arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
foto: dnevnik.hr

Ni reč o stradalom Srpstvu: Potpisana Deklaracija o odnosima Srbije i Hrvatske

VUKOVAR, Donji Tavankut – Predsednik vlade u tehničkom mandatu Aleksandar Vučić i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović potpisali su danas u Subotici Deklaracija o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske, koja sadrži šest tačaka. Deklaracijom je dogovoreno da se, u cilju unapređenja bilateralnih odnosa, regionalne saradnje i stabilnosti kao i rešavanja otvorenih pitanja između dve države aktivno pokrenu ili ubrzaju procesi unapređenja bilateralne zaštite manjina – srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji. To bi, kako se navodi, trebalo učiniti na osnovu Sporazuma između Srbije i Crne Gore i Hrvatske o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori

Foto: RTRS/Srna

Promovisan Zbornik „Zločini Crne legije 1942-43. godine u istočnoj Bosni“

U Srebrenici je danas, povodom obilježavanja 73 godine od velikog ustaškog zločina nad srpskim stanovništvom ovog mjesta i okolnih sela na Trojčindan, promovisan Zbornik radova „Zločini `Crne legije` 1942-43. godine u istočnoj Bosni“. Urednik zbornika Veljko Đurić Mišina rekao je da ova knjiga sadrži izlaganja učesnika prošlogodišnjeg okruglog stola u Srebrenici o zločinima Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ i ustaških jedinica Jure Francetića na području Srebrenice i Birča. „Svi događaji u istoriji imaju i svoju predistoriju, pa i događaji u Srebrenici u posljednjem ratu. Ta predistorija su upravo zločini koji su počinjeni nad srpskim civilnim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu, kao i zločini počinjeni nad Srbima ovog kraja 1992. i 1993.

Jasenovac

„Samo ti, dijete, radi svoj posao“: Film o stradanjima u Jasenovcu uskoro pred publikom

Prvo filmsko ostvarenje o stradanju i najbrutalnijim zločinima nad nedužnim stanovništvom koji su se dešavali u koncentracionom logoru Jasenovac uskoro će ugledati svjetlo dana. Film koji prikazuje potresnu priču o starcu Vukašinu iz Klepaca i njegovom krvniku, koljaču Žiletu Friganoviću, uskoro će imati svoju premijeru, najprije na festivalima, a potom i u bioskopima. Na ovaj igrani film srpska javnost čekala je 70 godina. Film je urađen u produkcije „Autocenzure”, a snimala ga je mlada autorska i glumačka ekipa koja kroz film istražuje porijeklo zla u ljudima, psihološko stanje i bolesni unutrašnji svijet ustaškog koljača. Scenario i režiju potpisuje Svetlana Petrov, a izvršni producent filma, Milan Zarić, najavio je da bi

Miljevački plato

Sutra 24 godine od ubistva teritorijalaca Republike Srpske Krajine

Porodice žrtava zatražile su da organi Hrvatske pokrenu procese protiv odgovornih za zločinačke akcije Hrvatske vojske na zaštićeno područje UN u selu Miljevci u okolini Drniša 21. juna 1992. godine, kada je ubijeno i izmasakrirano 40 teritorijalaca tadašnje Republike Srpske Krajine. Istina o tim akcijama ne smije da se krije, saopšteno je Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije. Taj zločin Hrvatske vojske nakon uspostavljenog primirja i dolaska mirovnih snaga UN bio je najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske, koje se konačno dogodilo u poznatim akcijama „Maslenica“, „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“, navodi se u saopštenju. Za počinjene zločine nad Srbima u ovim akcijama

Nikola Puzigaća

Puzigaća: Dvostruki aršini međunarodne zajednice

Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća optužio je međunarodnu zajednicu da provodi dvostruke aršine kada je riječ o rješavanju statusnih pitanja izbjeglih Srba u Hrvatskoj i Hrvata u BiH. „U Republici Srpskoj u 98 odsto slučajeva Hrvatima su vraćeni imovina i stanovi, a jedan manji broj nalazi se još na sudovima, dok međunarodna zajednica godinama Hrvatskoj dozvoljava da opstruiše rješavanje statusnih prava izbjeglih Srba koja se odnose na vraćanje imovine, stanarskih, radnih i penzijskih prava“, rekao je Puzigaća Srni povodom obilježavanja 20. juna – Svjetskog dana izbjeglica. Puzigaća je rekao da je izbjeglim Srbima u Hrvatskoj onemogućeno vraćanje oko 50.000 stanarskih prava.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, nestalih i poginulih lica Nedeljko Mitrović.

