arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Višegrad: Sjećanje na ruske dobrovoljce Foto: SRNA

Obilježavanje 23 godine od stradanja ruskih dobrovoljaca

12. april 2016.

U Višegradu će biti obilježen Dan ruskih dobrovoljaca koji je uvršten u kalendar značajnih istorijskih događaja Republike Srpske u znak sjećanja na ruske borce stradale u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Nakon parastosa u Hramu Presvete Bogorodice na Megdanu biće održan pomen poginulim ruskim dobrovoljcima i borcima Vojske Republike Srpske ispred Centralnog spomenika ruskim dobrovoljcima na vojnikom groblju Megdan. Nakon toga, planirana je posjeta Spomen-sobi u zgradi Boračke organizacije Višegrad i polaganje vijenaca i cvijeća na Centralni spomenik u Višegradu, saopšteno je iz Boračke organizacije Srpske. Dan ruskih dobrovoljaca se obilježava 12. aprila, na dan kada su 1993. godine kod Višegrada poginula tri ruska dobrovoljca – Konstantin Bogoslovski, Vladimir Safonov i Dmitrij

Godišnjica bombardovanja željzničkog mosta u Grdelici (foto: http://sorabia.tripod.com/)

Navršava se 17 godina od napada na putnički voz u Grdeličkoj klisuri

12. april 2016.

Na današnji dan navršava se 17 godina od napada na putnički voz u Grdeličkoj klisuri, kada je avion NATO tokom agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine gađao raketama voz dok je prelazio preko željezničkog mosta na Južnoj Moravi usmrtivši do sada još neutvrđen broj ljudi. Pronađeno je devet cijelih leševa i četiri dijela ljudskog tijela. Teže i lakše ranjeno je najmanje 16 putnika, a mnogi se vode kao nestali. Napad se dogodio oko 11.40 časova, a voz su pogodila dva projektila, pri čemu je prvi odvojio lokomotivu i prvi vagon od ostatka kompozicije, dok je drugi projektil, ispaljen nešto kasnije, uništio treći vagon, a četvrti, usljed visoke temperature, ostao zalijepljen

Sremski front - arhiva (www.wikipedia.org)

Sjećanje na stradale u proboju Sremskog fronta

12. april 2016.

Na današnji dan navršava se 71 godina od proboja Sremskog fronta koji je označio okončanje Drugog svjetskog rata na teritoriji Srbije. Punih 175 dana, od 21. oktobra 1944. do 12. aprila 1945. godine, vođena je rovovska bitka u kojoj je sa obje strane učestvovalo oko 250.000 vojnika. Uz jedinice Jugoslovenske armije, učestvovale su i trupe Crvene i bugarske Narodne armije, kao i brigada „Italija“. U teškim i krvavim borbama, na snijegu i vjetru, poginulo je oko 13.500 jugoslovenskih vojnika, uglavnom mladića iz Srbije i Crne Gore, 1.100 pripadnika Crvene armije, 630 pripadnika bugarske Narodne armije i 163 Italijana iz sastava jugoslovenskih jedinica. Na strani neprijatelja, koji su se borili uz

Hrvatska: Tri komemoracije u Jasenovcu

12. april 2016.

Sada je već izvjesno da će ove godine u Jasenovcu biti održane tri komemoracije, javlja Tanjug. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Franjo Habulin potvrdio da će taj savez komemoraciju održati 24. aprila. „SABH neće prisustvovati zvaničnoj komemoraciji u Jasenovcu, već smo donijeli odluku da ćemo komemoraciju održati 24. aprila“, rekao je Habulin za N1, koja podsjeća da predstavnici jevrejskih opština u Jasenovac idu 15., a hrvatska vlada 22. aprila. „Nama će se pridružiti, kako sada stvari stoje, Srpsko narodno vijeće i mnoga udruženja i organizacije civilnog društva, kao i stranke koje njeguju antifašističko opredjeljenje. Bićemo zajedno 24. aprila u 10 sati u Jasenovcu. Odaćemo počast žrtvama logora i položićemo

U Daruvaru s 1.429 pripadnika srpske zajednice, tek je četvero učenika Foto: Jovica Drobnjak

Sami sebi najveći problem

12. april 2016.

Učenje srpskog jezika i kulture nije se institucionaliziralo čak niti u gradskim sredinama koje se mogu pohvaliti multikulturalnošću i otvorenošću kao što su Zagreb, Rijeka i Pula Obrazovanje srpske zajednice u gradskim sredinama nikako da se makne sa mrtve točke. Iako su prva iskustva praktičnog C modela, odnosno učenja srpskog jezika i kulture poznata još od ratne 1993. po srpskim enklavama u Gorskom kotaru, njegova primjena ostala je skoro nepoznata u urbanim, hrvatskim školama. Iako u gradskim sredinama, mnoge nacionalne manjine, među kojima Česi, Albanci, Mađari, čak i Makedonci, a o Talijanima i da ne govorimo, imaju nastavu na materinjem jeziku, srpska zajednica još uvijek se za to svoje pravo

Vladika Grigorije

Hercegovačke reke i hercegovačke suze

12. april 2016.

Vladika Grigorije, specijalno za „Politiku”, piše o svom detinjstvu, odnosu prema životu, smrti i svetlosti vaskrsenja U djetinjstvu nisam volio groblja. Nijedno dijete ih ne voli. Uvijek bi me obuzimala blaga jeza kada bih prolazio pored njih. Prvo koje sam vidio bilo je ono u nestvarnom mjestu mog rođenja. Kažem nestvarnom, jer i danas, kada god nekoga odvedem na Planinicu – imam utisak da sam ga izveo iz stvarnosti, a čini mi se da i taj neko osjeća isto. I vi koji čitate ovo, kada biste slučajno otišli tamo, sve što bi obuhvatio vaš pogled činilo bi vam se upravo tako – nestvarno. Jedina surova realnost bilo je groblje. Smješteno

Bajlonijeva pijaca posle jednog od naleta savezničkih aviona

Srbija je pala na kolena

12. april 2016.

Od 1. do 7. septembra 1944, nad Srbijom i Crnom Gorom bila su 1.973 borbena leta. DOK su Beograd i mnogi drugi gradovi Srbije vidali rane i sahranjivali svoje najrođenije, engleski i američki “saveznici i oslobodioci” nastavljali su svoj krvavi pir. Na njihovoj meti opet se, po šesti put, našao već odavno ojađeni Niš. Ovog puta još podmuklije nego ranije, kad je grad bio na spavanju. Između 2.20 i 3 časa po ponoći Englezi i Amerikanci su 9. juna 1944. na Niš bacili blizu 400 bombi. Na spavanju je pobijeno nekoliko desetina Nišlija. Dva dana kasnije, 11. juna u 9 časova, zapadni “saveznici” obrušavaju se na Smederevo. Na grad je

Tihomir Orešković

Za Oreškovića Stepinac dokaz

12. april 2016.

U specijalnoj izjavi za hrvatsku javnost premijer Tihomir Orešković kao glavni argument da je Jasenovac „najveća ljaga za Hrvatsku“ ponudio je svedočanstvo Alojzija Stepinca ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA U specijalnoj izjavi za hrvatsku javnost premijer Tihomir Orešković kao glavni argument da je Jasenovac „najveća ljaga za Hrvatsku“ ponudio je svedočanstvo Alojzija Stepinca. ”Hrvatska vlada i ja lično osuđujemo zločine počinjene od strane ustaškog režima. Dan sećanja je 22. april a i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac, za kojeg je i blaženi kardinal Stepinac utvrdio da je bio „najveća ljaga“ za Hrvatsku”. Uplitanje Alojzija Stepinca u sve reakcije oko ne dolaska Jevreja, Srba i hrvatskih antifašista na zvaničnu komemoraciju u Jasenovac

Spomenik žrtvama tzv. veleizdajničkog procesa na groblju "Sveti Pantelija" Foto: SRNA

Ne zaboraviti žrtve veleizdajničkog procesa

12. april 2016.

U banjalučkom veleizdajničkom procesu stradalo je više od 150 omladinaca, srednjoškolaca, intelektualaca i sveštenika jer su željeli slobodu za srpski narod i to ne smije biti zaboravljeno, rečeno je sinoć u Banjaluci na javnoj tribini. Povodom 100 godina od banjalučkog veleizdajničkog procesa, najvažnijeg momenta za istoriju Banjaluke u Prvom svjetskom ratu, sinoć je u Banjaluci održana javna tribina. Banjalučki veleizdajnički proces počeo je novembra 1915. godine, a završen je u aprilu 1916. godine i vođen je protiv tadašnje srpske intelektualne elite. Grupa mladih ljudi okupljena oko udruženja Kolegijum intelektum, odlučila je da obilježi stogodišnjicu od početka i završetka čuvenog veleizdajničkog procesa u Banjaluci. Predsjednik ovog udruženja, Marko Romić, rekao je

Derventa- Prikazan film „Dah života“

11. april 2016.

U Centru za kulturu u Derventi večeras je prikazan dokumentarni film „Dah života“ autorke Snježane Brezo, koji je inspirisan stradanjem banjalučkih beba na početku rata u BiH 1992. godine. Snježana Brezo je naglasila da je cijela ekipa prošla kroz teške emotivne momente, posebno tokom snimanja scena s dječakom Markom Medakovićem, jedinom preživjelom bebom, na kome je nedostatak kiseonika ostavio trajne i teške posljedice. „Dah života“ osvojio je brojne međunarodne nagrade, među kojima prvu nagradu festivala u Dablinu, prvu nagradu festivala „Bdenje Jakova Orfelina“ u Sremskim Karlovcima, kao i nagradu Zlatna diploma na festivalu „Bratina“ u Moskvi. Radio Televizija Republike Srpske  

Merdare: Pomen najmlađoj žrtvi NATO agresije

11. april 2016.

U Borovcu kraj Merdara održan pomen maloj Bojani i Božini Tošović. Bombe na Borovac pale kada je otac poneo ćerku ka podrumu TOKOM pomena maloj Bojani Tošović i njenom ocu Božini, koji su poginuli 11. aprila 1999. godine u bombardvanju Merdara, na seoskom groblju u Borovcu opelo je služio iguman Mardarije iz manastira Poganovo, sa dva sveštenika eparhije niške, a polaganju venaca su prisustvovali Milan Popović, zamenik ministra za rad i socijalnu politiku, te predstavnici kuršumlijske opštine i srpski veterani. – Bojanu pamtimo kao najmlađu žrtvu agresije NATO na našu zemlju, koja bi sada već bila punoletna – kazao je Branko Avramović u ime veterana sa KiM, podsećajući na dan

Kitarović nije uspjela da Jevreje i SNV odvrati od bojkota

11. april 2016.

ZAGREB – Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije danas uspjela u naumu da privoli predstavnike jevrejske zajednice i Srpskog nacionalnog veća da odustanu od bojkota komemoracije u Jasenovcu, koja će biti održana pod pokroviteljstvom države, 22. aprila. Grabar Kitarović je ranije danas razgovarala sa predstavnicima jevrejske zajednice i SNV, nakon čega je iz njenog kabineta saopšteno da je konstatovano da je neophodno otvoriti dijalog o svim otvorenim pitanjima. Predsjednik SNV Milorad Pupovac izjavio je Tanjugu poslije razgovora sa hrvatskom predsjednicom da ta organizacija neće prisustvovati državnoj komemoraciji u Jasenovcu, a da će o tome da li će se pridružiti Jevrejskoj zajednici 15. aprila odlučiti danas. „Ne vidim prostor za kompromisno

Bastašić: Proces deustašizacije Hrvatske nije nikad ni počeo

11. april 2016.

Za razliku od njemačkog društva, koje je nakon Drugog svjetskog rata prošlo proces denacifikacije i nikome u Njemačkoj administraciji ne pada na pamet da vaskrsava pozdrav „Zig hajl“, u Hrvatskoj proces deustašizacije nikada nije ni počeo, pa ne čudi da se tamo ustaški pozdrav „Za dom spremni“ sve češće čuje, izjavio je predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan J. Bastašić. „Ako se zna da je početkom devedestih upravo ustaška dijaspora dala mladoj hrvatskoj državi ministra odbrane Gojka Šuška, finansirala nabavku oružja i dala mnoge dobrovoljce za `čišćenje` Srba iz Hrvatske, a `vrhovnik` Franjo Tuđman kao monetu uveo `kunu`, `zdrugove`, `bojovnike`, `satnike`, `samokrijese` i još mnogo toga iz zaostavštine Ante Pavelića, ne

Tomislav Karamarko (Foto: N. REBERŠAK/NL)

Jutarnji: Karamarko da ode u Jasenovac i klekne

11. april 2016.

Jutarnji list je pozvao lidera HDZ Tomislava Karamarka, koji je Hrvatima poručio da zajedno odaju počast žrtvama Jasenovca, da najprije ode u Jasenovac i klekne. Zagrebački dnevnik je naveo da potpredsjednik Vlade Hrvatske najprije ode u Jasenovac i klekne, pa tek onda može da pozve Jevreje i Srbe da mu se pridruže. „Oni su oduvijek tamo. Vaš se dolazak tek očekuje“, poručuje komentator Jutarnjeg Jelena Lovrić. U tekstu se navodi da mantra o osudi „svih totalitarizama“, koja se s vrha države sada ponavlja, vlasti služi samo kao maskirna košulja. Umjesto jasne osude sve prisutnijeg ustašluka i njegova pretvaranja u mejnstrim, oni se, kao, distanciraju od svih totalitarizama, navodi list i

Miodrag Linta (Foto: Oksana Toskić)Foto: TANJUG

Linta: Hrvatska da pokaže jasan odnos prema ustaškom režimu

11. april 2016.

Vlada Hrvatske treba da pokaže jasan odnos prema ustaškom režimu tako što će hrvatskom parlamentu predložiti usvajanje deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata, smatra predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. Linta u saopštenju navodi da Vlada Hrvatske treba da donese odluku da se obilježe sva mjesta stradanja civilnih žrtava tokom Drugog svjetskog rata prigodnim spomen-obilježjima i obnovi više od tri hiljade srušenih spomenika borcima Narodno-oslobodilačke borbe i žrtvama ustaškog režima. U saopštenju se ocjenjuje da Vlada Hrvatske nije spremna da jasno kaže da je NDH bila fašistička tvorevina, da su ustaše najveće zlo i sramota u istoriji hrvatskog naroda, kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA