arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Bačena bomba na srpsku kuću u Lipljanu Foto: RTS

Bomba ispred kuće srpske porodice u Lipljanu

4. april 2016.

Ispred kuće porodice Lazić u Lipljanu, bačena je ručna bomba i ostavljene su prijeteće poruke, javio je RTS Bomba kineske proizvodnje nije eksplodirala, a policija je uklonila neeksplodiranu napravu. Ispred ulaza porodične kuće predsjednika Privremenog organa opštine Lipljan Zlatka Lazića u Lipljanu bačena je eksplozivna naprava. Preteća poruka ispisana na srpskom jeziku Lazićima je ostavljena na pomoćnom objektu u dvorištu. Policija je izašla na lice mjesta i izvršila uviđaj. Porodica Zlatka Lazića veoma je uznemirena, jer ovo nije prvi put da se na njih vrši pritisak zastrašivanja kao i na druge opštinske funkcionere. U novembru prošle godine Lazićima je zapaljen pomoćni objekat. Nedavno su zapaljeni automobili direktoru Regionalne bolnice u

Više od 200.000 građana Srbije nije uspjelo da naplati odštetu od Njemačke

4. april 2016.

Zajednica udruženja žrtava Drugog svjetskog rata Srbije pokrenuće inicijativu da se obnove pregovori sa Njemačkom u vezi sa plaćanjem obeštećenja, izjavio je predsjednik Upravnog odbora Zajednice Dragan Novović. On je naveo da više od 200.000 građana Srbije nije uspjelo do danas da naplati odštetu od Njemačke poslije Drugog svjetskog rata, bilo u svoje, ili u ime svojih predaka. Nenaplaćena šteta, i to samo na osnovu prinudnog rada, procijenjena je na 290 milijardi dolara. „Naša organizacija ima 90.000 članova, a naknadama za prinudni rad, koje su Nemačka, Austrija i Mađarska isplatile između 2001. i 2008. godine, obuhvaćeno je manje od tri odsto oštećenih u ratnim zbivanjima“, rekao je Novović za „Večernje

Nekadašnje zdanje Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vencu u Beogradu (Iz Zbirke fotografija Muzeja grada Beograda)

Hitler je naredio: prvo uništiti Narodnu biblioteku

4. april 2016.

„Zato što je u njoj sačuvano ono što je vekovima činilo kulturni identitet tog naroda”, rekao je general-pukovnik Aleksander Ler, odgovarajući na pitanje zašto je baš Narodna biblioteka Srbije bila cilj u bombardovanju Beograda 6. aprila 1941. godine Posle sloma nacističke Nemačke u maju 1945. general-pukovnik nacističke avijacije Aleksander Ler predao se britanskim trupama koje su ga izručile upravo vlastima države na čijoj je teritoriji počinio najveće ratne zločine. U prvom istražnom iskazu, datom oficirima Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije sredinom maja 1945. u mestu Kupinec kod Zagreba, general Ler je naglasio da mu je lično Adolf Hitler izdao naređenje za potpuno razaranje Beograda. „U prvom naletu trebalo je da srušimo Narodnu

Gavrilo Princip

Dokument koji krije jezivu sudbinu Gavrila Principa i njegove porodice

4. april 2016.

O čoveku kome se i danas dive širom bivše Jugoslavije, Gavrilu Principu, ispričane su mnoge priče. Neke od njih su i teroije zavera kojima su na Balkanu, poznato je, skloni svi. Ipak, malo je poznat život njegove porodice nakon atentata i Prvog svetskog rata u tada Kraljevini Jugoslaviji. Ovaj zvaničan dokument (koji nikada nije bio objavljen i dugo je bio čuvan kao tajna u Arhivu Dvora) daje odgovor na pitanje šta se dogodilo sa porodicom Princip i kako su živeli nakon oslobođenja od Austrougara! Baš pod ovim brojem „110-16“ zavedeno je pismo Petra Principa (oca srpskog junaka Gavrila) kralju Jugoslavije Aleksandru I Karađorđeviću u kojem on preklinje za pomoć “svog

(Foto: Centar za uklanjanje mina BiH)

Dejtonske granice osim u Ohaju iscrtane i minama

4. april 2016.

Od kraja rata u BiH od mina stradalo 606 osoba, od čega 237 dece. Mine i danas uzimaju danak jer postoji preko 84.000 neočišćenih mina, na 8.985 mikrolokacija Od našeg stalnog dopisnika Banjaluka – „Potresna fotografija nakon pogibije kolege: deminer kroz voćnjak odlazi u minsko polje”, samo je poslednji i jedan u nizu mnogih sličnih potresnih naslova koji s vremena na vreme prostruje portalima i medijima u BiH, a koji opisno govore o životima izgubljenim od mina zaostalih iz proteklog rata. U ovom slučaju reč je o smrti deminera Albina Memčića iz Žepča, stradalom između Kalesije i Zvornika, kada su povređena još dvojica deminera. Samo desetak dana pre ove tragedije

Spomenko Gostić. Ilustracija: Pres-foto

U Banjaluci premijera dokumentarnog filma „Spomenko na vječnoj straži“

4. april 2016.

U Banjaluci će biti održana premijera dokumentarnog filma „Spomenko na vječnoj straži“, koji je posvećen najmlađem poginulim borcu Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću. Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i koji je rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac Vojske Republike Srpske, poginuo je od granate 20. marta 1993. godine nedaleko od svog sela Jovići na planini Ozren. Cilj dokumentarnog filma „Spomenko na vječnoj straži“, je da se lik najmlađeg poginulog borca Vojske Republike Srpske i ono što je učinio za srpski narod i otadžbinu sačuva od zaborava. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Spomenko Gostić ne smije biti

Bastašić: Nekada smo svoje žrtve skrivali zbog „bratstva i jedinstva“, a danas zbog „dobrih odnosa“

4. april 2016.

Jedna od rečenica koja opisuje Srbe kaže da je reč o narodu koji slabo pamti, a brzo zaboravlja. Istorijska iskustva u proteklih sto i više godina, ukoliko želimo da ih sagledamo, čini se, to i potvrđuju. I dok sa jedne strane, iz raznih političkih i drugih razloga odbijamo da se setimo slavnih, ali i bolnih delova naše prošlosti, sa druge strane postoje brojne organizacije, mahom finansirane iz inostranstva, koje nam nameću najčešće politizovanu interpretaciju suočavanja sa prošlošću. Jasno je da i danas u institucijama Srbije i Srpske nema dovoljno političke volje da se zločini hrvatskih ustaša nad Srbima obelodane i putem obrazovnog procesa i procesa kulture sećanja usvajaju u trajno

Vuk Drašković

Šta će biti u prošlosti?

4. april 2016.

Znam šta će biti u budućnosti, ali ne znam šta će sve biti u prošlosti. Biće, po svoj prilici, da u prošlosti, i to nedavnoj, onoj iz devedesetih, nismo ni živeli, pa je nismo mogli ni videti ni upamtiti. U našoj novoj prošlosti, koja se nazire i najavljuje, na krvavoj pozornici najstrašnijih zločina, stotina hiljada mrtvih i obogaljenih, miliona izbeglih i proteranih, Srbi će biti samo žrtve i mučenici. U toj novoj prošlosti, dobićemo i novi Jasenovac. Tribunal u Hagu, kako patrijarh naš, hrišćanski i proročki, zaviri u prošlost koju sada stvaramo. Niko od Srba, koji su tamo osuđeni, nije skrivio nikakvo zlo ili greh. Osuđeni su samo zbog toga

Iza „Milosrdnog anđela“ ostalo 500 ubijenih

4. april 2016.

U slobodarskom Užicu, iako nije bilo zvaničnog obeležavanja, udruženja pronalaze načine da agresija ne padne u zaborav. Zgradu moderne pošte srušila žena, američki pilot ŠTA se to 1999. sa našom domovinom i sa našim gradom dogodilo? Odgovore Užičani traže na tribini „Sećanjem protiv amnezije“ ovdašnjeg Društva istoričara, pronalaze ih u srcu grada na mestu srušene pošte, u kraterima aerodroma Ponikve i na mestima stradanja svojih sugrađana, jer zvaničnog obeležavanja početka jednog civilizacijskog posrnuća – nije bilo u gradu na Đetinji. Gađao je NATO 3.381 civilni cilj, iza „anđela“ ostalo je 500 ubijenih civila, 88 raskomadane mrtve dece mlađe od 14 godina, tri trudnice u poodmakloj trudnoći… Ponos nekadašnje armije, aerodrom

Ilja Arizanov, Slobodan Perić, Slobodan Kuzet i Nebojša Đukanović

Naša srca bila jača i od NATO avijacije

3. april 2016.

Potpukovnik pilot Predrag Milutinović, za „Novosti“, o tome kako je u martu 1999. prvi uzleteo protiv alijanse. Kada Srbija zove, ne možemo reći ne. Nijednog trenutka se nismo uplašili NE, nijednog trenutka nisam razmišljao da li je to let u smrt i hoću li ću preživeti „susret“ sa NATO avijacijom. Te večeri, 24. marta, poleteo sam sa aerodroma „Ponikve“ da im dokažem da mi srpski piloti nismo „mačji kašalj“, da smo pilotski osposobljeniji od njih, da smo patriote, da imamo ponos i hrabro srce. Da ćemo junački braniti svoju otadžbinu svesni da su nadmoćniji i tehnički opremljeniji, ali da nas Srbija zove i da mi tom pozivu nikada nećemo reći

(Foto Tanjug)

Upozorenja zbog fašizacije društva u Hrvatskoj

3. april 2016.

Na skupštini Antifašističke lige u Zagrebu čule su se ozbiljne primedbe da politički sistem klizi prema totalitarizmu Tuđman dobija spomenik u Zagrebu visok osam metara Zagreb – Prvi predsednik Hrvatske Franjo Tuđman dobija u Zagrebu spomenik visok čak osam metara, objavio je portal zagrebačkog Jutarnjeg lista. Vajar Kažimir Hraste je za ovaj zagrebački dnevnik rekao da je zamislio spomenik kao stablo jer u parku, u kojem je predviđeno da se spomenik postavi, je brisan prostor. Na konkursu je, kaže, bilo zadato da spomenik mora biti do četiri metra, a njegova je ideja da on bude visok osam metara.„Mora biti dovoljno velik da konkuriše okruženju”, rekao Hraste za Jutarnji. Hraste je,

Drugi deo feljtona: Nadmašio i cara Dušana

3. april 2016.

Kralj Aleksandar je bio duboko religiozan, kao i svi članovi kraljevske porodice Karađorđević, što je bilo svojstveno i crnogorskim vladikama od kojih je vodio poreklo. Prema svedočenju dvorskog đakona Longina, ne samo da je od rane mladosti redovno odlazio u crkvu, već je njegova soba bila prava kapela, sa ikonama, krstovima i jevanđeljem kraj uzglavlja. Pri verskim praznicima u svom domu pridržavao se strogo ceremonijala i narodnih običaja, što se naročito odnosilo na spektakularnu proslavu Božića. Kraljeva pobožnost svakako je bila jedan od najvažnijih razloga što se on celog života bavio humanitarnim radom. Smatrao je svojom dužnošću da ono što je dobijao od države ili sticao svojim radom na neki način

Bijeljina – parastos Foto: SRNA

Gornji Dragaljevac kod Bijeljine: Služen parastos poginulim borcima

3. april 2016.

U Gornjem Dragaljevcu kod Bijeljine danas je služen parastos i položeni vijenci kao znak sjećanja na sve poginule borce odbrambeno-otadžbinskog rata i sve one koji su živote dali u Narodno-oslobodilačkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Svake godine treće nedjelje vaskršnjeg posta, mještani, članovi porodica, saborci i prijatelji odaju poštu poginulima iz ovog mjesta, a danas je skupu prisustvovao i veliki broj visokih zvanica. Među njima su bili srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, predstavnici političkih partija, kao i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić. Ivanić je istakao da mlade generacije ne zaboravljaju poginule, kako u posljednjem ratu, tako ni

VRAĆEN POBEDNIČKI DUH: Vaskrs Srba na Krfu

3. april 2016.

Za vreme kratkotrajnog boravka na Krfu, Srbi su pokazali vitalnost i sposobnost opstanka pod najtežim istorijskim i životnim okolnostima, a Kraljevina Srbija stekla je ugled i međunarodni položaj kakav nikada nije imala u svojoj istoriji. Rano proleće i blaga ostrvska klima doneli su čudesan oporavak srpske vojske. Uz odgovarajući medicinski nadzor i ishranu, nove uniforme i oružje koje je dopremljeno od saveznika, vratio se uzdrmani moral posle prelaska Albanije. Kao da se sva muka izlila sa prvim kupanjem u moru. Reorganizacija vojske izvedena je po francuskom planu Instrukcije za organizaciju novih formacija srpske vojske, objavljenom 19. februara 1916. godine. Obolelog vojvodu Putnika na položaju načelnika Štaba vrhovne komande zamenio je

ZLOČIN U VOZUĆI: Mahmuljin je jedan od devetnaest odgovornih

3. april 2016.

Komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin samo je jedan od devetnaest identifikovanih i djelimično identifikovanih lica, pripadnika takozvane Armije BiH i stranih dobrovoljaca protiv kojih su podnesene krivične prijave o zločinima počinjenim nad Srbima na području Ozrena i Vozuće u julu i septembru 1995. godine. Zbog ovih zločina MUP Srpske je Tužilaštvu BiH podnio izvještaj o ratnom zločinu protiv komandanta Drugog korpusa takozvane Armije BiH Seada Delića, komandanta 35. divizije takozvane Armije BiH Faila Hasanagića, komandanta Sedme muslimanske brigade Halila Brzine, komandanta operativne grupe Bosna Zavidovići-Žepče Refika Lende i komandanta 328. brigade Fuada Zilkića. Izvještaj je podnesen i protiv komandanta odreda „El mudžahedin“ Abu Malija /pravo ime mu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA