Presuda Županijskog suda u Osijeku desetorici Srba na 139 godina zatvora zbog navodnog zločina u Trpinji, najbolji je primjer kako na osnovu krajnje nepouzdanih dokaza ljude osuđuju na maksimalne kazne zatvora, ocijenio je direktor Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac. Štrbac je u izjavi Srni rekao da je zatečen, ali ne i iznenađen presudom, s obzirom da prati suđenja u Hrvatskoj još od ratnih godina i da je svjestan činjenice da se hrvatsko pravosuđe nije odmaklo od tog vremena, kao i da svakom novom presudom dokazuje korišćenje dvostrukih standarda. Prema njegovim riječima, devet od 10 ljudi kojima je danas izrečena presuda, privedeno je u „spektakularnom hapšenju“ u selu Trpinji, gdje

Na Nikoljdan 1992. godine pripadnici takozvane Armije RBiH iz Goražda svirepo su ubili 56 srpskih civila iz fočanske Mjesne zajednice Jošanica i zapalili 18 jošaničkih sela. Tim povodom danas su porodice pobijenih Srba izašle na Gradsko groblje u Foči i na mjesno groblje u Jošanici i zapalili svijeće. Preživjeli i potomci ubijenih i danas se prisjećaju kako su ih na krsnu slavu napale bivše komšije muslimani iz Goražda.  Napad na 18 srpskih sela Jošanice izveli su pripadnici zloglasne Prve drinske brigade Armije BiH, pod komandom oficira Zaima Imamovića. Najviše ubijenih je iz porodica Višnjić, Grujičić, Kulić, Stevanović. Oni su za samo nekoliko časova, ubili, zaklali i spalili 56 mještana, među kojima je 37

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović smatra da se ne može prihvatiti pozitivna ocjena rada Međunarodne komisije za nestala lica u BiH, jer je ona, kako je rekao, bila pristrasna. Mitrović je rekao Srni da ne može biti zadovoljan rezultatom od 70 odsto identifikovanih pronađenih nestalih lica za 19 godina rada. „Da su riješili 90 odsto, onda bismo rekli da su zaista bili angažovani, a od tog broja vrlo su malo učestvovali u pronalaženju nestalih Srba“, rekao je Mitrović. Prema njegovim riječima, Komisija se uglavnom bazirala na pronalaženju nestalih Bošnjaka i bila desna ruka Haškog tribunala, kako bi prikupili što više materijala za

Izveštaj eksperata EU zaobišao ratne zločine nad Crnogorcima u Hrvatskoj i BiH. Prof. Radan Nikolić: Da nije tako, Hrvatska ne bi postala članica Evropske unije Lora PODGORICA – Izveštaj eksperata Evropske unije o postupanju crnogorskog tužilaštva i sudova u slučajevima ratnog zločina odnosi se isključivo na ratne zločine koje su u slučajevima „Morinj“, „Bukovica“ i „Kaluđerski laz“ i „deportacije“, navodno, počinili crnogorski državljani, a nijednim slovom se ne dotiče zločina počinjenih 90-ih godina nad crnogorskim državljanima, vojnicima i civilima u Hrvatskoj i BiH. Rekao bih da upravo eksperti EU te zločine stavljaju pod tepih, jer da nije tako Hrvatska sa ogromnim brojem neistraženih i nesankcionisanih ratnih zločina ne bi bila

Pozivamo Vas,, na otvaranje izložbe „Godina stradanja-1942. Izbor iz legata Boška Baškota“ i projekciju dokumentarnog filma „Da se njima nikad ne desi“, autora Zorana Radonjića. Film nije namijenjen osobama mlađim od 18 godina i osobama slabijeg zdravstvenog stanja. MUZEJ KOZARE, PRIJEDOR Ponedjeljak 22. decembar 2014. u 19 časova Izložba će biti otvorena od 22. decembra 2014. do 28. januara 2015.        

Milan Sopić, najmlađi odlikovani borac Vojske RS: Bogu hvala što sam ranjen, pa danas imam od čega da živim!   Milan Sopić U rat je otišao sa nepunih 19 godina. Pravo iz školske klupe. Ni prvi, ni posljednji. Sa završenom srednjom mašinskom školom „bačen“ je u ratni glamočki kazan. Dodijeljen pješadiji. Ubrzo nakon toga prolazi obuku za komandu voda, skače sa ratišta na ratište, mahom krupska, a 12. februara 1992. godine, u 21. godini života biva ranjen na Grabežu, kod Bihaća. Milan Sopić se i danas sjeća tih dana. – Ranjen sam direktno u butinu. Imao sam sedam operacija. Prva od njih je bila u Banjaluci i tada su mi