arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ustaška kapa za lakoverne

U Hrvatskoj cveta trgovina suvenirima iz doba NDH

Zagreb – Posle više od cele nedelje licitiranja, konačna cena koju je na jednom popularnom servisu za aukcije u Hrvatskoj dostigla “originalna ustaška kapa”, popela se na ravno 200 evra. Ovaj predmet, za koji je teško proceniti da li je kupljen od kolekcionara vojne memorabilije ili osobe koja je emotivno vezana za ovu sramotnu epizodu hrvatske istorije, na tržište je stavio prodavač iz Nove Gradiške sa nadimkom Darcar, piše Slobodna Dalmacija, a prenose “Frankfurtske Vesti”.  “Nadmetanje je krenulo od samo jedne kune, uz poruku da se za “ovaj predmet iz moje lične kolekcije može licitirati sad i nikad više”. Nije u pitanju replika, niti filmski rekvizit, a zbog cene koju očekujem

Srpski heroj Prvog svetskog rata: Sam zaustavio ceo austrougarski puk!

Ilija Vlajić prošao kroz kišu metaka i bombom rešio bitku u Velikom ratu. Uništio reflektor koji je navodio artiljeriju na Beograd. Umro od muke u aprilu 1941. godine gledajući raspad vojske. Austrougarski reflektor na obali Save naspram Ade Ciganlije bio je početkom Velikog rata noćna mora Beograda. Njegov svetlosni snop je kao avetinjski prst obeležavao mete austrougarskoj artiljeriji, koja je 24 časa dnevno tukla srpsku prestonicu i položaje njegovih branilaca. S druge strane, noćna mora Poćorekove Balkanske vojske bila je Ada Ciganlija i danas nepostojeća Mala ada ili Zanoga. Na rečnim ostrvima i Savskom pristaništu odigrale su se prve bitka Prvog svetskog rata. U noći između 28. i 29. jula 1914.

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine

Trebinje-Pridvoračka jama mjesto svirepog stradanja i opomene

U Pridvorcima kod Trebinja danas je služen parastos za 13 Srba koje su ustaše bacile u Pridvoračku jamu u noći 23. na 24. jun 1941. godine. Sa mjesta stratišta trojica Srba uspjela su da pobjegnu i upozore ostalo stanovništvo. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba koji su ukazali na svirepo i stravično stradanje Srba iz Pridvorice i Trebinja prije 76 godina, te istakli da spomen-ploča i kapela kod Pridvoričke jame opominju šta se dogodilo te strašne noći. Najviše ih, kažu, boli nepravda što muslimani potpomognuti ustašama nikada nisu kažnjeni za nedjelo koje su počinili nad svojim komšijama Srbima. Pomenu žrtvama ustaškog zločina na Pridvoračkoj jami prisustvovao je načelnik Odjeljenja za

Kod Spomen-obilježja u Kasindolu služen je parastos i položeno cvijeće u okviru manifestacije "Dani Kasindolskog bataljona" za pripadnike ovog bataljona koji su položili živote za stvaranje Republike Srpske.

Obilježeni Dani Kasindolskog bataljona

Kod Spomen-obilježja u Kasindolu služen je parastos i položeno cvijeće u okviru manifestacije “Dani Kasindolskog bataljona” za pripadnike ovog bataljona koji su položili živote za stvaranje Republike Srpske. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije “Ilidžanski borac” Goran Šehovac rekao da se manifestacijom “Dani Kasindolskog bataljona”, koji uključuje i memorijalni turnir u malom fudbalu, održava u znak sjećanja na komandanta ovog bataljona Boška Vujadina i ostale poginule borce sa ovog područja. “Na Spomen-obilježju u Kasindolu upisana su imena 99 boraca. Kao i svake godine, kulturnim i sportskim manifestacijama u okviru `Dana Kasindolskog bataljona` želimo skrenuti pažnju narodu da se neke stvari ne smiju zaboraviti”, rekao je Šehovac. On je naglasio da Boračka organizacija

Foto: Produkcija Terirem

Film o Jasenovcu na festivalu u Moskvi, sniman po Spilbergovoj metodi

Moskovski međunarodni filmski festival, 39. po redu, otvoren je juče, a već danas tamošnja festivalska publika mogla je da isprati i premijernu projekciju srpskog dugometražnog dokumentarnog filma „Zaveštanje“, sačinjenog od svedočanstava onih koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. „Zaveštanje“, dokumentarno ostvarenje reditelja Ivana Jovića, publici poznatog po igranom ostvarenju „Isceljenje“, sastavljeno je od svedočanstava ljudi koji su preživeli genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u periodu od 1941. do 1945. godine. Stradanje u Jasenovcu deo je porodične tragedije direktorke filma Monje Jović, ali i istorije porodica mnogih njihovih prijatelja i poznanika. Inspirisan ljudima koji mučno nasleđe genocida, počinjenog ne samo u logorima već i na kućnom pragu, nose kroz život, Jović je odlučio da snimi sve preživele svedoke. Snimio

Logori za Srbe u Norveškoj za vreme Drugog svetskog rata (Foto Vikipedija)

Obeleženo 75 godina od dolaska naših interniraca u Norvešku

Botn/Novi Sad – U norveškoj opštini Saltdal, u mestu Botn, gde se nalazi najveće sabirno groblje u Severnoj Norveškoj, u čast jugoslovenskim zatvorenicima interniranim tokom Drugog svetskog rata u Norvešku, vence su na spomen ploču položili norveški kralj Harald V i ambasadorka Republike Srbije u Norveškoj Suzana Bošković-Prodanović. Vence su nosili troje unuka zatvorenika koji je preživeo logor u Norveškoj, Maja. Luka i Iva Dimitrijević, uz tradicionalnu narodnu pesmu „Tamo daleko”, u izvedbi Jasmine Kozić iz Niša, koja danas živi u Norveškoj, saopštila je Skupština AP Vojvodine. Veliki broj prisutnih gostiju iz Norveške i Srbije, kao i predstavnike udruženja prijateljstava dve zemlje, pozdravila je predsednica Parlamenta Okruga Nordland Sonja Stin,

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata – izložba slavnim precima u čast!

U sklopu obeležavanja jubilarnih godina Prvog svetskog rata i Vidovdana, u Kripti Hrama Svetog Save  u Beogradu  23. juna 2017. godine, sa početkom u 19 časova, biće otvorena izložba „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata“, u organizaciji:                 –    Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke   i                –     Saveza potomaka ratnika Srbije od 1912. do 1920. Beograd Projekat „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata“ Za vreme Prvog svetskog rata, do tada najvećeg sukoba u istoriji čovečanstva, naša otadžbina je podnela ogromne žrtve za svoju slobodu. Posebno mesto pripada takozvanom „običnom, malom čoveku“ iz naroda. Rame uz rame vojnici, građani, seljaci, muškarci i žene ugradili

Raskrinkavanje laži sada postaje kažnjivo

Mnogi su primetili da srebrenički lobi činjenice uopšte ne  zanimaju. Autističkom žestinom on je s razlogom usmeren na samo jednu stvar, a to je da onemogući objektivno ispitivanje događaja u Srebrenici u julu 1995. godine Središnje i neprikosnovene teze narativa o događajima u Srebrenici leta 1995. koji širi srebrenički lobi glase da je srpska strana u tom gradu pogubila 8.000 muslimana i da taj događaj predstavlja – genocid. Svake godine u ovo doba priređuju se pompezna obeležavanja navodnog genocida, sa retorikom i scenografijom sračunatim da prodube netrpeljivost između dve glavne zajednice u Bosni i Hercegovini, muslimana i pravoslavaca. Uporno nametanje izmene krivičnog zakonika, čime bi „negiranje“ navodnog genocida bilo proglašeno

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Smještaj, ishrana i higijenske prilike – Knjiga Jadovno 1.

Smještaj unutar kompleksa ustaških logora Gospić, u Jadovnu, Slani, Metajni, Stupačinovu i Ovčari, unekoliko se razlikovao, ali je u svima bio gotovo nepodnošljiv, čak i za kratko vrijeme boravka. Zašto je to bilo tako, jasno je već i iz dosadašnjeg izlaganja. To nisu bili logori građeni namjenski za duži ostanak zatočenika: sa zgradama, kanalizacijom, sanitarnim čvorom i drugim potrebnim prostorijama, već improvizovani logori, ustanovljeni uz minimalne troškove – uglavnom otvoreni ograđeni prostori, u kojima su ljudi jedva preživljavali posljednje dane ili sate svog života, prije no što bi bili nasilno umoreni. Jedino je kaznionica Okružnog suda u Gospiću bila u zgradi, ali su i u njoj zatočenici bili smješteni, pored

Današnji izgled Kraljeve česme

Građani obnavljaju spomenik: Kraljeva česma pod smećem

Udruženje građana “U ime naroda” obnavlja pomen kralju Aleksandru u Košutnjaku. Planirano je i podizanje spomenika nevino stradalima u teroru 1944. Udruženje građana “U ime naroda – Za slobodnu Srbiju”, koje je okupilo neka od najznačajnijih imena iz sveta kulture i javnog života, i čiji je cilj obnova Kraljeve česme u Lisičijem potoku, održaće u petak prvu skupštinu. Kraljeva česma nalazi se na pola puta od Belog dvora ka Mesnoj zajednici Košutnjak. Izgrađena u spomen na ubijenog kralja Aleksandra Karađorđevića, danas je ruinirana i sa svih strana zatrpana ostacima građevinskog materijala, zemlje i šuta. Ideja novog udruženja je ne samo restauracija česme i parka oko nje, već i podizanje spomenika nevino streljanima u Lisičijem

