arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Miodrag Linta

„Govor Kolinde dokaz da Hrvatska ponižava srpske žrtve“

Govor hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović na 21. godišnjici zločinačke akcije “Oluja“ u Kninu je dokaz da je Hrvatska država koja štiti ratne zločince Hrvatska takođe ponižava srpske žrtve i slavi proterivanje Srba, rekao je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. „Teza hrvatske predsednice da je “Oluja’ bila politički opravdana, etički čista, vojnički briljantno izvedena oslobodilačka i časna pobeda za pravilan cilj’ je apsolutna laž. Dobro je poznato da su SAD učestvovale u obuci hrvatskih vojnika i da su njihovi avioni učestvovali na početku hrvatske akcije ‘Oluja’“, istakao je Linta u saopštenju. Kako je dodao, bez podrške SAD, Hrvatska nikada ne bi sprovela zločinačku akciju „Oluja“ koja je predstavljala

Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije u propovijedi, nakon Svete arhijerejske liturgije u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima

Vladika Grigorije: Hrabrost, vjera i zajedništvo su smisao života

U Prebilovcima kod Čapljine danas je, u prisustvu velikog broja ljudi, služena liturgija i dat pomen za 4.000 Srba iz Prebilovaca i Donje Hercegovine koji su ubijeni i bačeni u jame prije 75 godina. Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je u propovijedi, nakon Svete arhijerejske liturgije u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima, da su hrabrost, vjera i zajedništvo kamen na kojem stojimo i oslonac i smisao naših života. Vladika Grigorije je pozvao Srbe na hrabrost i zajedništvo, jer je to jedini pravi put na kome mogu opstati. „Da bismo imali vjeru, moramo mati hrabrost, ličnu i zajedničku“, rekao je vladika Grigorije i dodao da samo zajednica hrabrih

Političarima u Hrvatskoj NDH je ideal teritorijalnog i društvenog organizovanja

Direktor Veritas-a Savo Štrbac ocijenio je da je danas vidljivo da je za sve političare u Hrvatskoj, bez obzira na opciju, NDH prisutna u svijesti kao ideal teritorijalnog i društvenog organizovanja. On je naglasio da se ne može generalizovati da svi Hrvati tako razmišljaju, istakavši da ima primjera koje treba pozdraviti kao što su nevladine organizacije koje su ukazale na stradanje Srba, ali tu je riječ o grupi, uglavnom mladih ljudi kojima nije bilo dozvoljeno da kažu šta misle. Štrbac je izjavio Srni u Novom Gradu na obilježavanju 21 godine od stradanja Srba u operaciji „Oluja“, da postoji kontinuitet loših odnosa Srbije i Hrvatske, ali da je situacija ove godine

Vječno srpsko čuđenje ustaštvu

Da li je moguće da u 21. vijeku neko pjeva o tome kako će piti krv, da slavi ubijanje djece i koncentracione logore, a da čitava država na čelu sa predsjednikom to podržava? Moguće je. U tzv. Islamskoj državi možda, a u Hrvatskoj sigurno. Mene ne čudi što to Hrvati pjevaju, čudi me što se nakon svega Srbi tome čude. Neki mogu otići još dalje, pa pitati „nakon čega svega“? Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je povijest teških riječi. I još težih djela. Povijest hrvatsko-srpskih odnosa je povijest hrvatske mržnje i netolerancije. I povijest stalnog srpskog praštanja. I čuđenja. Pa praštanja, pa opet čuđenja. Na svaku srpsku ispruženu ruku bratstva i pomirdbe

Služen pomen garavičkim žrtvama

U organizaciji Zavičajnog udruženja „Una“ danas je u Garavicama kod Bihaća služen pomen povodom 75 godine od stradanja više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma bihaćkog kraja koje su u ljeto 1941. godine pobile ustaše. Parastos garavičkim žrtvama služio je Njegovo preosveštenstvo vladika bihaćko-petrovački Atanasije, nakon čega je održan istorijski čas, izvršen obilazak humki, te prisluživanje svijeća i polaganje cvijeća. Predsjednik Odbora za obilježavanje stradanja „Garavice 1941. godine“ Nebojša Kuštrinović izjavio je Srni da postoji ideja da se na ovom stratištu podigne kapela sa oznakama krsta, te sa znakom Roma i Jevreja. „Kapela bi bila mjesto na kojem bi putnik namjernik mogao prislužiti svijeću i položiti svijeće“, istakao je Kuštrinović.

Plava grobnica

Marija Milić: Zašto Banjaluci noćas nije trebao vatromet

„Ponovo je trpeo od gladi. Želudac je sam sebe vario… Sanjao je krofne. Vruće krofne. Ništa drugo, samo to. Čak ni tanjir na kome su. Jedan dug, veliki san o vrućim krofnama, o njihovom osvetljenom, žutom, zračnom obliku, okruženom nekim oreolom, o njihovom mirisu, o žudnji da i unutrašnjošću usta oseti njihov ukus… Gubio je svest nekoliko puta u toku tog dana… Čarape su mu se toliko bile raspale, a parčad od njih se tako usađivala u meso, da ih je morao odbaciti. Iščupao je postavu džepova na odelu i njom je obavio stopala…“ Ovo je odlomak iz romana „Dan šesti“, Rastka Petrovića koji je kao šesnaestogodišnji dječak sa srpskom

Narodna skupšina Republike Srbije Foto: Večernje Novosti

Otvoreno pismo mr Veljka Samardžije poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije

Beograd – Evo ima već više od sedamdeset godina kako se završio Drugi svetski rat, a naš Parlament, Parlament Srbije, nije se izjasnio o ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a ko je pozvaniji da to učini od njega ? Ovih dana, uostalom kao i svih ovih proteklih godina, samo različitog intenziteta, u Hrvatskoj besni antisrpska histerija i otvoreno se veliča ustaštvo i NDH-a, čime se direktno negiraju stravični zločini počinjeni nad Srbima, koji imaju sva obeležja genocida. Srbi su u toj monstrum državi proterivani, nasilno prevođeni na katoličku veru i ubijani u jamama i koncentracionim logorima. Prema istorijskim dokumentima Nezavisna Država Hrvatska je bila klasična genocidna tvorevina. Upravo zato što se

Sećanja na „Oluju”: Još hodamo u koloni užasa

Zora Radičić, iz Reljinog Sela kod Livna, o avgustu 1995. i danima golgote koji i dalje traju: Samo me smrt može osloboditi slika stradanja. Jednom smo se vratili, kamen na kamenu nije ostao Poljubila sam kuću i pala na prag. Da li se zauvek rastajemo, kućo moja? Cvilim, jecam, jaučem. Prstima grabim zemlju. Grebem, da je pod noktima ponesem. Suprug me podiže. Govori mi: „Vratićemo se, samo da ovo prođe. Za dan-dva.“ A ja sam imala strašan predosećaj koji me je oborio. Početak avgusta 1995. godine, početak „Oluje“. Zora Radičić, iz Reljinog Sela kod Glamoča, tako se rastala, kaže, sa jednim jedinim životom. Sve što je posle tog života sledilo

garavice-stratiste.jpg

Na Garavicama danas parastos i komemorativni skup

U Garavicama, kod Bihaća, danas će prigodnim programom biti odata pošta Srbima, Jevrejima i Romima koje su ubile ustaše u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. U 11.00 časova biće održan istorijski čas, a u 11.15 časova služen parastos za srpske, jervejske i romske žrtve. U 12.15 časova planirano je obraćanje zvaničnika, a u 12.30 časova obilazak humki, prisluivanje svijeća i polaganje vijenaca. Organizacioni odbor ovogodišnjeg tradicionalnog pomena garavičkim žrtvama, poziva građane Bihaća i bihaćkog kraja, kao i narod susjednih opština Like, Banije i Korduna, predstavnike svih nivoa vlasti, vjerske službenike i medije, sa osnovnim ciljem da nakon 75 godina od počinjenog zločina, odamo pomen, kako garavičke žrtve i zaslužuju sa

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima. FOTO: Prebilovci selo na internetu.

U Prebilovcima počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba Hercegovine

Svetom arhijerejskom liturgijom u hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima pored Čapljine jutros je počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba sa područja južne Hercegovine. Ujedno se obilježava i godina dana od izgradnje ovog hrama, koji je posvećen mučenicima prebilovačkim i donjehercegovačkim. Svetu arhijerejsku liturgiju predvodi Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz saslužnje brojnog sveštenstva. Obilježavanju prisustvuje više stotina ljudi, među kojima je srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Prebilovci u opštini Čapljina je selo koje je najviše stradalo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej 8. avgusta prošle godine je, uz sasluženje brojnih vladika i sveštenstva, osveštao Hram Vaskrsenja Hristovog, koji je sagrađen u

