekcije osnovnih škola “Jovan Cvijić” iz Drinjače i “Vuk Karadžić” iz Vlasenice, i mladi guslar Dragomir Maksimović iz Srebrenice.

Taj dio programa počeo je igrama iz sarajevskog polja što je izazvalo uzdahe i suze okupljenih.

Govoreći o srpskom egzodusu iz Sarajeva od decembra 1995. godine do polovine marta 1996. godine, predsjednik ovog udruženja Vidomir Banduka rekao je da ni nakon 21 godine sjećanja na te teške, tužne i ružne dane ne blijede i sudionici imaju osjećaj kao da se to juče događalo.

“Nismo željeli da budemo građani drugog reda, ostavili smo vjekovna ognjišta i sve što su generacije naših predaka stvarale i krenuli za slobodom koja nema cijenu”, istakao je Banduka.

On je napomenuo da mnogi sarajevski Srbi još teško žive, da nemaju riješeno stambeno pitanje i zaposlenje, ali da su sa svojim narodom, integrišu se u novu sredinu, familijarno se vezuju sa lokalnim Srbima u sredinama gdje su doselili i zajedno se vesele i podnose sve tegobe.

Tako je i na području Bratunca i Srebrenice, gdje je izbjeglo oko 20.000 sarajevskih Srba, od kojih je nekoliko hiljada ostalo u ove dvije opštine u kojima djeluje ovo udruženje.

Banduka je podsjetio da se srpska imovina u Sarajevu još uništava i da niko zbog toga ne odgovara, te dodao da bi tako bilo i sa srpskim narodom da je ostao na tom prostoru.

“Čovjek sve može promijeniti osim mjesta rođenja. Mi smo ostavili svoj rodna mjesta i imanja i krenuli u egzodus za slobodom, a sa nama su u drugi egzodus krenuli i mnogi Srbi koji su u toku rata izbjegli sa prostora Konjica i doline Bosne, koji su bili pod muslimanskom kontrolom, u tadašnje Srpsko Sarajevo”, rekao je Banduka.

On je naglasio da svi koji su morali napustiti svoje mjesto rođenja i življenja nose duboke traume i da je teško ocijeniti kome je bilo teže – onima koji su to učinili na početku ili na kraju rata.

“Mnogi su ostavili svoja imanja i izbjegli, ali mi smo svoja u ratu odbranili i možda smo najteže prošli. Krenuli smo u egzodus sa odbranjenih ognjišta, kada su se skoro svi veselili i proslavljali dolazak mira, mi smo iscrpljeni odbijanjem 36 neprijateljskih ofanziva, sa posmrtnim ostacima naših saboraca krenuli za slobodom, kočićevski rečeno `kroz mećavu` po najtežim vremenskim uslovima, po ledu, snijegu i velikim hladnoćama i kada se toga prijećamo i sada se zadrhti i zastane dah”, kaže Banduka.

On je pozvao da se o sudbini sarajevskih Srba, njihovoj herojskoj borbi i žrtvi govori i da to ne treba da bude zaboravljeno kako se ne bi ponovilo, što posebo treba da znaju i shvate mlade generacije da ne bi živjele u zabludi i doživjele tešku sudbinu kakva je zadesila sarajevske Srbe devedesetih godina prošlog vijeka.

“Ovih dana čujemo da mediji iz Federacije BiH orkestrirano ponavljaju da su se Srbi iselili iz Sarajeva pod pritiskom svog političkog rukovodstva, što je gnusna laž. Zašto se onda nisu kasnije vratili pod muslimansku vlast i zašto im je uništena i još se uništava srpska imovina”, upitao je Banduka.

Srbi iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovca, Grbavice i dijela sarajevskog Starog Grada u kojima su činili većinu stanovnika i bili su cijeli rat u sastavu Republike Srpske, napustili su, u ratu odbranjena, vjekovna ognjišta krenuvši kroz mećavu, nepročišćenim šumskim putevima u potpunu materijalnu neizvjesnost, iscrpljeni četvorogodišnjim ratom i velikim ljudskim i materijalnim gubicima.

Prvi put u istoriji čovječanstva dogodilo se da narod koji kreće u egzodus ostavlja imovinu, a nosi posmrtne ostatke poginulih srodnika i boraca.

Nakon odbijanja 36 žestokih neprijateljskih ofanziva, ne želeći da žive pod tuđom vlašću, oko 120.000 sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma napustilo je svoje odbranjene domove i imanja.

Najveći broj izbjeglih srpskih porodica sa područja Sarajeva naselio se na području Eparhije zvorničko-tuzlanske.

U okviru obilježavanja 21 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva sutra će na bratunačkom groblju biti služen parastos, prislužene svijeće za pokoj duša i okađeno 185 grobova poginulih boraca sa sarajevskog ratišta, čiji su posmrtni ostaci preneseni u Bratunac prilikom egzodusa.

Izvor: SRNA

Oznake: Bratunac, Akademija, egzodus, Srbi, Sarajevo

Vezane vijesti:

Danas i sutra sjećanje na egzodus sarajevskih Srba

Dvije decenije od egzodusa sarajevskih Srba | Jadovno 1941.

20 godina egzodusa Srba iz Sarajeva: Žrtva za Srpsku | Jadovno …

Hiljade sarajevskih Srba zapalile svijeće na Malom Zejtinliku




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top