Skočite na sadržaj
Ustaše su 11. i 12. juna 1941. godine u ličkom selu Rasoja – Gnjatovići pohvatali i ubili 13 Srba. Ovo je bio prvi pokolj od ukupno tri u kojima je ubijeno dve trećine stanovništva sela Rasoja – Gnjatovići. Vezane vijesti: Pokolj Srba u ličkom selu Rasoja-Gnjatovići
Spomenik u selu Čemerno kod Ilijaša Članovi porodica srpskih žrtava sutra će položiti cvijeće i prislužiti svijeće na Spomen-obilježju na Čemernu, kod Ilijaša, gdje su prije 23 godine zvjerski likvidirana 32 srpska civila iz ovog sela. Zločin na ovom mjestu, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja koji, zbog tromog i inertnog pravosuđa BiH, još nisu odgovarali za svoja nedjela. Polaganje cvijeća i prisluživanje svijeća predviđeno je za 12.30 časova, a parastos za ubijene Srbe biće služen u 13.00 časova. Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno u ranim jutarnjim časovima 10. juna
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije BiH (FBiH) danas je proglasio neustavnim Prijedlog zakona o udžbenicima i nastavnim sredstvima za osnovne i srednje škole u Livanjskom kantonu, jer se njime krše ustavna prava Srba u tom kantonu. Ovom odlukom Prijedlog zakona o udžbenicima i nastavnim sredstvima za osnovne i srednje škole u Livanjskom kantonu ne može biti upućen u dalju proceduru. U obrazloženju presude navodi se da su jezik i pismo jedno od bitnih obilježja konstitutivnog naroda koje čine njegov identitet, a samim tim, svako pitanje koje zadire u ovu oblast evidentno predstavlja vitalni interes za svaki konstitutivni narod, u ovom slučaju srpski u Livanjskom kantonu. „Obrazovanje, kao
Jasenovačke žrtve Stalni postav muzeja na lokalitetu bivšeg ustaškog logora i dalje bez priče o zločinu Nemojmo koncentracione logore opisivati istim eufemizmima koje su koristili oni koji su ih uspostavili. Kofi Annan, 24. januara 2005. Logori za likvidaciju ciljanih skupina, prije svega Židova i Roma, bili su u Hitlerovoj Tvrđavi Europi isključivo u ingerenciji njemačkih nacista … Ipak, postoje dvije iznimke – Rumunjska i Hrvatska. … Rumunjski genocid, kao i onaj u Hrvatskoj, bio je u domaćoj režiji, te proveden bez „rafiniranog“ njemačkog obmanjivanja … Balkanski holokaust bio je u znaku noža, malja, metka i užeta. Ivo Banac, Jasenovac nije mit (Svjetlo riječi br. 287; Sarajevo 2007.) Piše: Julija Koš
Posljedice NATO bombardovanja Na današnji dan prije 16 godina prekinuto je bombardovanje i NATO agresija na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) tokom kojeg je poginulo oko 2.500 ljudi i pričinjena ogromna materijalna šteta. Prekidu bombardovanja, koje je trajalo 78 dana, prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. Vazdušni napadi na SRJ počeli su 24. marta a tokom napada je, prema različitim procjenama, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi, uz ogromna materijalna razaranja. NATO je izvodio napade na SRJ sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, a u nekim operacijama učestvovali su i strateški bombarderi koji su polijetali iz baza u zapadnoj Evropi i u SAD. Akcija
Hercegovačko selo koje je u Drugom svetskom ratu izgubilo više od 80 odsto žitelja danas je simbol stradanja ali i vaskrsenja Po završetku Drugog svetskog rata osnovna škola u selu Prebilovci u donjoj Hercegovini gotovo da je ostala bez đaka. Ubrzo je i zatvorena. Kao što su posle avgusta 1941. godine ostale zauvek zatvorene i mnoge porodične kuće u ovom selu. Prebilovci su postali jedan od simbola stradanja hercegovačkih Srba na području Nezavisne države Hrvatske (NDH), izgubivši više od 80 odsto svoje predratne populacije. Od 1.000 stanovnika, tog leta 1941. godine ubijeno je njih 820. Samo tokom jednog dana, 6. avgusta, više od 550 žena i dece iz Prebilovaca skončalo
Predstavnici udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske u Republici Srpskoj pozdravili su konstataciju Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije da su agresivni hrvatski nacionalizam, etnička i vjerska netolerancija 19 godina nakon završetka rata i dalje veoma snažni u hrvatskom društvu i usmjereni prvenstveno protiv preostalih Srba. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije Priredio: Milomir SAVIĆ Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je Srni da je izvještaj ruskog Ministartsva stvaran i da ga treba pozdraviti, ali se plaši da je ovaj izvještaj pravno zakasnio jer je Hrvatska već postala članica EU. „Izbjegli Srbi iz Hrvatske očekivali su da će Rusija prije ulaska Hrvatske u EU jedan ovakav izvještaj uputiti Savjetu bezbjednosti
Neretko se može čuti uzrečica „seljaku“ upućena osobi koja se ponaša nedolično. Ta reč je postala sinonim za nešto loše. Da li je danas sramota biti seljak? Pogledajmo prvo istorijski značaj seljaka. Njegov težak položaj i ne moramo posmatrati od Ustanaka, pa na ovamo. Dovoljno je da pogledamo i „zlatno doba“ naše moderne istorije – početak XX veka. U periodu od 1901-1914. godine čak 84,23%stanovništva Srbije bavilo se poljoprivredom. Dakle, govorimo o seljacima. Uslovi života na selu bili su daleko teži nego danas, kako u materijalnom, tako i u fizičkom smislu. Poljoprivredna mehanizacija je pojam sa kojim se prosečan srpski seljak upoznao mnogo kasnije. Težak život stvarao je otporne ljude,
Mile i Evica Petrović iz banijskog Brezovog Polja doživjeli su posve različita iskustva s dvije jedinice Hrvatske vojske. Drugo je bilo umalo kobno Evica i Mile Petrović, vremešni supružnici iz zaseoka Rakitići u Brezovom Polju, među rijetkim banijcima srpske nacionalnosti koji su u Oluji ostali na svojim ognjištima, niti dan danas, dvadeset godina nakon tih dramatičnih dana, nisu sigurni da li su donijeli dobru odluku. Ne prođe dan, a da o tome ne razmišljaju. Uzalud su ih susjedi 5. kolovoza 1995. pozivali da krenu s njima prema Dvoru na Uni, pa dalje prema Srbiji i potpunoj neizvjesnosti, no Evica i Mile oglušili su se na sva nagovaranja i već za
Sedamnaest godina i četiri mjeseca prošlo je od smrti 66-godišnjeg Jovana Borovića iz sela Suhača pokraj Sinja. Njegov sin Božidar Borović (61) i kćerka Rosanda Macan (58) nikako da dočekaju pravomoćnu presudu za trojicu mještana Suhača – svojih susjeda kojima se sve ovo vrijeme sudi zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom njihovu ocu. Nakon što je izvučen iz svoje kuće u kojoj je sjedio sa susjedom Mirkom Buljem, Borović, inače pripadnik srpske manjine, drvenim je kolcima premlaćen na pravoslavni Božić 7. siječnja 1998. godine, sto metara ispod svoje kuće. Za ovo kazneno djelo već više od desetljeća i pol, točnije punih sedamnaest godina, sudi seDražanu Bulju (53) zvanom
Tito Čerčilu: Sasvim kategorično tvrdim da ne kanim uvesti komunizam. Za to ima mnogo razloga. Sve evropske zemlje poslije rata moraju imati demokratski sistem, a Jugoslavija ne smije biti drukčija Zbog partijskog karaktera svoje vojske Tito je imao prednost i u disciplini oficirskog kadra, a Mihailovićevi odredi su i u Srbiji, a pogotovo u drugim delovima Jugoslavije, predstavljali više autonomne teritorijalne gerilske jedinice nego pravu subordinisanu vojsku. Taj problem Mihailovića je zatekao i u leto 1944, u jeku odsudne bitke za Srbiju: – Ima jedna stvar zbog koje mi nikako ne uspevamo da tučemo komuniste, a to je što su naše starešine dosta samovoljne, što nema sloge ni uzajamnog razumevanja
Edvard Ferguson Ambasador Velike Britanije u BiH Edvard Ferguson izjavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo predvodi proces izrade nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kojom će biti obilježeno 20 godina od zločina u Srebrenici. Komentarišući medijske napise o nacrtu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o Srebrenici, Ferguson je rekao da je upoznat o izvještavanju o ovom pitanju, koje je zasnovano na lošoj informisanosti, te naveo da se tačan sadržaj rezolucije još dogovara sa saradnicima. On očekuje da će se rezolucijom odati počast žrtvama u Srebrenici i svima koji su patili na svim stranama u ratu, te da će ohrabriti dalje korake ka pomirenju i boljoj budućnosti za BiH, saopšteno je iz britanske Ambasade.