Kotromanović: Americi danas žao što nije dopustila da Hrvatska vojska uđe u Banjaluku

Kotromanović: Americi danas žao što nije dopustila da Hrvatska vojska uđe u Banjaluku

Zagreb – Ante Kotromanović, bivši komandat Operativne grupe Sinj Hrvatske vojske, kaže da je Amerikancima danas žao što Hrvatskoj vojsci nisu dopustili ulazak u Banjaluku. Kotromanović u autorskom tekstu u “Večernjem listu” piše da dolaskom Hrvatske vojske pred Banjaluku, Republika Srpska vojnički i politički kapitulirala. “Zauzeli smo sve hidroelektrane na jezeru Bočac i na nekoliko sati prekinuli dovod električne energije kao poruku da Vojka RS položi oružje. Međutim, pravi je šok nastao kad smo morali napustiti položaje koje smo krvavo osvojili”, objašnjava Kotromanović događaje u avgustu i septembru  1995. godine. Kako kaže, vojnici su osjećali kao psi rata, iskorišteni i polako shvatali šta je politika. “Nije bilo lako objasniti vojnicima

Ratko Dmitrović

Blagi osećaj gađenja

Tamo gde sam ja bio 1992. godine, neki su stigli tek ovih dana Redovi koji slede imaju snažan lični pečat, tiču se autora, pa kome se ne dopada takav pristup, neka odmah odustane. O čemu se radi. Punih 25 godina pišem i govorim da je Hrvatska, Tuđmanova, hadezeovska, podignuta na temeljima ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Za tu tvrdnju prinosio sam i prinosim bezbroj dokaza, od leksike, preko simbola, termina, do suštine državne politike i metodologije delovanja. Rečju, ustašluk. Otvoren, prikriven, okrečen i ofarban, pa brutalan, razvodnjen, pa opet žestok… kako je kada i kome trebalo, na partijskom i državnom nivou, ili pojedinačno. Zbog takvih stavova nikada u Hrvatskoj nisam imao

Prebilovci, na dan osveštanja Hrama vaskrsenja Hristovog.

Najava: Dan Prebilovački, 6. avgust 2016.

U periodu od 05 – 08. avgusta 2016. u Prebilovcima će biti obilježen Praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika povodom: –  75 godina od  stradanja Srba iz Prebilovaca i Donje Hercegovine u genocidu NDH –  25 godina od prve sahrane žrtava genocida NDH iz jama Donje Hercegovine –  Prve godišnjice Hrama Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima   Program: 5. avgust 2016. -pokloničko putovanje iz Novog Sada i Beograda za Prebilovce -Večernja služba u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 19:30 časova -Promocija  knjige Milana Bekana „Oči u oči“, amfiteatar Hrama u Prebilovcima u  20:30 časova 6. avgust 2016. Sveta Arhijerejska Liturgija u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 9:00 časova Poslije podne obilazak

Skandalozan govor branitelja: Žao mi je što nismo odradili posao do kraja!

Priznajem da sam uzeo oružje kako bi zaustavili srbočetničke horde, sada bi to učinio i sa još većim žarom. Izvinjavam se tebi narode što nismo odradili posao do kraja – rekao je predstavnik branitelja Ivica Glavota tokom obraćanja okupljenima na proslavi 21. „Slavimo 21. godišnjicu pobede nad velikosrpskim pretenzijama. kako ćemo slaviti to je naša odluka i nitko nam neće moći naređivati. Uz vođstvo Tuđmana, Oluja je bila najveći dragulj na kruni Domovinskog rata, bila je to borba za savremenu Hrvatsku“, rekao je predstavnik branitelja Ivica Glavota tokom obraćanja okupljenima na proslavi 21. godišnjice Oluje u Kninu. Kako je rekao, ta borba je bila samo prvi čin, a drugi čin

Obeležen Dan sećanja na stradale i prognane Srbe

Vulin: Ne možemo se nadati boljem odnosu bez promene politike Parastosom u Crkvi svetog Marka i polaganjem venaca na spomenik žrtvama stradalim u ratovima u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 2000. godine, danas je obeležen Dan sećanja na stradale i prognane Srbe tokom hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja”. Obeležavanju su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, predstavnici udruženja porodica nestalih i izbeglih, kao i brojni građani. Parastos je služio vikar patrijarha vladika Arsenije koji je poručio da se 5. avgust ne sme zaboraviti navodeći da svi narodi na ovim prostorima svoju budućnost treba da grade na miru i toleranciji.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.