Nemanja Dević Foto: Blic Online

Izgleda da nam nisu do kraja isprali mozak

U Kneginje Ljubice ima jedan šarmantan kafić, gde četvrtkom uveče sviraju neki momci uživo – uglavnom neke obrade stranih stvari. Uvek klarinet u toj svirci dolazi do izražaja. Privuče me kad god sam u prolazu, ali nikad nisam svraćao; učinilo mi se da se tu okuplja uglavnom neki dorćolski šminkeraj, pa da ne kvarim imidž ni ja njima ni oni meni. Večeras pošao po mleko, pa opet prolazim pored kafića i imam šta da čujem: klarinetista svira “Vidovdan”. Poručili i vesele se neki mlađi ljudi za stolom. Pa mi beše toplo oko srca. Jest, nama je sve normalno, naše, pravo, autentično i izvorno, postalo tako retko da vidimo i čujemo,

Vlasnica kuće u kojoj je rođen Hitler tužila državu

Odluka austrijskih vlasti o eksproprijaciji kuće u kojoj je rođen Adolf Hitler je neustavna i postoje drugi načini da se spreči da mesto bude atrakcija za neonaciste, naveli su advokati nekadašnje vlasnice te kuće. Kako prenosi Rojters, Gerlinde Pomer Angloher podnela je tužbu Ustavnom sudu Austrije, tražeći da se poništi zakon kojim je država zaplenila kuću u mestu Braunau am In, na granici sa Nemačkom. Hitler je u toj kući rođen 1889. godine, a Austrija godinama pokušava da otkupiti kuću od vlasnice. Beč je naredio eksproprijaciju, tvrdeći da ne želi da ona postane mesto okupljanja neonacista. Advokati vlasnice pak tvrde da to što kuća privlači naciste 70 godina posle Drugog svetskog rata nema nikakve veze sa pravima vlasnice. Oni

Foto: Youtube

Kamenice na promociji: Otkazano prikazivanje filma „Albanke su naše sestre“ u Nišu

Film je trebalo da bude prikazan u 19 sati, ali već pola sata pre toga grupa mladih ljudi okupila se ispred Medija centra, skandirajući protiv Albanaca i noseći srpska obeležja Promocija dokumentarnog filma „Albanke su naše sestre“ u Medija centru u Nišu otkazana je nakon što je grupa okupljenih ispred zgrade počela da protestuje. Film je trebalo da bude prikazan u 19 sati, ali već pola sata pre toga grupa mladih ljudi okupila se ispred Medija centra, skandirajući i noseći srpska obeležja. Prema izveštajima medija iz sale Medija centra, za sada se ne zna ko su oni, a ispred zgrade je i tridesetak policajaca. Policija kaže da može garantovati bezbenost

Gradonačelnica Siska “prozvala” Bandića: Smrt fašizmu…

Gradonačelnica Siska Kristina Baniček je na proslavi Dana antifašističke borbe “nasrnula” na gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, piše index.hr. Kako se navodi, to se dogodilo u mestu Brezovica, gde se našao i Bandić. “Relativizovanje tih ustaških zločina je otišlo tako daleko da neki samoproklamovani antifašisti licemerno dolaze tu među nas i polažu vence, a nagrade daju ustaškim falsifikatorima istorije”, rekla je Baniček. Index.hr je objavio i snimak na kom se vidi reakcija Bandića, posle neočekivane “prozivke”. Baniček je izlaganje završila porukom: “Smrt fašizmu, sloboda narodu”. Izvor: B92 Vezane vijesti: Bandić u Jasenovcu: Ovdje je počinjen genocid | Jadovno 1941. Zagreb će dobiti spomenik za žrtve holokausta u blizini …

jovan-sundecic.jpg

Ni pile nije uteklo

Po nekim podacima za oko osam stotina žrtava ustaških pokolja u Livnu i selima u livanjskoj kotlini nije imao ko zaplakati niti svijeću zapaliti. Zauvijek su ugašena mnoga ognjišta, iskorijenjene cijele porodice, ne ostalo traga ni od odive. U tom pogledu je sigurno najkarakterističniji slučaj sela Golinjeva, rodnog mjesta velikog humaniste, pjesnika i neumornog borca za slogu i jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda, Jovana Sundečića. Krvnici su tog zlog ljeta zaboravili Sundečićeve poruke i amanete i ni iznad jednog od šezdeset srpskih šljemena nije se dan poslije te strašne Ognjene Marije zapramao dim niti je ikada više u nekoj od tih srpskih kuća vatra propirena srpskom rukom. Kako vrijeme odmiče

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.