Predsjednik SND „Prebilovci“ Milenko Jahura Predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura izjavio je Srni da će osveštanje obnovljenog hrama Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima 8. avgusta za sve Srbe – Hercegovce biti moralna i emocionalna kompenzacija. On je napomenuo da su srpske žrtve godinama bile skrivane, te da se ćuti i o onome što se danas dešava sa srpskim stratištima i svetinjama u Hercegovini. Jahura je potvrdio da je sinoć tokom donatorske večeri „Hercegovačka akademija“ prikupljeno 7.000 evra za obnovu Hrama, na čijim zidinama će biti ugravirana imena više od 4.000 hercegovačkih mučenika. On je ukazao na dramatičnu činjenicu da se srpska stratišta iz Drugog svjetskog rata u tom djelu
Spomenik u selu Čemerno kod Ilijaša Članovi porodica srpskih žrtava sutra će položiti cvijeće i prislužiti svijeće na Spomen-obilježju na Čemernu, kod Ilijaša, gdje su prije 23 godine zvjerski likvidirana 32 srpska civila iz ovog sela. Zločin na ovom mjestu, gdje je do 1999. godine bila masovna grobnica, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja koji, zbog tromog i inertnog pravosuđa BiH, još nisu odgovarali za svoja nedjela. Polaganje cvijeća i prisluživanje svijeća predviđeno je za 12.30 časova, a parastos za ubijene Srbe biće služen u 13.00 časova. Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno u ranim jutarnjim časovima 10. juna
Srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH prioritetno treba da se izbore za vođenje rasprave u parlamentu BiH o agresiji Hrvatske na BiH u opštini Brod 1992. godine, rekao je predsjednik Odbora za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac. „Hrvatska mora odgovarati za ratne zločine nad Srbima u opštini Brod, a ne da njeni predstavnici u posljednje vrijeme drže `lekcije` Srbima o počinjenim zločinima u Hrvatskoj“, rekao je Grabovac Srni. Grabovac kaže da je neprihvatljivo da glavni akteri ovog zločina nad Srbima još nisu odgovarali, niti su osuđeni za ove teške zločine, uprkos činjenici da je Haškom tužilaštvu i Tužilaštvu BiH dostavljena obimna dokumentacija sa dokazima. „Neprihvatljivo
Ime sela Divosela u Lici, kraj Gospića, nastalo je etimološki spajanjem reči
Navršilo se osam godina od upokojenja Milana Bastašića, mog oca, nekadašnjeg jedanaestogodišnjeg
Pitaju me gde sam bila do sad… Saginjem glavu… Sama sam…. Slušam
Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi
Išao sam u logor Jasenovac da opišem to što ću tamo vidjeti.
Bio je jedan od osnivača udruženja građana Jadovno 1941. Navršilo se osam
Tamo u kraju mome crveni se jabuka i kuću čuva. Šipurak na
Danas smo svedoci sve većeg pominjanja srpskih civilnih žrtava iz Drugog svetskog
Nakon rata, Šakić zajedno sa suprugom pacovskim kanalima bježi u Argentinu a
Nijedan naučni skup ne može dati konačne odgovore na istoriju genocida 1941–1945.
Na jučerašnji dan pre 109 godina pobedom Srpske vojske okončana je sudbonosna
Stiže oktobar. I mada vrijeme leti, on se nikada ne prišunja, nikada
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
