arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Prof. dr Svetozar Livada

U Hrvatskoj samo 200 000 Srba

Hrvatska – zločin – Livada BANjALUKA, 12. JANUARA (SRNA) – Ugledni srpski intelektualac i naučnik iz Hrvatske Svetozar Livada rekao je da bi u Hrvatskoj danas živjelo milion i po Srba, a ne samo 200 000, da nije bilo stradanja srpskog korpusa 1941. i 1991. godine. Govoreći o razmjerama zločina, Livada je iznio dio svojih demografskih istraživanja, prema kojima je zločin u Hrvatskoj odnio više od 1 500 000 Srba, upoređujući ga sa pogromom Jermena u Turskoj. „Zločin je takvih razmjera da je rasut svuda po šipražju i ševarju oko naših njiva“ – rekao je Livada novinarima u Banjaluci. Ugledni istoričari, naučnici, predstavnici Pravoslavne crkve, javni radnici, bivši logoraši i

ZAŠTO POSLE 12 GODINA ULAZIMO U POLITIKU: govor Radovana Tvrdišića na konferenciji za medije Dveri – Pokret za život Srbije

Mnogi nas ljudi ovih dana pitaju ZAŠTO. Mnogim novinarima je čudno otkuda jedna NVO na izborima. Svi bi hteli da znaju zbog čega Dveri ulaze u politiku. Evo odgovora. Zašto napuštate udobnu poziciju najaktivnijeg patriotskog udruženja? Zašto izlazite iz već osvojenog i bezbednog prostora NVO sektora (u kome ste stekli autoritet i društveni uticaj) i ulazite na prepunjeni i klizav teren politike? Zašto rizikujete? Zašto vam je to potrebno? Imajući odgovornost prema svima koji postavljaju ovo pitanje, ali imajući odgovornost pre svega prema sebi i građanima Srbije, dužni smo da vam kažemo zašto ovaj korak.   Zato što je u trenutku ubrzane dezintegracije Srbije pozicija moralnog arbitra koji koji društvenu

rtrs_presing.jpg

RTRS – PRESING: ZLOČINI NDH (NE)KULTURA SJEĆANjA

Upravo danas, 07. februara, navršilo se punih 73 godine od jednog od najvećih i najmonstruoznijih zločina  u drugom svjetskom ratu, u kojem je za samo nekoliko sati, zvjerski, na kućnim pragovima, ubijeno preko 2300 mještana tri banjalučka sela, među kojima je bilo i 550 djece. Iako se o jezivom ustaškom pohodu nadaleko čulo, činjenice govore da se o ovakvom zločinu decenijama ćutalo. Mi večeras nećemo ćutati, tema Presinga je upravo ovaj zločin. Godišnjica zločina u Drakuliću, Motikama, Šargovcu i rudniku Rakovac  povod su dakle da večeras govorimo o istorijskim činjenicama, zločinima ustaškog režima i našoj kulturi sjećanja. Zašto smo skloni zaboravu i kako, uopšte od njega pobjeći? Gosti emisije su

RTRS – PRESING: ZLOČINI NDH NE-KULTURA SJEĆANjA

Latinica Upravo danas, 07. februara, navršilo se punih 73 godine od jednog od najvećih i najmonstruoznijih zločina  u drugom svjetskom ratu, u kojem je za samo nekoliko sati, zvjerski, na kućnim pragovima, ubijeno preko 2300 mještana tri banjalučka sela, među kojima je bilo i 550 djece. Iako se o jezivom ustaškom pohodu nadaleko čulo, činjenice govore da se o ovakvom zločinu decenijama ćutalo. Mi večeras nećemo ćutati, tema Presinga je upravo ovaj zločin. Godišnjica zločina u Drakuliću, Motikama, Šargovcu i rudniku Rakovac  povod su dakle da večeras govorimo o istorijskim činjenicama, zločinima ustaškog režima i našoj kulturi sjećanja. Zašto smo skloni zaboravu i kako, uopšte od njega pobjeći? Gosti emisije

Dveri_Srpske_1.jpg

Dveri izlaze na izbore kao nezavisna lista

Na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Pres centru, predstavnici Dveri najavili osnivanje Pokreta za život Srbije i predstavili načela nove srpske politike i novog narodnog dogovora. Dveri neće postati samo još jedna politička stranka već široki nadstranački pokret koji počiva na novom narodnom dogovoru. Pojavićemo se na izborima kao nezavisna politička izborna lista na kojoj će se naći veliki broj uglednih ljudi i stručnjaka koji su do sada odbijali da se politički angažuju. Prerastamo u Pokret za život Srbije koji će na izbore izaći pod sloganom Srbija pre svega. Dveri su već godinama politički faktor u Srbiji i više naših kampanja su bile političkog karaktera (protiv novog zakona o

Vladan Glišić

SRBIJA PRE SVEGA: govor Vladana Glišića na konferenciji za medije Dveri – Pokret za život Srbije

Stanje u Srbiji koje je svima poznato i koje se može opisati kao raspad društva, države i svih institucija dovelo nas je u situaciju da shvatimo kako je politika toliko ozbiljna stvar da je ne treba prepustiti samo političarima, kao i to da su odluke koje se odnose na sve naše živote toliko ozbiljne da ih ne treba prepustiti samo strankama. Dveri zato danas objavljuju da su spremne da izađu na sledeće izbore kako bi stanje u Srbiji menjali, kako bi režim primorali da ode, ali i temeljno promenili sistem koji bi mogao ponovo da stvori slične režime. Dveri u ovu borbu ulaze sa novim ljudima koje neće promovisati kao

ZA SVE NAŠE PORODICE: govor Boška Obradovića na konferenciji za medije Dveri – Pokret za život Srbije

Srbija se nalazi u lancima nekoliko dominantnih monopola koji kontrolišu kompletan društveni i državni život, i svojom težinom gotovo nas onemogućavaju da slobodno dišemo. To je udružena monopolska dominacija zapadnih ambasada, zelenaških stranih banaka, domaćih tajkuna, korumpiranih političara i kontrolisanih medija, koja nemilosrdno eksploatiše Srbiju kao svoju koloniju. Srbija je naša zemlja i jedino joj mi, obični građani, želimo dobro. Ako smo svesni da se nalazimo u ogromnoj domaćoj i svetskoj duhovnoj i ekonomskoj krizi, ako je jasno da stranke više ne mogu da vode narod već imaju obavezu da slede potrebe naroda, onda nas kriza vraća bazičnim vrednostima koje smo bili zanemarili, porodici i socijalnoj solidarnosti na prvom mestu,

budimir.jpg

PRVO DA SE VRATI SRPSKI NAROD, PA ONDA KULTURNO BLAGO

BEOGRAD, 8. FEBRUARA /SRNA/ – Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir smatra da  srpsko kulturno blago može biti vraćeno  u Hrvatsku tek onda kada se vrati srpski narod i obnove porušene pravoslavne crkve i  kuće onih koji su protjerani. „Mene, kao čovjeka koji se do 1995. godine bavio kulturom radeći kao direktor Muzeja Kninske krajine u Kninu, posebno boli kada vidim šta se radi kada je u pitanju naša kulturna baština. Poznato je da je Hrvatska tužila Srbiju i za krađu kulturnog blaga. Ovdje se radi samo o nekoliko stotina ikona i o riznicama dalmatinskih manastira Krke, Krupe i Dragovića, koje su prije rata izmještene

Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Jadovno 26. jun 2010. – Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. – Jadovno 26. jun 2010. – Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. Slike sa Prvog obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941.   Jadovno, R. Hrvatska – Jadovno, R. Hrvatska Stare i nove fotografije sa Jadovna.   Slana, Pag, R. Hrvatska – Slana, Pag, R. Hrvatska Fotografije sa spomen područja Slana na ostrvu Pagu.   Logor Slana, Pag, R. Hrvatska – italijanske fotografije iz 1941. – Logor Slana, Pag, R. Hrvatska – italijanske fotografije iz 1941. Šest dragocjenih fotografija, ustupljenih od strane Jevrejskog istorijskog muzeja iz Beograda.   VIDEO – 26. JUN 2010. Dan sjećanja na Jadovno Na

Ilija Ivanović

He was born in 1928 in the village of Podgradci, Bosanska Gradiška County. He testifies: The Ustashas expelled women on 21 April 1945 in order to kill them in the village of Gradina. They were singing. There were few hundreds of them. The male concentration camp was silenced. All the people were bewildered. Uncertainty was getting on everybody’s nerves. The suicides, performed by the hanging, became often. The Ustashas, being disturbed, were running hither and thither. Some horrible hurry was ruling the camp. We wondered: “What’ll happen?“ We were all reserved, fantasying about the liberation. The hope “lost hope.“ And, dark and bright thoughts were exchanging. Dušan Prpoš from the

Milan Bastašić

The son of Luka and Evica, born on 30 January 1931 in Grubišno Polje, Savska Banovina. He was deported to Jasenovac concentration camp in the first days of October. H e was released from the concentration camp on 30 November 1942. He says: My parents were farmers. They posessed eight acres of land. They were cultivating the church land on Majda, nearby Poljani. We used to have stable, warehouse, pigsty, chicken coop and outside toilet. This outbuilding had a surface of 12×16 metres and was located next to the house and main road that led to Virovitica. It included the well entrance hall. Beside the the large yard there were

Vasilije Karan

Banja Luka He narrates: I was striding in the column which was taking us to Jasenovac concentration camp. The column was long, too long. I can’t see the end of it. Seven Ustashas were following us. Their uniforms were dark, their looks even darker and the hatred immeasurable. They were shouting and threatening. I hear their voices even now: “ All of you will go to the river of Una and in the ovens now!“ I was silenced. My mother, two brothers and a little sister were with me. The father stayed in one of the shelters on the Kozara mountain. During our stay in the shelter of the Kozara

Mile Vukelja

He was born on 16 of November 1930 in the village of Donja Dragotinja, Prijedor County. He narrates: My parents’ names were Jovo and Stoja. They were farmers. We had house, stable, warehouse, corn crib, place for smoking meat, pigsties, chicken coops, beehive, eight heads of cattle (cows, oxen, bulls), four pigs, fifteen sheep, hens. Our family consisted of: father Jovo (1895), mother Stoja (1900), brothers: Dušan (1924), Dragan (1933), Nikola (1937), Slavko (1941) and sisters: Dušanka (1924), Jovanka (1926) and Smilja (1928). The Independent State of Croatia wrote a proclamation concerning of the handing over of the weapons regardless the fact if they had the weapon licence or not.

Branko Graonić

He was born on 23 November 1939 in the village of Velika Žuljevica, Bosanski Novi County. He says: I was born in a numerous household. As far as the life in the vilage was concerned, we were pretty well-offs. We possessed a house, outbuildings, a lot of acres of cultivated land and domestic animals. My father worked in the mine of lignite called “Ljesani“, which was located not far from our house. The other members of the household worked on our property fields and guarded the cattle. The attack of the Croatian and German Army on the Serbian villages in Potkozarje started in the spring of 1941. That was the

Danica Praštalo

She was born on 14 March in 1933 in the village of Aginci, Bosanska Dubica. She testifies: I was born on 14 March in the ancient 1933 in the village of Aginci, the town of Kozarska Dubica. The family property of Budmir has been there, where my father Mološ was occupied with agriculture. He was born in 1900. My mother Anđa was born in the village of Vlaškovci in 1908. Being farmers, we used to breed different kins of cattle: horses, cows, pigs, sheep, geese, ducks and hens. We possessed a great house with a shop inside it, a stable, a depot where we kept threshing machine (for the threshing

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.