Mitrović: Projektovan proces ekshumacije i identifikacije

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović rekao je danas da je proces ekshumacije i identifikacije projektovan od međunarodnih faktora, a da je pitanje ratnih zločina usko povezano sa traženjem nestalih lica. „Jedno drugo dopunjuje i isti je kriterijum, šablon i odnos prema Srbima kojima je desetak puta više presuđeno, a upravo iz tih razloga nema verifikacije centralne evidencije nestalih jer bi se onda dokazalo da je međunarodni faktor koji o tome odlučuje apsolutno pristrasan“, rekao je Mitrović u Bijeljini, gdje je održana tribina o ovoj problematici. On smatra da je neophodno neprestano davati „dodatne impulse“ u vezi sa problemom traženja nestalih

Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan

Džodan: Nema osnovnih uslova za povratak

Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan rekao je da hrvatske vlasti ni nakon 21 godinu od egzodusa Srba iz Hrvatske nisu riješili ni pola problema srpskih izbjeglica, iako zvanični Zagreb tvrdi da je to pitanje za njih definitivno završeno. „Hrvatska nije stvorila osnovne uslove za povratak Srba kao što su zaposlenje, povratak njihovih stanarskih, imovinskih i radnih prava, zbog čega je povratak Srba u Hrvatsku minimalan i praktično ga više i nema“, rekao je Džodan Srni povodom obilježavanja 20. juna – Svjetskog dana izbjeglica. Govoreći o trenutnom položaju izbjeglih Srba u Republici Srpskoj i BiH, Džodan je rekao da srpske izbjeglice iz Hrvatske neprekidno godinama žive

Istoričar Jovan Pejin

„Svetac“ koji je pokušao da produži život NDH

Hrvatski kardinal Alojzije Stepinac bio je „opskurna ličnost, ogrezla u zločinu genocida“, on je čak pokušao da produži život ustaškoj NDH, navodi istoričar Jovan Pejin, a prenosi „Sputnjik“. Pejin poredi Stepinca sa Tomasom de Torkvemadom, koji je bio osnivač katoličke inkvizicije u Španiji. Stepinac nema nikakvih zasluga da bi bio proglašen za sveca – blagosiljao je zločince, dočekao poglavnika Pavelića i bio primljen kod njega dva dana nakon ulaska ustaša u Zagreb, a pozdravio je i rasne zakone, navodi Pejin. „Stepinac je bio lažov – dostavio je papi pismo u kojem kaže da je 240.000 Srba dobrovoljno prešlo u katoličanstvo. To nije tačno, postoji brojna arhivska građa koja pokazuje kakvo

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Svete Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju.

Služen parastos srpskim žrtvama ustaških zločina u Srebrenici

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile drugi dan pravoslavnog praznika Svete Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju. Na spomen-kosturnicu, u kojoj su, kako je napisano, zemni ostaci nekih žrtava, umjesto komunističkih obilježja tek prošle godine postavljena je nadgrobna ploča na kojoj je navedeno da je 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinila genocid nad srpskim narodom Srebrenice ubivši 2.262 srpska civila, među kojima 430 djece. Prema zvaničnim podacima, u Srebrenici i na Zalazju je prije 73 godine ubijeno 228 Srba, od kojih 80 djece, a

„obnova”, dnevni informativno-ideološki list Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Manipulacije informacijama (5)

Krijući se iza namere da čitalaštvu ponudi pouzdanu i konkretnu informaciju, redakcija „Obnove” zapravo je sarađivala s okupatorom Aleksandar Stojanović Značajno mesto u sadržaju „Novog vremena” imala je sportska rubrika, koja je često objavljivana na zasebnoj stranici i sa raskošnim ilustracijama. Ovaj list redovno je objavljivao redosled programa na radiju, kao i najave kulturnih i društvenih dešavanja u Beogradu i unutrašnjosti. U najvećem broju izdanja postojali su i mali oglasi, kao i „lične i porodične vesti” – informacije o veridbama, venčanjima, sahranama, proslavama krsnih slava i slično – te čitulje i pomeni. Neretko su objavljivani i dodatni kulturnoobrazovni sadržaji, poput lekcija nemačkog jezika ili popularnih romana u nastavcima. Analizom sadržaja

Srpske izbeglice proterane iz Hrvatske u vojnoj akciji „Oluja“ (Foto Tanjug)

Danas je Svetski dan izbeglica

Svetski dan izbeglica, koji se danas obeležava, Srbija je dočekala sa 29.457 lica sa izbegličkim statusom, od čega ih je 20.334 iz Hrvatske, a 9.080 iz Bosne i Hercegovine, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije. Usled ratova iz devedesetih godina prošlog veka, izbeglički status u Srbiji je dobilo 618.000 ljudi – 266.000 iz Bosne i Hercegovine i 330.000 iz Hrvatske. Broj izbeglica i bivših izbeglica u stanju potrebe daleko je veći, a njihovu sudbinu deli i više od 203.000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije, kao i 18.000 lica koja su raseljena unutar teritorije Kosova i Metohije, navodi se u saopštenju. Osim prema stotinama hiljada izbeglica i interno raseljenih,

U nacističkim logorima širom Norveške bilo zarobljeno više od 4.000 Jugoslovena Foto: pixabay.com

Srpsko-norveško sećanje na stradale

Tradicionalno, kao decenijama unazad, u Gornjem Milanovcu je održan Marš prijateljstva u znak sećanja na više od 4.000 jugoslovenskih rodoljuba, među kojima je bilo najviše Srba koji su u periodu od 1942. do 1945. godine bili zarobljeni u nacističkim logorima u Norveškoj. To je period stradanja srpskih interniraca, ali i vreme kada je u najtežim uslovima rođeno prijateljstvo između norveškog i jugoslovenskih naroda, koje danas neguje Društvo srpsko-norveškog prijateljstva. Pored članova tog društva, među Norvežanima koji svake godine ovim povodom dolaze u Gornji Milanovac bili su i Laponci, čija je zastava uoči početka marša kroz rudničko-takovski kraj dodata norveškoj i srpskoj zastavi. – Cela sledeća godina u Norveškoj biće u

Mirjana Radojičić

Godišnjica Srebrenice i poruke

Mirjana Radojičić* Svaka godišnjica masovnog stradanja bosanskih muslimana iz okoline Srebrenice jula 1995. godine, bilo da je „okrugla“ ili „obična“, povod je za nove salve više ili manje diskretnih optužbi, pretnji i ucena upućivanih prekodrinskim i ovdašnjim Srbima. Ta loša i dve decenije duga tradicija neće, reklo bi se, ni ovoga puta biti izneverena. Tako je nedavno, gotovo dva meseca pre obeležavanja nove godišnjice tih tragičnih događaja, govoreći o njegovoj pripremi, gradonačelnik Srebrenice upozorio da niko ko negira genocidni karakter srebreničkog zločina tih dana ne kreće prema mezarju u Potočarima jer mu pristup neće biti dozvoljen. Više niko od potencijalnih gostiju, pojašnjava on, neće ni biti pojedinačno ili institucionalno pozivan

Srebrenica

Danas parastos žrtvama ustaškog zločina

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim danas će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine. Delegacije Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, te srpskih predstavnika u opštini Srebrenica položiće cvijeće na spomen-kosturnicu na kojoj je prošle godine postavljena nova spomen-ploča. Na toj ploči je napisano, da su u kosturnici zemni ostaci nekih žrtava srpskih civila koje je pobila 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i ubivši 2.262 srpska civila,

Islam Grčki - uništena srpska kuća

Linta: Nema volje da se nađe rešenje za proterane Srbe

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta saopštio je da 21. godinu od završetka rata u Hrvatskoj i BiH ne postoji stvarna politička volja zvaničnog Zagreba i Sarajeva da se pronađe pravično i trajno rešenje imovinskih i brojnih drugih problema stotina hiljada proteranih Srba i malog broja srpskih povratnika. Osnovni problem jeste diskriminacija u postupanju nadležnih državnih i regionalnih organa vlasti u Hrvatskoj i Federaciji BiH prema Srbima., navodi Linta u saopštenju. Preostali Srbi u Hrvatskoj i Federaciji BiH su, kako ističe, građani drugog reda, jer u velikoj većini ne mogu da ostvare svoja elementarna ljudska prava. Na gotovo identičan način ponaša se vlast u Prištini prema raseljenim licima i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.