arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Sećanja na „Oluju”: Još hodamo u koloni užasa

Zora Radičić, iz Reljinog Sela kod Livna, o avgustu 1995. i danima golgote koji i dalje traju: Samo me smrt može osloboditi slika stradanja. Jednom smo se vratili, kamen na kamenu nije ostao Poljubila sam kuću i pala na prag. Da li se zauvek rastajemo, kućo moja? Cvilim, jecam, jaučem. Prstima grabim zemlju. Grebem, da je pod noktima ponesem. Suprug me podiže. Govori mi: „Vratićemo se, samo da ovo prođe. Za dan-dva.“ A ja sam imala strašan predosećaj koji me je oborio. Početak avgusta 1995. godine, početak „Oluje“. Zora Radičić, iz Reljinog Sela kod Glamoča, tako se rastala, kaže, sa jednim jedinim životom. Sve što je posle tog života sledilo

garavice-stratiste.jpg

Na Garavicama danas parastos i komemorativni skup

U Garavicama, kod Bihaća, danas će prigodnim programom biti odata pošta Srbima, Jevrejima i Romima koje su ubile ustaše u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. U 11.00 časova biće održan istorijski čas, a u 11.15 časova služen parastos za srpske, jervejske i romske žrtve. U 12.15 časova planirano je obraćanje zvaničnika, a u 12.30 časova obilazak humki, prisluivanje svijeća i polaganje vijenaca. Organizacioni odbor ovogodišnjeg tradicionalnog pomena garavičkim žrtvama, poziva građane Bihaća i bihaćkog kraja, kao i narod susjednih opština Like, Banije i Korduna, predstavnike svih nivoa vlasti, vjerske službenike i medije, sa osnovnim ciljem da nakon 75 godina od počinjenog zločina, odamo pomen, kako garavičke žrtve i zaslužuju sa

Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima. FOTO: Prebilovci selo na internetu.

U Prebilovcima počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba Hercegovine

Svetom arhijerejskom liturgijom u hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima pored Čapljine jutros je počelo obilježavanje 75 godina od stradanja Srba sa područja južne Hercegovine. Ujedno se obilježava i godina dana od izgradnje ovog hrama, koji je posvećen mučenicima prebilovačkim i donjehercegovačkim. Svetu arhijerejsku liturgiju predvodi Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, uz saslužnje brojnog sveštenstva. Obilježavanju prisustvuje više stotina ljudi, među kojima je srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Prebilovci u opštini Čapljina je selo koje je najviše stradalo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej 8. avgusta prošle godine je, uz sasluženje brojnih vladika i sveštenstva, osveštao Hram Vaskrsenja Hristovog, koji je sagrađen u

Kotromanović: Americi danas žao što nije dopustila da Hrvatska vojska uđe u Banjaluku

Kotromanović: Americi danas žao što nije dopustila da Hrvatska vojska uđe u Banjaluku

Zagreb – Ante Kotromanović, bivši komandat Operativne grupe Sinj Hrvatske vojske, kaže da je Amerikancima danas žao što Hrvatskoj vojsci nisu dopustili ulazak u Banjaluku. Kotromanović u autorskom tekstu u “Večernjem listu” piše da dolaskom Hrvatske vojske pred Banjaluku, Republika Srpska vojnički i politički kapitulirala. “Zauzeli smo sve hidroelektrane na jezeru Bočac i na nekoliko sati prekinuli dovod električne energije kao poruku da Vojka RS položi oružje. Međutim, pravi je šok nastao kad smo morali napustiti položaje koje smo krvavo osvojili”, objašnjava Kotromanović događaje u avgustu i septembru  1995. godine. Kako kaže, vojnici su osjećali kao psi rata, iskorišteni i polako shvatali šta je politika. “Nije bilo lako objasniti vojnicima

Ratko Dmitrović

Blagi osećaj gađenja

Tamo gde sam ja bio 1992. godine, neki su stigli tek ovih dana Redovi koji slede imaju snažan lični pečat, tiču se autora, pa kome se ne dopada takav pristup, neka odmah odustane. O čemu se radi. Punih 25 godina pišem i govorim da je Hrvatska, Tuđmanova, hadezeovska, podignuta na temeljima ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Za tu tvrdnju prinosio sam i prinosim bezbroj dokaza, od leksike, preko simbola, termina, do suštine državne politike i metodologije delovanja. Rečju, ustašluk. Otvoren, prikriven, okrečen i ofarban, pa brutalan, razvodnjen, pa opet žestok… kako je kada i kome trebalo, na partijskom i državnom nivou, ili pojedinačno. Zbog takvih stavova nikada u Hrvatskoj nisam imao

Prebilovci, na dan osveštanja Hrama vaskrsenja Hristovog.

Najava: Dan Prebilovački, 6. avgust 2016.

U periodu od 05 – 08. avgusta 2016. u Prebilovcima će biti obilježen Praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika povodom: –  75 godina od  stradanja Srba iz Prebilovaca i Donje Hercegovine u genocidu NDH –  25 godina od prve sahrane žrtava genocida NDH iz jama Donje Hercegovine –  Prve godišnjice Hrama Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima   Program: 5. avgust 2016. -pokloničko putovanje iz Novog Sada i Beograda za Prebilovce -Večernja služba u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 19:30 časova -Promocija  knjige Milana Bekana „Oči u oči“, amfiteatar Hrama u Prebilovcima u  20:30 časova 6. avgust 2016. Sveta Arhijerejska Liturgija u Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima u 9:00 časova Poslije podne obilazak

Skandalozan govor branitelja: Žao mi je što nismo odradili posao do kraja!

Priznajem da sam uzeo oružje kako bi zaustavili srbočetničke horde, sada bi to učinio i sa još većim žarom. Izvinjavam se tebi narode što nismo odradili posao do kraja – rekao je predstavnik branitelja Ivica Glavota tokom obraćanja okupljenima na proslavi 21. „Slavimo 21. godišnjicu pobede nad velikosrpskim pretenzijama. kako ćemo slaviti to je naša odluka i nitko nam neće moći naređivati. Uz vođstvo Tuđmana, Oluja je bila najveći dragulj na kruni Domovinskog rata, bila je to borba za savremenu Hrvatsku“, rekao je predstavnik branitelja Ivica Glavota tokom obraćanja okupljenima na proslavi 21. godišnjice Oluje u Kninu. Kako je rekao, ta borba je bila samo prvi čin, a drugi čin

Obeležen Dan sećanja na stradale i prognane Srbe

Vulin: Ne možemo se nadati boljem odnosu bez promene politike Parastosom u Crkvi svetog Marka i polaganjem venaca na spomenik žrtvama stradalim u ratovima u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 2000. godine, danas je obeležen Dan sećanja na stradale i prognane Srbe tokom hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja”. Obeležavanju su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, predstavnici udruženja porodica nestalih i izbeglih, kao i brojni građani. Parastos je služio vikar patrijarha vladika Arsenije koji je poručio da se 5. avgust ne sme zaboraviti navodeći da svi narodi na ovim prostorima svoju budućnost treba da grade na miru i toleranciji.

Izbjeglička kolona

Uskoro optužnice za zločine nad srpskim civilima

Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu bi uskoro trebalo da objelodani optužnice za zločine počinjene nad srpskim civilima tokom hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ – tako bi najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata u kome je prognano oko 220.000, a ubijeno i nestalo oko 2.000 Srba dobilo i pravni epilog, pišu današnje „Večernje novosti“. Za sada se ne zna koliko će hrvatskih državljana biti obuhvaćeno optužnicama, ali postoji informacija da će daleko premašiti brojku od 50 predmeta, sa koliko se do sada licitiralo, navodi list. To bi, kako navodi beogradski list, mogla biti satisfakcija za žrtve i njihove porodice, iako se preživjeli i dvije decenije nakon monstruoznog zločina bore da

Ljubica Janjanin

Masakr u Dvoru na Uni: Unprofor svedok i saučesnik zločina

Da nije bilo dokumentarnog filma „15 minuta – masakr u Dvoru“ autora Džordža Larsena i Kaspera Vedsmanda, koji je prikazan prošle godine na festivalu u Sarajevu i na Radio-televiziji Srbije, gotovo da se ne bi ni znalo za svirepi zločin u kome je u školi u Dvoru na Uni za vreme „Oluje“ 8. avgusta 1995. godine likvidirano devet invalida i duševnih bolesnika koji su tu dospeli bežeći ispred Hrvatske vojske. U filmu je svedočila i Ljubica Janjanin iz Petrinje, koja danas živi u Zemunu. Ona je tada sa kćerkom tražila način da se što pre izmesti iz grada koji je neprestano bio izložen granatiranju i tako stigla do tamošnje bolnice

Foto: Igor Premuzic / Facebook

Status o „Oluji“ o kome bruji Balkan: Hrvat jednim postom udario šamar zagovornicima mržnje i rata

Nekadašnje kuće, koje su nakon i tokom „Oluje“ spaljene, više se i ne vide. Trava i rastinje se pobrinulo da sakrije sramotu mržnje. Možda se jednog dana i vrate neki ljudi, zajedno s nama sednu na klupu, pod drvo… možda jednog dana. Ovih dana sigurno ne, sumirao je sav besmisao rata jedan građanin Hrvatske, čija će zemlja sutra proslaviti proterivanje više od 200.000 i stradanje gotovo 2.000 Srba. Čovek koji je jednim postom na Fajsbuku lupio šamar svima onima koji zagovaraju ratnohuškački ambijent i raspirivanje mržnje i digao na noge internet javnost Balkana zove se Igor Premužić. Osim oštrih reči i stavova koji osvešćuju, Premužić je postavio i nekoliko fotografija

Milan Babović

Komentar: Pobeda

Više od 4.000 strana bilo bi potrebno da se zapišu sva imena i prezimena ubijenih i proteranih Srba u „Oluji“. Neka u Hrvatskoj slave svoju jedinu pobedu u istoriji. Pobedu nad svojim građanima Adžić Petar iz Gornjeg Hrastovca, Andrić Mihajlo iz Drniša, Arnautović Mirko iz Dvora, Bajić Miloš iz Negoslavaca, Balać Nikola iz Bjelovara, Basara Stana iz Kestenovca, Bekić Miloš iz Vrginmosta, Birač Dragica iz Gline, Bobić Ljubica iz Katinovca, Bolta Dane iz Kijanja, Borak Marija iz Kistanja, Bubalo Danica iz Ličkog Petrovog Sela, Bursać Jovan iz Strmice, Cvjetković Nikola iz Glogova, Čučak Glišo iz Golubića, Ćelap Dušanka iz Male Vranovine, Damjanović Petar iz Srba, Despot Marija iz Ervenika, Dragičević

Foto Tanjug, AP

Vučić: Ustali smo jači i bolji, a hteli su da nas nema

Govor premijera Vučića, u Busijama, u danu sećanja na stradanje i progon Srba: Tražimo da se zastide srpske krvi na svojim rukama. Njihov krst će uvek biti iskrivljen i kukast Hoću danas, na ovaj težak dan, dan suza i tišine, na dvadeset prvu godišnjicu vašeg pogroma, a naše tuge, da vam govorim o tri stvari. O krivici, stidu, i ponosu. I da vam kažem da prva nikako ne pripada vama, već raznim politikama, pogrešnim i lošim, koje su dozvolile nešto što se u vašem slučaju može slobodno nazvati konačnim rešenjem. Proterani ste, izbačeni sa svoje zemlje, zato što je neko pomislio da će biti veći, jači, bolji, i da će

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić

Izjava ratnog zločinca Glavaša – vrhunac ludila u Hrvatskoj

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da današnje izjave hrvatskog ratnog zločinca Branimira Glavaša u kojima čelne ljude Srbije naziva neofašistima i pročetničkim nacionalistima, predstavljaju vrhunac političkog ludila u Hrvatskoj. „Čovek koji je osuđen za ubistvo srpskih civila, čovek koji veliča nacističku ustašku NDH, Pavelića i Stepinca, čovek koji veliča ustaškog teroristu Barešića, optužuje Srbiju za neofašizam i naziva bezobrazlukom to što se Srbija protivi rehabilitaciji fašizma i ustaštva“, naveo je Dačić. Šef srpske diplomatije ocijenio je da je poništavanje presude Glavašu jasna poruka da je u Hrvatskoj moguće nekažnjeno ubijanje i zlostavljanje Srba. „Srbija se sa tim nikada neće pomiriti. Ratnim zločincima je u celom svetu mesto

Beograd: polaganje venaca na spomenik srpskim žrtvama ratova na prostorima bivše Jugoslavije (Foto Tanjug/Sava Radovanović)

Porodice stradalih: Hrvatska blokira identifikaciju žrtava

Ni posle 21 godine od Oluje nisam uspela da dođem do posmrtnih ostataka svojih roditelja. Želim istinu, ne osvetu, kaže Nada Bodiroga Udruženje porodica nestalih i poginulih Srba „Suza” danas su, uoči godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije Oluja, izrazili nezadovoljstvo dinamikom identifikacije stradalih, kao i zabrinutost zbog toga što je Hrvatska taj proces blokirala i nema dobru volju da reši to bolno pitanje. Predsednica udruženja Dragana Đukić rekla je na konferenciji za novinare da porodice nestalih i ubijenih Srba, 21 godinu od Oluje, više ne mogu da prihvate nikakve izgovore i opravdanja i umorne su od čekanja. „Nezadovoljni smo dinamikom identifikacija. Mislili smo da ne može gore, a sada je taj proces

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.