arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Bratunac.jpg

Bratunac: Naša istina još čeka pravdu

2. jul 2015.

Srbi u Srebrenici i Bratuncu ne zaboravljaju zločine pod komandom Nasera Orića (8). Lukić: Britanska rezolucija pokrenula najcrnje, neizmirene račune. Ovi su dani preteški za srpski narod u Podrinju Bratunac            Foto Igor Marinković E, DUŠO moja… ovde je dan – pomrčina. A, noć, najduža na kugli zemaljskoj. Bratunac, spomen-soba srpskih žrtava, reči ječe između imena i fotografija. Dolaze majke, stižu sinovi, pristižu unuci ubijenih Srba iz Podrinja. – Nema dana da neko ne dođe – kaže nam Nebojša Lukić, predsednik boračke organizacije. – Nema dana da neko od porodica ubijenih, ne zatraži kakvu pomoć. U novcu. U ogrevu… Pa, ako hoćete, i u hrani. Meni

Oskar Groning

GRENING PRIZNAO DA JE POMAGAO U FUNKCIONISANjU AUŠVICA

2. jul 2015.

Bivši pripadnik nacističkih jedinica SS Oskar Grening (94), koji je služio u Aušvicu u činu vodnika, rekao je na sudu da je pomagao u funkcionisanju logora smrti jer je sortirao novac i dragocjenosti opljačkane od Jevreja koji su dovedeni u logor. Oskar Grening Grening je na suđenju u pokrajini Luneburg, u saopštenju koje je pročitao njegov advokat, rekao da je danas teško shvatiti slijepu poslušnost koju je on iskazivao prema nacističkom sistemu čak i kada je prisustvovao užasnim zločinima u Aušvicu, logoru u okupiranoj Poljskoj. „Meni je to teško da objasnim. Mi smo vaspitavani da budemo poslušni i ta poslušnost nije dozvoljavala kontradikcije. Ta poslušnost nas je sprečavala da prijavimo

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 02. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like

1. jul 2015.

Srpsko stanovništo ličkog sela Osredci stradalo je od ustaša 02. jula 1941. godine. Selo Osredci, Srb 2/3. jula 1941. godine ustaše zaklale 25 Srba. Draga, zvana Kečetina, 02. jula 1941. godine ustaše zaklale 32 srpska seljaka iz sela Osredaka. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.  

Jevrejski_kulturni_centar.jpg

Predstavljena knjiga „Zaboravljeni“ o jasenovačkim logorašima

1. jul 2015.

U Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“ u Banjaluci sinoć je promovisana knjiga „Zaboravljeni“, autora Dejana Motla i Đorđa Mihailovića, koja govori o posljednjim jasenovačkim logorašima. Jevrejski kulturni centar Motl, koji je i kustos u Spomen području „Donja Gradina“, rekao je na promociji da je knjiga dobila naziv „Zaboravnjeni“ zato što su prežvjeli jasenovački logoraši bili zaboravljeni od društva i države. On kaže da knjiga sadrži biografije 169 preživjelih jasenovačkih logoraša sa njihovim fotografijama i potresnim pričama o stradanjima u Jasenovcu. Motl navodi da su podaci o logoru Jasenovac u knjizi korišteni iz istorijske arhive u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Banjaluci i Spomen-području Jasenovac. Recenzent ove knjige episkop slavonsko-pakrački Jovan (Ćulibrk) rekao

Veljko Đurić Mišina

NAUČNI SKUP POSVEĆEN ISTINI O SREBRENIČKIM DOGAĐAJIMA

1. jul 2015.

Prof. dr Veljko Đurić Mišina Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida, Beograd Muzej žrtava genocida u Beogradu i Fond strateške kulture organizovaće u subotu, 4. jula, u Beogradu konferenciju „Srebrenica 1995-2015: činjenice, nedoumice, propaganda“ radi utvrđivanja pune istine i činjenica o događajima u Srebrenici, mimo medijskog, regionalnog ili lokalnog konteksta. Cilj konferencije, koja će okupiti stručnjake iz oblasti odbrane, istorije, bezbjednosti, novinarstva i religije, jeste da se ukaže i na srpske žrtve u srebreničkom kraju, kao i na to da nije bilo genocida nad muslimanima, saopštili su organizatori. Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić rekao je danas na konferenciji za novinare da, ukoliko se neko pita otkud Muzej

Spomen_krst_na_Mrakovici.jpg

BESPLATAN PREVOZ IZ BANjALUKE NA MRAKOVICU

1. jul 2015.

Spomen krst na Mrakovici Grad Banjaluka obezbijedio je besplatan prevoz na Mrakovicu u nedjelju, 5. jula, na dan obilježavanja 73 godine od Bitke na Kozari. Polazak pet autobusa iz Banjaluke planiran je u 8.00 časova sa stare autobuske stanice iz Vidovdanske ulice, rečeno je Srni u Gradskoj upravi. Povratak je predviđen po završetku manifestacije, istog dana u popodnevnim časovima. U nedjelju će na Kozari biti održan Veliki narodni zbor povodom obilježavanja 73 godine od Bitke na Kozari u Drugom svjetskom ratu. Iz Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja najavljeno je da program obilježavanja Kozarske epopeje počinje u 9.30 časova prijemom zvanica u vili Mrakovica, a u 10.00

Aleksandar_Dorin.jpg

Otvoreno pismo prijatelja Aleksandra Dorina

1. jul 2015.

Aleksandar Dorin PREDSEDNIK REPUBLIKE SRBIJE PREDSEDNIK REPUBLIKE SRPSKE VLADA SRBIJE VLADA REPUBLIKE SRPSKE SVI MEDIJI Poštovani/a, Već nekoliko dana je prošlo kako ste na elektronskim medijima mogli pročitati vest da je uhapšen gospodin Alexander Dorin (Boris Krljić), autor knjige „Srebrenica kako se zaista zbilo“. U italijanskoj i nemačkoj štampi ova svojevrsna knjiga/dokument predstavljena je kao – knjiga koja je srušila laž. Da Vas podsetimo, Aleksandar Dorin je Švajcarac srpskog porekla, roditelji mu potiču iz Republike Srpske. Odrasli su po sirotištima, jer im je za vreme Drugog svetskog rata pobijena sva bliža i dalja rodbina. Živeli su u Švajcarskoj i nažalost su oboje preminuli. Od dece su imali samo Aleksandra. Aleksandar

Kolona_srpskih_izbjeglica_001.jpg

PUSIĆEVA ZABORAVLjA ŠTA JE GOVORIO TUĐMAN

1. jul 2015.

Kolona srpskih izbjeglica Predsjednik Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac izjavio je da potpredsjednik hrvatske Vlade Vesna Pusić previđa riječi prvog predsjednika samostalne Hrvatske Franje Tuđmana o tom ko je želio rat. Štrbac je povodom izjave Pusićeve da Hrvati proslavom 5. avgusta neće slaviti stradanje ljudi već dan kada je „zločinačka Miloševićeva politika koja je započela rat definitivno poražena i okončana“ podsjetio na Tuđmanovu izjavu od 24. maja 1992. godine da rata u Hrvatskoj ne bi bilo da ga sama Hrvatska nije željela. Na ocjenu Pusićeve da bi svi trebalo da poštuju 5. avgust kada je, kako je navela, Hrvatska ujedinila teritoriju, Štrbac je za beogradsku „Politiku“ rekao da sve

Parastos_kod_Spomen_krsta_iznad_Paske_uvale_Slana.jpg

Postavljen krst na Slanoj!

1. jul 2015.

Pitanje je samo je li neko provjerio da li je do sada srušen, ili u stilu Kju Kuks Klana zapaljen? Parastos kod Spomen krsta iznad Paške uvale Slana Prije sedam dana naše televizije i drugi elektronski mediji, nisu objavili kao udarnu vijest da je na mjestu istinske plave grobnice srpskog naroda na ostrvu Pagu, postavljeno jedino dostojno i ozbiljno spomen-obilježje žrtvama iz 1941. godine. Frontal već dugo prati oživljavanje sjećanja na jasno objašnjenje zašto Srba nema više u današnjoj Neovisnoj Republici Hrvatskoj, kao što ih je trebalo nestati u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Ante Pavelića. Problem je samo što to ne slijede srpske vladine i nevladine institucije. Istim jednim takvim drvenim

Milutin Mišić

OPSTRUKCIJA EKSHUMACIJE SRPSKIH ŽRTAVA

1. jul 2015.

Milutin Mišić Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić optužio je Tužilaštvo BiH da namjerno opstruiše proces ekshumacije srpskih žrtava, te da odbija da vodi istrage o zločinima koji su počinjeni nad Srbima u proteklom ratu. Mišić tvrdi da nadležni u Tužilaštvu BiH, osim što odbijaju da izdaju naloge za otkopavanje grobnica i pronalaženje posmrtnih ostataka ubijenih Srba, ne žele da povedu ni istrage o ubistvima srpskih civila i vojnika, iako o tome posjeduju brojne dokaze. „U Tužilaštvu BiH je na čekanju više od stotinu zahtjeva za ekshumacije srpskih žrtava, a neki od ovih zahtjeva su na čekanju više od četiri godine“, rekao je Mišić za „Pres

Deca_sirocad_spasavanje_Dzon_Frotingem.jpg

AMERIČKI MILIONER KOME DUGUJEMO ŽIVOTE SRPSKE DECE: Priča da se naježiš i proliješ reku suza (FOTO)

1. jul 2015.

Džon Frotingem i Darinka Grujić su imena koja ćete posle čitanja ovog teksta dobro zapamtiti, a kada čujete kako su se prema našoj ratnom siročadi ophodili u Atini, Tulonu i Nici, nećete moći da zaustavite suze! Džon Frotingem i Darinka Grujić su imena koja ćete posle čitanja ovog teksta dobro zapamtiti, a kada čujete kako su se prema našoj ratnom siročadi ophodili u Atini, Tulonu i Nici, nećete moći da zaustavite suze! Američki milioner Džon Frotingem spasio je tokom Prvog svetskog rata na stotine srpske siročadi. Foto: Wikipedia/Ministry of Information Photo Division Photographer, Arhivska fotografija Bilo je to vreme u potpunosti drugačije od ovog današnjeg, iako je samo godinu dana

Skelani_1.jpg

Cvjetko iz Kušića: Pravde nema, a mi savijamo glavu pred nepravdom

1. jul 2015.

Srbi u Srebrenici i Bratuncu ne zaboravljaju zločine pod komandom Nasera Orića (7). Cvjetko Ristić, Kušići kod Skelana: Zapalili su mi oca, ubili majku i sestru, brata odveli, još mu ne znam grob Cvjetko Ristić    –   Foto Igor Marinković NA pragu između detinjstva i mladosti, između dva roditeljska zagrljaja i nade da svako zlo ima i svoj kraj, pa i ono koje je udarilo na Srbe u Podrinju, u zimu devedeset treće – ostao je sam. Sa živim ranama, u svojoj četrnaestoj godini. One će ga pratiti celog života. Danas ih, on, vešto potiskuje. Ali, i dok govori, i kada ćuti, a pogled mu nekud odluta – bol je

Kolona_izbjeglica_iz_Krajine.jpg

Promocija zbornika „Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine“ u Banjaluci

1. jul 2015.

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske   Krajiški kulturni centar “Sveti Sava“, Banja Luka Udruženje Srba iz Hrvatske, Beograd Srpsko kulturno društvo Zora, Knin – Beograd Pozivaju Vas da povodom 20. godišnjice progona Srba iz Hrvatske, 25. godišnjice od osnivanja Udruženja Srba iz Hrvatske i dvije godine od osnivanja Krajiškog kulturnog sentra “Sveti Sava“, Banja Luka Prisustvujete PROMOCIJI ZBORNIKA RADOVA SRBI U HRVATSKOJ OD KONSTITUTIVNOG NARODA DO NACIONALNE MANjINE   Na promociji će govoriti: Milojko Budimir dr Momčilo Diklić Savo Štrbac dr Nikola Žutić Četvrtak 03. jul 2015. godine u 18 časova na Fakultetu političkih nauka Banja Luka (Kampus Univerziteta Banja Luka).   Plakat Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda do

Iznošenje Časnog krsta na paški rt Slana

Tesla at Jadovno

1. jul 2015.

The past weekend I went to Jadovno in order to visit the sites of the Croatian Independant State concentration camps in 1941. to pay respect to the victims who were killed there.  by Aleksandar Simić I traveled as part of the group organized by “Jadovno 1941.” organization, which “re-discovered” the sites which made up the complex of concentration camps of Jadovno-Gospić-Pag. When I say “re-discovered” I literally mean just that. The locations and sites where Serbs were taken and executed by Croatian Ustaša, lay “forgotten”. The monuments and plaques, or what’s left of them, marking the places of death lay overgrown in weeds or just left to the elements. Most

Vidovdanska_beseda_1.jpg

Dušan Proroković: Vidovdanska beseda

1. jul 2015.

U analizama položaja srpskog naroda na početku XXI veka opšte mesto je postala konstatacija kako se nalazimo u jednoj od najtežih situacija u našoj savremenoj istoriji. Danas nije lako biti Srbin. Ali, nije ovo ni prvi, ni poslednji put u istoriji da nam je teško. Kroz usta igumana Teodosije Mrkojevića, Njegoš u „Lažnom caru Šćemapu Malom“ daje odgovor Beglerbegu rečima: „Ja nisjesam, Bog mi ne sudio/ Beglerbeže, nipošto bezbožan/ Nego imam oči za gledanje/ Svijeća mi Božija pred očima/ Te razbiram bijelu svijetinu/ I ne držim crno za bijelo“. Mnogo je danas „lažnih careva“ i ostalih smutljivaca koji bi da „crno predstave belim“. Ma kakve nas nesreće zadesile, važno je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA