arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Kosovo - Račak

Dokazano da je “Račak” bio velika prevara

Bivši istražni sudija u Prištini Danica Marinković izjavila je da se ni pod najvećim mukama ne bi odrekla nijednog slova iz istrage koju je obavila u Račku i dokazala da nije riječ o zločinu nad “nedužnim Albancima”, nego o velikoj prevari koja je poslužila za NATO bombardovanje Jugoslavije. Marinkovićeva je kao istražni sudija u zimu 1999. godine ustanovila da u Račku nisu stradali “nedužni seljani”, niti da je bilo “masakra”, kako je svijetu predstavio bivši šef posmatračke misije OEBS-a na Kosmetu Vilijem Voker, nego da su poginuli pripadnici albanske terorističke OVK. “Laž Vilijema Vokera bila je jača od naše istine”, rekla je Marinkovićeva za “Večernje novosti”. Marinkovićeva, nakon čijeg je

MARA LALIĆ-JURIĆ: od sudbine se ne može pobjeći…

Najmlađa

U Banatskom Despotovcu, nedaleko od Ljube Lalić-Konjikušić, živi i njena mlađa sestra Mara, najmlađa od četrnaestoro koji su  prošli kroz deveti krug paklenih mukka u jami Ravni dolac i preživjeli. Udata za Stevu Jurića iz Sajkovića, okružena pažnjom i ljubavlju troje djece i šestoro unučadi, a kršna Dinarka svejedno sjetna i potištena i briga joj ne nestaje s lica ni kad spava. Najradije ćuti, pogotovu kad se spomenu uspomene. Minule su silne godine, u daljini i vremenu, u širokoj vojvođanskoj ravnici, pogubili se obrisi Dinare i prostranstvo Livanjskog polja, ali ostao strah silni, kao od juče, koji iz sjećanja nedužnog i nejakog djeteta ništa ne može izbrisati: „Ne volim i

Kapetan Milinko Vlahović, komandant Jablaničkog četničkog odreda

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (7) Dolazak crnogorskih četnika

Kosta Pećanac i Kosta Vojinović prvi put su se videli oktobra 1916. godine. Bio je to susret dvojice starešina s potpuno različitim koncepcijama o dizanju i vođenju ustanka Na prostor Toplice, početkom oktobra 1916. godine, stigla je grupa crnogorskih četničkih vođa koju su predvodili intelektualci: kapetan prve klase Milinko Vlahović i njegov brat Toško, student filozofije, i profesor Jovan Radović i podnarednik Milan Drljević, student prava. Njihov dolazak imaće znatan uticaj na organizaciju i aktivnosti topličko-jablaničkog ustanka. Prvobitna namera ove grupe je bila da se preko Rumunije i Rusije domogne Solunskog fronta i tamo sa srpskim jedinicama učestvuje u oslobađanju zemlje. Kad su stigli u Srbiju i čuli da postoje

Obilježavanje stradanja 37 Srba u mjestu Čardak kod Dervente Foto: SRNA

Danas osveštanje temelja crkve i krsta u spomen-kompleksu “Čardak”

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštaće danas temelje i krst crkve Svetog apostola Tome u Spomen-kompleksu “Čardak”, najavljeno je iz Srpske pravoslavne crkve opštine Derventa. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević rekao je Srni da Spomen-kompleks “Čardak” predstavlja znak sjećanja na srpske civilne žrtve na mjestu gdje se nalazila masovna grobnica Srba iz naselja Čardak. “Na tom mjestu je bila masovna grobnica srpskih civila stradalih od zločinaca 1992. godine. Tu smo pronašli u decembru 1992. godine 19 tijela ubijenih Srba iz naselja Čardak. Zločin su izvršili pripadnici Hrvatske vojske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica iz Dervente”, istakao je Knežević. U okviru spomen-kompleksa nalaze se spomen-ploča i spomenik, kao i spomen-crkva koja

Zoran Šaponjić

Jedna obična srpska psovka

Do juče smo znali da po novom, evropskom sistemu vrednosti i po novom evropskom pravu, srpska glava, odesečena, streljana, ili prognana ne vredi ništa. I, da oni koji su Srbe ubijali, vadili im bubrege, jetre i srca pa ih prodavali, proterivali ih i gazili tenkovima i kolone staraca mitraljirali iz aviona, u zemljama te iste EU postaju nacionalni heroji i da je to sasvim normalno! Od juče znamo i da zločini nad Srbima, pa i oni najteži, ratni, mogu biti – oročeni! Desetak ili 15 godina važe, posle toga, Srbi svoje optužnice protiv ratnih zločinaca, protiv onih koji su ih ubijali, mogu okačiti – mačku o rep. Barem što se

Bojan Dimitrijević

Bojan Dimitrijević: Zaboravljaju se Nedićeve zasluge za spasavanje Srba

Za „Geopolitiku“ govori dr Bojan B. Dimitrijević, istoričar, naučni savetnik, autor više knjiga o Drugom svetskom ratu Dr Bojan Dimitrijević je rođen 1968. u Beogradu.  Diplomirao je 1994, i magistrirao 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa tezom pod naslovom „Jugoslovenska vojska u Otadžbini u valjevskom kraju 1941–1945“. Doktorirao je na Novosadskom univerzitetu 2004. godine, a doktorska teza je bila „Jugoslovenska narodna armija 1945–1954“. Bio je kustos Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva do 1997. godine. Od marta 2003. do aprila 2004. bio je savetnik Ministra odbrane, a od 2006. godine bio je savetnik za vojna pitanja tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Objavio je više monografija sa temama iz istorije Ravnogorskog pokreta 1941–1945. i biografiju đenerala Dragoljuba Mihailovića, kao i preko šezdeset radova

Manastir Gomirje

O Srbima i pravoslavnoj hrišćanskoj veri na prostorima današnje Republike Hrvatske do XX veka

Još u ranohrišćansko vreme, u IV veku, na području rimske provincije Dalmacije postojala su brojna srpska naselja. Na žalost, od XIX veka, političke prilike nisu omogućavale detaljnija arheološka istraživanja najstarijeg perioda boravka Srba na tim prostorima. Autor: Nikola Milovančev Tek u vreme kratkotrajne Republike Srpske Krajine, tokom 1993. i 1994. god. , arheolozima predvođenim prof. dr. Đorđem Jankovićem bilo je omogućeno da barem delomično istraže više lokaliteta na području Kninske Krajine i Like (Srbski klanac, Kupinovo, Donji Lapac), kao i susednog područja Drvara i Grahova; već 1995. skršena je RSK i od tada dalja istraživanja nisu bila obavljana. Rezultati arheoloških radova objavljeni su 1998. u knjizi Đorđa Jankovića „Srpske gromile“

Foto: Screenshot

VIDEO: Haos u Hrvatskoj, prvo natpisi na ćirilici, pa uletanje huligana na teren

Zaista neverovatne scene na derbiju između Hajduka i Rijeke. Navijač uleteo i tražio od policije da ga uhapsi… Derbi hrvatskog prvenstva između Hajduka i Rijeke završen je nerešenim rezultatom (1:1), ali meč nisu obeležila dešavanja na terenu, već na tribinama. Navijačka grupa “Torcida” često proziva Riječane da su poštovaoci Srba, a pošto su oni brodom došli u Split dočekali su ih transparentom ispisanim na ćirilici “Morem plovi jedna mala barka”. To nije bilo sve, bilo je par prekida zbog bakljade, skandirali su “Za dom spremni” i “Ubij Srbina”, a ispuštali su i majmunske krike posle gola veziste iz Gambije Hamze Barija. Taman kada su svi mislili da je gotovo, usledio

To što nije bilo lošije ne znači da je bilo dobro

Suočeni sa beznadežnom svakodnevnicom koja izbija iz svake i najprostije ćelije našeg društva (sa neprestanom i nesputanom tendencijom na gore, naravno) sve više ljudi kuka za „bivšom Jugom“. Ko god bi išta rekao protiv te, iz ovog ugla Atlantide, bio bi fosilizovan munjevitim cunamijem glasnim pitanjima tipa „A JE L’ TI SAD BOLjE?!“ Nije bolje. Ali to ne znači da je Juga bila ok. Juga je bila vrlo lijepa i velika kuća koja je imala samo jednu manu – nije imala temelj. 1918. polovina stanovništva (gotovo svi Hrvati, gotovo svi Šiptari i po bar pola Slovenaca, Makedonaca, crnogoraca ali i gotovo svi prekodrinski i prekosavski i prekodunavski Srbi, jednostavno nisu

Bratunac - parastos Foto: SRNA

Bratunac: Sjećanje na egzodus sarajevskih Srba (VIDEO)

Na bratunačkom groblju danas je služen parastos, položeno cvijeće i prislužene svijeće za pokoj duša 185 poginulih srpskih boraca sa sarajevskog ratišta, čiji su posmrtni ostaci preneseni u bratunačko groblje. Cvijeće na Spomen-obilježje danas su položile delegacije Zavičajnog udruženja “Srbi sarajevske regije”, koje je organizovalo ovo sjećanje, zatim Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunca, te udruženja nestalih lica Bratunac-Srebrenica. Predsjednik Zavičajnog udruženja “Srbi sarajevske regije” Vidomir Banduka, govoreći o srpskom egzodusu iz Sarajeva od decembra 1995. godine do polovine marta 1996. godine, istakao je da ni nakon 21 godine sjećanja na te teške, tužne i ružne dane ne blijede sjećanja i učesnici imaju osjećaj

Slobodn Milošević

11 godina od smrti Miloševića

Danas se navršava 11 godina od smrti bivšeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića koji je, prema zvaničnim izvještajima Haškog tribunala, umro od posljedica infarkta u ćeliji Tribunala. Milošević se branio sam na suđenju u Tribunalu za ratne zločine i zločine na Kosovu, u Hrvatskoj i u BiH, ne dočekavši presudu. Umro je u haškoj ćeliji nakon pet godina provedenih u zatvoru, pedesetak sati prije završetka izvođenja svjedoka. Milošević, koji je počeo da pati od slabosti srca, visokog krvnog pritiska i dijabetesa nakon što je uhapšen, umro je od srčanog udara, a spekuliše se da je ubijen tako što su mu ljekari u Holandiji davali lijek protiv lepre. Neki

Pop i komita Dimitrije Dimitrijević

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (6) Formiranje prvih četničkih odreda

Kosta Vojinović je u avgustu 1916. godine osnovao Ibarsko- kopaoničku četu u Leposaviću na Ibru. Novoosnovani odred je svakodnevno jačao, pa je uskoro imao pedeset naoružanih četnika Od aprila 1916. pa do februara 1917. godine širom Srbije, a posebno u Toplici, Ibarskoj dolini, Kosanici i Jablanici, na Rogozni, Jastrepcu i Kopaoniku, pojavljuju se organizovane četničke jedinice – grupe srpskih vojnika obveznika i regruta, koji će kasnije sačinjavati jezgro odreda za vođenje ustanka. Ta područja za okupatora biće sve nesigurnija. Topličko-jablanički kraj i kopaoničko područje bili su ustanička središta. U toku leta 1916. godine u Mitrovici je osnovana tajna patriotska organizacija, čiji je predsednik bio sveštenik Anđelko Nešić. Organizacija se proširila

Nošenje časnog krsta na Katinu jamau

Zaborav ubija žrtve Jadovna drugi put

Nad velebitskim jamama, gde je u logorima smrti 1941. godine ubijeno 40.000 nedužnih Srba. U 32 planinska bezdana počivaju nesahranjene i neopojane kosti žrtava Opelom i postavljanjem časnih krstova nad dve kraške jame na Velebitu, tajnim gubilištima prvog sistema logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, obeležena je 75. godišnjica stradanja Srba na stratištima u Jadovnu, Gospiću i Pagu. U planinskoj pustoši i tišini, kraj Šaranove jame, na čijem dnu i danas počivaju nesahranjene kosti hiljada muškaraca, žena i dece, odjekivalo je tužno i svečano liturgijsko pojanje, a potomci i poštovaoci žrtava u belim majicama s natpisom “Jadovno 1941” i voštanicama u rukama prekrili su mali šumski plato kraj jezivog bezdana.

Muftija Šefket ef. Kurt

Sjećanja Meše Selimovića: Muftija Muhamed ef. Kurta

S dubokim poštovanjem mislim i na tuzlanskog muftiju Muhameda ef. Kurta, dinamičnog, plemenitog i neustrašivog čovjeka. Svoj zaista veliki ugled muftija je založio da bi spasavao ljude iz ustaškog zatvora. Bio je neumoran u tom poslu, intervenisao, molio, vodio protestne delegacije, prijetio da će sve muslimansko stanovništvo dići na bunu, uspio je da spase veoma mnogo ljudi svih vjera i nacionalnosti. Poslije rata, kad sam ga posjetio, da mu se zahvalim, vidio sam da puši najjeftinije cigarete. Pitao sam ga zašto to. Zbog penzije, odgovorio je. Određena mu je nevjerovatno niska penzija. Otišao sam kod nekih drugova i molio da se ta nepravda ispravi. Kad je umro, na sahranu je

Foto: Haris Dajč; Autor: Privatna arhiva

Haris Dajč za NEWSWEEK: Staro Sajmište u trouglu zaborava, nepoštovanja i birokratskih sporenja

Neophodno je da sami budemo odgovorni za budući Muzej Holokausta, stoga smo zahtevali da imamo potpunu samostalnost kao pravno lice, koje se upisuje u odgovarajući državni registar Odnos društva prema prostoru Sajmišta najbolje se može razumeti ako sagledamo sadašnji izgleda datog prostora. Imovinsko-pravni poslovi su nalik “Augijevim štalama”, pored divljih naselja, različitih radionica, vulkanizerskih radnji, teretana, privatnih škola, te sve do niza ugostiteljskih objekata od kojih se jedan nalazi u nekadašnjoj logorskoj mrtvačnici (Turski paviljon) što je najbolja slika toga koliko nam je Staro Sajmište važno. Holokaust u Srbiji se može podeliti na dve faze. U prvoj je uništeno celokupno muško jevrejsko stanovništo, na lokaciji Topovskih šupa u blizini Autokomande,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.