arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Medijski linč: Tekst na hrvatskom portalu foto: printscreen

Hrvatski portal zloupotrebio tekst „Vesti“: Nikoli stavili metu na čelo

Hrvatski portal Maxportal priključio se seriji medijskih napada na Srbe u Hrvatskoj, objavljujući priču o Nikoli Trbojeviću, redovnom profesoru fakulteta u Karlovcima kao „ratnom četniku“ koji sada predaje hrvatskoj omladini. Istovremeno, ovaj portal je za tu svoju priču zloupotrebio tekst „Vesti“ od pre čak tri godine! U ponedeljak je kao glavni naslov na ovom portalu osvanuo tekst pod naslovom „Nikola Trbojević, u ratu četnička uzdanica u Vojniću, danas profesor u Karlovcu“ u kome je data njegova kompletna biografija, uključujući i kako mu se zovu supruga i deca. Da bi sve bilo što autentičnije prenet je i intervju koji je dao za naš list, „Vesti“. Autori jedino nisu opteretili svoje čitaoce

Dva puta preživeo pakao logora Foto: sh.wikipedia.org

Dvostruki logošarš ne odustaje: Odbili mu bubreg, zločin zastareo

Bivši železničar Jezdimir Ijačić ima 86 godina, rodom je iz Mostara, a danas živi u Trebinju. Kao desetogodišnji dečak preživeo je ustaški logor Glina i mislio je da nikad više neće osetiti strahote zatočeništva. Pedeset godina kasnije završio je u zloglasnom logoru Ćelovina u Mostaru, piše portal Trebinjelajv. Mali, nećeš umreti Ustaše su avgusta 1941. godine Jezdimira, petoro braće i sestara i majku Koviljku odveli iz porodične kuće u Mostaru u logor Jasenovac. Muški deo porodice se nije vratio kući. – Nas su proterali u Glinu, a odatle u Gospić – seća se Jezdimir, koji je u logoru bio do decembra. Intervencijom Italijana, logor u Gospiću je zatvoren, pa su

Dokumentarni film Dragana Elčića Foto: SRNA

Film o Radovanu Karadžiću danas na Mećavniku

Dokumentarni film režisera Dragana Elčića pod naslovom „Radovan – Povik iza zidova tamnice“, koji predstavlja ekskluzivnu priču o prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, biće danas prikazan na Mećavniku, na projekciji za novinare. U bioskopu na Mećavniku projekcija počinje u 12.00 časova, a predviđena je i konferencija za novinare. Na novinarskoj projekciji, kao i premijeri filma koja je predviđena u utorak, 11. aprila, u Beogradu, specijalan gost će biti Nikolaj Burljajev, glumac, reditelj i profesor, s obzirom na to da je film uvršćen u program festivala „Zlatni vitez“. Film je lična ispovijest iza zidova tamnice u trenucima presude na 40 godina zatvora, ali i priča o Karadžićevom skrivanju, načinu hapšenja

handzar.jpg

Da Srbi zaborave Drugi svetski rat

Zašto je evro-atlantizmu potrebno da Srbi zaborave Drugi svetski rat? Zaboravljajući Jasenovac, Srbi mogu da poveruju u Srebrenicu. Zato je borba za istinu o Drugom svetskom ratu put srpskog otrežnjenja od evrounijatskih zabluda. Piše: Zoran Čvorović  1. 1. Srpska istorijska svest između integracije u Novi svetski poredak i istine o novom poretku jugoistočne Evrope iz 1941. Sedamdeset godina posle početka Drugog svetskog rata, u kome su države članice Trojnog pakta a posebno njihovi domaći jugoslovenski saveznici – Hrvati, muslimani, Mađari i Albanci, ubili, prema najnovijim istraživanjima i 1,8 miliona Srba, iz istorijske svesti potomaka ubijenih najvećim delom je izbrisan i ovaj rat i njegove žrtve. U udžbenicima istorije reformisanog srpskog obrazovanja

Knez Pavle Foto: Profimedia

Pismo kneza Pavla vojvodi od Kenta: Ti si znao da je poslednja stvar koju sam želeo, da se bakćem s jugoslovenskom politikom (10)

Zbirka kneza Pavla sa Kolumbija univerziteta krije i pisma koja je britanski kralj Džordž VI slao svom ličnom prijatelju knezu Pavlu Po sopstvenoj želji, 1913. godine, knez Pavle je započeo klasične studije na Oksfordu, koje je morao da prekine kada je Austrougarska objavila rat Srbiji, krajem jula 1914. Vratio se 1918. u Oksford kako bi okončao svoje studiranje. Magistrira istoriju umetnosti. Kasnije, knezu Pavlu će biti dodeljena diploma počasnog doktora Univerziteta u Oksfordu. Još kao student, postao je dobar prijatelj potonjeg kralja Džordža VI, bio miljenik kralja Džordža V i vojvotkinje od Jorka, potom kraljice Elizabete. Uvek kada bi boravio u Engleskoj, knez Pavle je stanovao u Bakingemskoj palati. Najviše

Dokumentarni film "Zločin nad zločinima" u Njemačkoj Foto: RTRS

U ponedjeljak u Minhenu projekcija dokumentarnog filma RTRS-a „Zločin nad zločinima“ (FOTO)

U okviru dana srpske kulture u Minhenu, koje organizuje Srpsko društvo Soko povodom desetogodišnjice osnivanja, 10.4. 2017. biće održana projekcija dokumentarnog filma Radio-televizije Republike Srpske „Zločin nad zločinima“ autorke Mire Lolić Močević. Film se bavi stradanjem djece u logorima Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Organizatori promocije su Dokumentacioni centar o nacionalsocijalizmu u Minhenu i istoričar dr Dario Vidojković. Najavljeno je prisustvo ministra rada i boračko invalidske zaštite Milenka Savanovića i direktora Republičkog Centra za istraživanje ratnih zločina Milorada Kojića. Centar za proučavanje istorije i zločina nacionalsocijalizma zajednička je institucija grada Minhena, Bavarske i SR Njemačke kao mesto sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma i Hitlerovog režima. Njegov cilj je ne samo proučavanje istorije

Mesta stradanja, Foto V. Dančić

U školama Srpske izučavaju zločine NDH

Od nove školske godine u RS opširnije gradivo o genocidu u Hrvatskoj. Iz Nemačke i Hrvatske žele da zaustave promene programa Od nove školske godine, u septembru, učenici osnovnih i srednjih škola Srpske opširno će učiti o zločinima i genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Pored temeljno obrađenog genocida nad Srbima, detaljnije će biti obrađene i lekcije o Holokaustu nad Jevrejima u NDH i genocidu nad Romima. Ovo je velika pobeda Ministarstva prosvete RS, Pedagoškog zavoda RS, Univerziteta u Banjaluci i Udruženja „Nefeš Haja“ iz Banjaluke. Još 2007. godine, Vlada RS je potisala memorandum sa Memorijalnim centrom „Jad Vašem“ iz Izraela o edukativnim seminarima u Izraelu za

Anatomija jednog genocida

Istraživanje naučnih radnika rezultirao je zaključkom da je NDH bila država zasnovana po uzoru na nacional-socijalizam Piše: R. Stanković Kada je dr Ivo Goldštajn, hrvatski istoričar, rekao na jednom naučnom skupu da „Nezavisna Država Hrvatska nije bila ni nezavisna, ni država, niti je bila hrvatska država“, bila je to tačka podele za hrvatsku političku i naučnu elitu. Na inicijativu profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Borisa Begovića, pre tri godine se okupila grupa uglednih naučnih radnika, univerzitetskih profesora i posle dugog i temeljnog istraživanja, oni su svoje radove predstavili prošle nedelje na Pravnom fakultetu u Beogradu na konferenciji koja je održana pod naslovom Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske. „Cilj

Donja Gradina

Obilježavanje 72 godine od stradanja žrtava ustaškog zločina

U Kozarskoj Dubici će 22. aprila biti održana duhovna akademija u okviru obilježavanja 72 godine od stradanja žrtava ustaškog zločina genocida u Donjoj Gradini, utvrđeno je danas na sastanku Organizacionog odbora. U nedjelju, 23. aprila, u Donjoj Gradini u 12.00 časova biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida, a u 13.00 časova planirano je obraćanje zvaničnika. Prethodno će u 9.00 časova biti služena Sveta arhijerejska liturgija u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Kao i prethodnih godina, za sve građane Kozarske Dubice koji žele da prisustvuju parastosu i pomenu u Donjoj Gradini biće obezbijeđen prevoz autobusom iz Kozarske Dubice i Knežice. Organizacioni odbor za obilježavanje

Predvodila jezive zločine nad Srbima: Azra Bašić Foto: youtube.com/RTRS vijesti

Strašna svjedočenja o ubistvima i torturama Azre Bašić

U nastavku suđenja Azri Bašić za ubistvo i zlostavljanje zarobljenih srpskih civila u Domu JNA u Derventi i na području sela Polje 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH Stanimir Pijetlović ispričao je da je vidio kada je optužena nožem zaklala zarobljenika Blagoja Đuraša. On je posvjedočio da je Bašićeva u Domu vojske u Derventi naredila vojnicima HVO-a da kaišem vežu Đuraša, kojeg je više puta jahala i urezala mu krst na čelu. „Blagoja je bio krvav i poderan. Pretučen je ležao na podu, a Azra je meni i Ljubinku Majstoroviću naredila da ga dignemo. Onda je došla i nožem mu presjekla žilu na vratu. Prije toga ga je udarala, provocirala i

Božica Rajilić Foto: RTRS

Zakonski regulisati status žena žrtava rata

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić rekla je da zakonski mora biti regulisan status i prava žena koje su preživjele seksualno, te svaki drugi oblik nasilja u proteklom ratu u BiH. „O ovom problemu treba da se edukuje šira javnost posredstvom medija, pogotovo prikazujući istinu o tome šta je žrtva doživjela, na način da joj se pruži podrška, a ne da se obilježi“, rekla je Rajilićeva Srni, nakon konsultativnog sastanka predstavnika udruženja koja se bave ovom problematikom u Banjaluci o temi „Stigmatizacija lica koje su preživjele seksualno nasilje u ratu“. Rajilićeva je dodala da Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske ima oko 600 članica koje su

Kako su deklaratori Srbima namenili tek jednu varijantu srpskog jezika

TRAGOM SARAJEVSKE DEKLARACIJE O SRPSKOM JEZIKU Pripremio Jovo Bajić Deklaracija o zajedničkom jeziku, obelodanjena 30. marta u Sarajevu, doplovila je na talasima široko zasnovanog i vešto vođenog procesa čiji je krajnji cilj brisanje i srpskog imena u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ti ciljevi su u Hrvatskoj u dobroj meri ostvareni Razbijanje srpskog jezika i brisanje srpskog imena, kako je zamišljeno u ovom dokumentu (Deklaracija o srpskom jeziku predstavljena prošle nedelje u Sarajevu), umnogome podseća na razbijanje jugoslovenske države, čiji su stvaraoci uglavnom bili Srbi. Jedino vezivno tkivo na tom bivšem jugoslovenskom prostoru, bar kada je reč o četiri novostvorene države, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji,

Andrićgrad Foto: SRNA

Sutra skup srpskih i ruskih istoričara u Andrićevom institutu

U Andrićevom institutu u Andrićgradu sutra će biti održan okrugli sto o temi „Stogodišnjica revolucije – Stranice istorije rusko-srpskih odnosa u 19. i 20. vijeku“, u čijem radu će učestvovati renomirani ruski i srpski istoričari. Iz Andrićevog instituta navode da je okrugli sto istoričara organizovan budući da se „ove godine navršava 100 godina od veoma značajne raskrsnice iz prošlosti – `ruske smutnje` 1917. godine, vijek od nestanka Ruske carevine i rođenja prve socijalističke države, te vijek od globalnog preloma na istoku Evrope“. „Sagledavanje značaja ovog događaja zahtijeva detaljniju pažnju ruskih i srpskih istoričara, jer su lomovi koji su se desili i te kako uticali na istorijat rusko-srpskih odnosa, prekinuli ustaljeni

pomen-dravi.jpg

Slava palim herojima „Drave“

Rečna flotila odala poštu mornarima stradalim u Aprilskom ratu 1941. godine. Jedini brod koji je pružio otpor okupatoru i oborio 14 neprijateljskih aviona Vojnici i oficiri Rečne flotile u petak su u Dunav, kod Čelareva, spustili venac i odali poštu svojim prethodnicima-Aleksandar Berić Brodovi Rečne flotile Vojske Srbije zastali su u petak na 1287. kilometru toka Dunava. Oglasili su se topovi počasnom paljbom, vojni sveštenik održao je opelo, a počast je odala i avijacija, preletom helikoptera „Gazela“. Na ovom, za Rečnu flotilu svetom mestu, nedaleko od Čelareva, mornari su uz vojne počasti u vodu spustili venac, kojim su odali dužnu poštu njihovim prethodnicima, mornarima monitora „Drava“, iz sastava Kraljevske mornarice,

Vojni zatvor "Kuline" u Šibeniku Foto: ŠibenikIN

Zločin i kazna

Nedavno su mediji u regionu preneli vest da je splitski Županijski sud nepravosnažno osudio na po dve godine zatvora Damira Boršića (61), bivšeg upravnika vojnog zatvora Kuline u Šibeniku, i Miroslava Periša(53), nekadašnjeg čuvara u istom zatvoru, zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom. Zlostavljanja su se događala od 21. maja do 17. jula 1993, a dva muškarca i dve žene istog imena i prezimena koji su bili zatočeni, zlostavljani su na razne načine. Tukli su ih rukama, nogama, gumenim palicama i raznim drugim sredstvima, jednog muškaraca terali su da se skida go i saginje, upaljačem su mu palili bradu jer se nije imao čime brijati, polivali su ih hladnom vodom,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.