arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Karta_BiH.jpg

BiH: Hrvati izbacili Srpsku sa mape!

Nakon deklaracije HNS kojom se traži federalizacija Bosne i Hercegovine, da li se RS nalazi među četiri federalne jedinice? IDEJA o podeli Bosne i Hercegovine na četiri federalne jedinice nije naišla na podršku nijedne političke stranke Srba i Bošnjaka, ali, kako saznaju „Novosti“, o tome nema saglasnosti ni među hrvatskim strankama u BiH. U Deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora, usvojenoj pre nekoliko dana, u kojoj se traži nova međunarodna konferencija za BiH i novi Ustav BiH, kao i federalizacija BiH i formiranje četiri federalne jedinice, nigde se ne pominje kako bi te federalne jedinice izgledale, a posebno da li bi jedna od njih bila Republika Srpska. Kako saznaju „Novosti“ od izvora

Golootocki_logor.jpg

Rehabilitacija: Čast kulacima i nevinim Nemcima

Ko će biti rehabilitovan ako prođe Deklaracija o osudi zločina komunista počinjenih posle 12. septembra 1944. koju je podneo poslanik Aleksandar Čotrić. Naknadna pravda za oštećene industrijalce, emigrante… Oko 20.000 ljudi prošlo je kroz golootočki logor VIŠE od 100.000 ljudi biće moralno rehabilitovano ako Narodna skupština usvoji Predlog deklaracije o osudi zločina totalitarnog komunističkog režima počinjenih posle 12. septembra 1944, koju je podneo poslanik Aleksandar Čotrić. – Deklaracijom bi trebalo najoštrije osuditi zločine protiv civilnog stanovništva, kojima su desetine hiljada ljudi, iz ideoloških razloga, lišeni života, slobode ili drugih prava, bez sudske ili administrativne odluke – kaže Čotrić. – Totalitarna vlast vršila je pojedinačna i masovna ubistva, ubijanje u zatvorima

Srbi_iz_Sarajeva_napustaju_svoje_ognjiste.jpg

SUTRA SJEĆANjE NA GOLGOTU SARAJEVSKIH SRBA

Udruženje „Sarajevski Srbi“ iz Bratunca, u saradnji sa Boračkom organizacijom iz ovog mjesta, i ove godine će obilježiti godišnjicu iseljavanja i podsjetiti na golgotu koju su prije 19 godina pretrpjeli Srbi iz Sarajeva koji su u izuzetno teškim vremenskim uslovima, iscrpljeni četvorogodišnjim ratovanjem nakon 36 odbijenih ofanziva, iselili sa svojih vjekovnih ognjišta. Kolone sarajevskih Srba su, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krenule su, ne želeći da ostanu pod tuđom vlašću. Između imovine i vlastitih domova na jednoj i materijalne neizvjesnosti u slobodi na drugoj strani, 150.000 sarajevskih Srba opredijelilo se za život u slobodi, bez obzira na materijalnu neizvjesnost. Srbi su napustili svoje kuće i stanove u sarajevskim opštinama i iselili

Branimir_Glavas_3.jpg

POLICIJA VODI GLAVAŠA U ZATVOR

Branimir Glavaš U toku je sprovođenje Branimira Glavaša u zatvor Remetinec po nalogu zagrebačkog Županijskog suda. Sud u Zagrebu izdao je ovaj nalog osječkoj policiji, nakon što je Vrhovni sud zaključio da bi Glavaš na slobodi mogao da uništi dokaze ili utiče na svjedoke, te mu odredio istražni zatvor u kome bi trebalo da dočeka konačnu presudu za ratne zločine u Osijeku. „Sud je izdao nalog za Glavaša, koji ide policiji u Osijeku. Oni bi tokom dana trebalo da ga dovedu“, rekao je portparol zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić. Prema odluci Vrhovnog suda, istražni zatvor Glavašu može da traje do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, ali ne duže od kazne na

Posmrtni_ostaci_rezervista.jpg

Kosti u džakovima

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“ (3): Tek posle decenije rasvetljena sudbina 11 vojnika iz Nikšića i Šavnika Nikšićani su masovno dočekali posmrtne ostatke rezervista TREBALO je da prođe više od 11 godina, pa da sudbina crnogorskih rezervista (pripadnika bivše JNA) iz Nikšića i Šavnika, zarobljenih na dubrovačko-hercegovačkom ratištu bude rasvetljena. Nada da su živi nestala je pošto je objavljena informacija tadašnjeg saveznog Komesarijata za nestale da je u mestu Međe, u blizini mostarskog groblja, pronađena humka u kojoj su u svezanom džaku ostaci svirepo ubijenih 11 rezervista. Ko zna da li bi kosti i tada bile pronađene, da nije proradila savest jednog

Udruzenje_porodica_poginulih_i_zarobljenih_boraca.jpg

JOVIĆ: PUNO JEDINSTVO ZA SMJENU DžAFEROVIĆA

Organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila regije Doboj uputila je otvoreno pismo predstavnicima klubova poslanika SNSD-a i SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem od njih traži puno jedinstvo za smjenu Šefika Džaferovića sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Predsjednik ove organizacije Dragomir Jović rekao je Srni da je smjena Džaferovića nacionalni interes ispod kojeg niko nema pravo parcijalno djelovati. U pismu, koje će danas preporučenom pošiljkom biti upućeno klubovima SNSD-a i SDS-a, od srpskih predstavnika u institucijama BiH zahtijeva se da u drugi plan stave lični i politički interes. Jović je podsjetio na Džaferovićevu ulogu u ratu i djelovanje odreda „El mudžahid“ u sastavu

Branimir_Glavas_2.jpg

Zagreb: Glavaš se vraća u zatvor

Branimir Glavaš vraća se u zatvor. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim izvorima, Vrhovni sud preinačio je rješenje Županijskog suda i ponovo odredio istražni zatvor za Glavaša. Branimir Glavaš Vrhovni sud naložio je policiji da Glavaša odvede u zatvor u Remetincu. Ustavni sud Hrvatske 12. januara ukinuo je presudu Vrhovnog suda u slučajevima „Garaža“ i „Selotejp“ u kojima je Glavaš pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Od Vrhovnog suda Ustavni je sud zatražio da ponovi postupak kojim je potvrdio osuđujuću presudu zagrebačkog Županijskog suda. Nakon ukidanja pravosnažne presude na snazi je ostala nepravosnažna presuda kojom je bio osuđen na desetogodišnju kaznu zatvora te

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 05. mart 1945. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Smiljan (rodno selo Nikole Tesle) Gospić. Ustaše 5. marta 1945. godine objesile 30 Srba na putokaze i okolno drveće na raskrsnici puteva u Smiljanu. Dovele ih ustaše iz zatvora, kaznionice Okružnog suda, prije samog oslobođenja Gospića. Masovna grobnica na mjestu gdje je izvršen zločin kao i druga  obilježja porušeno godine 1991. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.    Vezane vijesti: Grobnica

Dusan_Bastasic_i_Boris_Begovic_ispred_Hrvatske_ambasade_u_Beogradu.jpg

DOSTOJNO OBILjEŽITI MJESTA STRADANjA U USTAŠKIM LOGORIMA

Dušan Bastašić i Boris Begović ispred Hrvatske ambasade u Beogradu Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke Dušan Bastašić i član ovog udruženja Boris Begović danas su u Beogradu uručili ambasadoru Hrvatske u Srbiji Gordanu Markotiću pismo za predsjednika Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović u kojem su zatražili da budu dostojno obilježena mjesta stradanja u kompleksu ustaških logora Gospić – Jadovno – Pag. Bastašić i Begović, koji je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u pismu su posebno zatražili od Kitarovićeve da dostojno i primjereno bude obilježen ustaški logor smrti Slana na ostrvu Pagu, uključujući i obnavljanje nekoliko puta razbijene spomen-ploče na mjestu tog logora, rečeno je Srni u Udruženju „Jadovno 1941“. Prema

Mileva_Lazarevic.jpg

POČELO SNIMANjE DOKUMENTARNOG FILMA „DJECA“

U produkciji Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) počelo je snimanje dokumentarnog filma „Djeca“ o tragediji četvoro roditelja koji su u ratu za slobodu Srpske izgubili po troje djece. Akteri filma su Joka Milovanović iz Lopara, Mileva Lazarević iz Vlasenice i Mileva Župić iz Mrkonjić Grada, koje su izgubile po tri sina, te Marinko Bjelica iz Trnova, koji je ostao bez dva sina i jedne kćerke. Svi su bili vojnici Vojske Republike Srpske. „Cilj ovog projekta je dokumentovati događaje koji su u vezi sa ovim tragedijama i podsjetiti javnosti na činjenice o stradanju srpskog naroda u ratu u BiH“, navodi se u saopštenju. Iz RTRS-a ističu da je ovaj projekat od izuzetne

Porodica_Babic_iz_Kozarske_Dubice.jpg

PRIVREMENO ODGOĐENA DELOŽACIJA PORODICE BABIĆ

Porodica Babić iz Kozarske Dubice Deložacija porodice Babić iz Kozarske Dubice danas je privremeno odgođena, nakon jednočasovnih pregovora sa sudskim izvršiocima. Nakon odlaganja deložacije, Goran Babić (43) ponovo je apelovao na institucije i organizacije u Republici Srpskoj, koje se bave zaštitom ljudskih prava, prava porodice i djece, da im pomognu da riješe problem oduzimanja imovine koju su u ratnom periodu zamijenili sa porodicom Suknajić. Babić je svoju imovinu u Pakračkoj Poljani u Hrvatskoj, iz koje je izbjegao, 1992. mijenjao za imovinu Petra i Slavice Suknajić u Kozarskoj Dubici, na adresi Parnice bb. Prema odluci Okružnog suda, Babići moraju da napuste imanje, a deložacija je prema nalogu nadležnog Suda bila zakazana

Ilija_Kolovic.jpg

O doktoru Koloviću

Pre tačno sto godina, pegavi tifus je pokosio doktora i dugogodišnjeg narodnog poslanika Iliju Kolovića u 63. godini. Svoj život je dao svojoj otadžbini, znajući šta daje, i zašto ga daje. Proučavajući život i delo doktora i dugogodišnjeg narodnog poslanika Ilije Kolovića, konstantno su mi kroz misli prolazili stihovi rodoljubive pesme “Na Gazimestanu”, koju je napisao čuveni srpski pesnik, akademik i diplomata Milan Rakić. Naime, pred Prvi balkanski rat, Milan Rakić, srpski konzul u tada turskom gradu Prištini, po obilasku Gazimestana u svojoj čuvenoj pesmi između ostalog piše: Danas nama kažu, deci ovog veka,  Da smo nedostojni istorije naše, Da nas je zahvatila zapadnjačka reka, I da nam se duše

Bozica_Zivkovic_Rajilic.jpg

ZAKONOM RIJEŠITI POLOŽAJ ŽENA ŽRTAVA RATA

Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske uputilo je u Narodnu skupštinu Srpske inicijativu za donošenje zakona o položaju žena koje su preživjele razne oblike troture i silovanja u zatvorima, logorima, sabirnim centrima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. „Republika Srpska za 20 godina mira nije nikad donijela konkretne pravne akte po kojima bi ova populacija, ova potpuno marginalizovana grupa mučenica, mogla da ostvari svoja prava“, izjavila je Srni predsjednik ovog udruženja Božica Živković-Rajilić. Ona je napomenula da je mali broj članova Udruženja bio u nekoj mogućnosti da ostvari bar djelimično priznanje od Republike Srpske dok je funkcionisao Zakon o civilnim žrtvama rata, ali je i ta mogućnost ukinuta 31. decembra 2007. godine.

Jovan_Raskovic_Kad_utihne_Skadarlija.jpg

Feljton o Jovanu Raškoviću: Kad utihne Skadarlija

Opelo mom ocu držano je u njegovom stanu u Skadarskoj ulici. Te večeri u Skadarliji su zamukle muzika i pesma. Ako u optužnici splitskog tužilaštva bude dokaza moga zla, pa čak i mržnje, ja ću se pojaviti na sudu, govorio je… Jovan Rašković ODGOVARAJUĆI na optužnicu koju je protiv njega podiglo Vojno tužilaštvo u Splitu za ratni zločin, Jovan Rašković je na stranicama NIN-a rekao da se hrvatska nacionalna politička misao nije menjala za poslednjih 150 godina. Ta politika, po rečima Raškovića, traje od kada je stari kroatistički političar Starčević, koga su nazivali i nazivaju “ocem domovine”, uspostavio misao da su Srbi u Hrvatskoj, a i Srbi uopšte, remetilački faktor

Komemoracija_i_ispracaj_rezervista_u_Niksicu.jpg

„Lora“ je mnogima grobnica

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“ (2). Drago Bosnić – jedan od svedoka zlostavljanja i mučenja rezervista iz Crne Gore. Sedam zatočenika ubijeno i bačeno u Kevinu jamu na Kozjaku Komemoracija i ispraćaj rezervista u Nikšiću U „LORI“ smo svakodnevno zlostavljani i tučeni. Hranu smo dobijali uz batine i to svaki četvrti dan. To je u svom svedočenju rekao zatočenik Drago Bosnić, prisećajući se da je 28. aprila 1992, oko 17 časova, došao Ivan Krišto, zvani Dugonjče, i odveo Crnogorce u Grude na razmenu. Od tada im se gubi svaki trag. Kasnije sam prebačen u Ljubuški, gde sam sreo i upoznao zatvorenike iz

NAJNOVIJE VIJESTI

Buđenje

Došla mi u san Milunka Savić. Ne znam ni kako ni zašto.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.