arrow up

Podijelite vijest:

Zaboravite „Oluju“

Za Srbe koji drže da je svako spominjanje prošlosti besmisleno i štetno, iz Zagreba je stigla retko dobra i radosna vest

Ratko Dmitrović

Ratko Dmitrović


VEĆ sledeće godine, realno je, Hrvatski sabor usvojiće zakon po kojem će svako ko kaže da je oružani sukob u Hrvatskoj devedesetih bio građanski rat a „Oluja“ etničko čišćenje, završiti u zatvoru najmanje pet godina. Ma, to je neko zezanje? Nije. Neko neozbiljan glasno razmišlja? Ni to. Predlog je stigao od predsednika Жupanijskog suda u Zagrebu, Ivana Turudića, koji će, to je gotovo sigurno, u sledećoj vladi Hrvatske (parlamentarni izbori su krajem ove godine) sesti u fotelju ministra pravde, jer po svim istraživanjima te izbore dobiće HDZ, a Turudić je njihov igrač.
Istinita priča o karakteru rata u Hrvatskoj, o „Bljesku“ i „Oluji“, Medačkom džepu, zločinu u Sisku… privodi se kraju a da još nije ni uzela maha. Nikolić, Vučić, Dačić…moraće od početka iduće godine da zaborave na „Oluju“ i dobro pripaze da im se u priči o raspadu Jugoslavije ne omakne kvalifikacija „građanski rat u Hrvatskoj“. Verovatno neće završiti iza brave (mada Vukčević, Vekarić i Nataša Kandić nikad ne spavaju), ali će se u tom slučaju sigurno izvinjavati Kolindi Grabar i Tomislavu Karamarku. Znate ono: izvučeno je iz konteksta, nismo tako mislili.

Nijedna vlada u Beogradu u periodu od 2000. godine naovamo, nije službeno definisala rat započet nasilnim rastakanjem Titove Jugoslavije, tačnije nije stvari postavila na svoje mesto ustvrdivši da je početkom devedesetih u Jugoslaviji vođen klasičan građanski rat i da je taj rat izazvan nasilnom secesijom Slovenije i Hrvatske.

Zbog čega to ne sme da se kaže u Nemanjinoj 11? Zbog straha da će na taj način indirektno amnestirati Miloševića, šta god to moglo da znači, odnosno da će minirati tezu (postavljenu u Beogradu, odaslatu u svet, a otuda vraćenu kao optužba velikih zapadnih sila) da su Srbi na čelu s Miloševićem izazvali rat devedesetih, da su jedini krivci za taj rat, zločinci, i da stoga moraju da ispaštaju.

To je laž u koju se, izgleda, ne sme dirati, laž locirana u istu ravan s religijskim dogmama. Otuda ovo stalno, duboko službeno srpsko ćutanje. Sledeće godine to ćutanje dobiće zakonsku osnovu. Za one Srbe koji smatraju da je spominjanje prošlosti besmisleno, ovo iz Zagreba retko je dobra i radosna vest.

Šta je sledeće? Zahtev da se zatvorom kazni svako ko kaže da je Nezavisna Država Hrvatska bila genocidna tvorevina a Jasenovac tvornica smrti. Nemoguće! Jeste li sigurni?

Za kraj, da parafraziram jednu narodnu mudrost: Ko ne hrani svoju istinu, hraniće tuđu laž.

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti: Ratko Dmitrović

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​