arrow up

Podijelite vijest:

Ustaški pokolj na Mladence

Ovde se nisu samo krile žrtve, ovde su se prvenstveno krili zločinci, rečeno je u Starom Brodu, gde su ustaške legije Jure Francetića u proleće 1942. godine, 22. marta, na Mladence, pobile i u Drinu bacile oko 6.000 Srba, civila, žena i dece.

Srpsko svetilište: Spomen-kapela u Starom Brodu
Srpsko svetilište:
Spomen-kapela u Starom Brodu

Punih pola veka o ovom nečuvenom zločinu se nije ni pričalo ni pisalo, pa su zločinci ostali nepoznati i niko od njih nikad nije odgovarao za svoja zlodela.

U ustaškom pokolju u susednom selu Miloševićima ubijeno je oko 1.000 žena i dece. Preživelo ih je samo nekoliko, a među njima i tada 11-godišnji Risto Borovčanin iz Sokoca, koji je pao među leševe i tako ostao živ.

– Kad su se ustaše iz šume sjurile na zbeg nastao je pakao. Klali su sve što im je došlo pod kamu, silovali žene i devojke i onda bacali u Drinu. Pao sam među poklane, prekrio se nekim haljinama i ućutao. Sve sam video i te slike mi nikad neće izaći iz glave – ispričao je Borovčanin.
Svedok pokolja u Starom Brodu bio je i Miloš Bašević iz Rogatice, koji je tada imao deset godina.

– Jedan snažan ustaša uhvatio je moju trogodišnju sestru, bacio je uvis, a onda na bajonet, pa u Drinu. Bajonetima su žene i decu gonili po ledini i boli uživajući u tom činu. Zemlja se crvenela od krvi. Preživeo sam sakriven u jednom žbunu – ispričao je Bašević.

Veliki deo zbega spasen je tako što su nedićevci i nemački vojnici čamcima prevozili nejač preko Drine sa leve na desnu obalu.

– Nemci su tražili dukat po osobi koju se prevozili. Moj stric je platio za nas šestoro, ali je u čamac uskočilo mnogo žena i dece, a ostali ljudi su se hvatali za konopce sa strane. Da se čamac ne bi prevrnuo, nemački vojnici su veslima udarali te jadne ljude koji su nestajali u vodi – priseća se Milorad Ćebić.

I Velimir Despotović se seća tih događaja i toga kad su domaćini vezali konje za čamac kako bi i njih spasli. Priča se da je jedna majka četvorogodišnju kćerku ubacila u džak, svezala konju na samar i životinju naterala u Drinu. Srećom, konj je preplivao i spasao dete.

Devojke skakale u Drinu

Prema nemačkim izvorima, u Drinu je, bežeći ispred ustaške kame, skočilo oko 600 srpskih devojaka.
– Gledao sam kad su ustaše krenule u zbeg kako se pet devojaka uhvatilo za ruke i skočilo u Drinu. Učinile su to kako ne bi bile silovane i mučene – kaže Milorad Rajak, koji je takođe preživeo pokolj.

U spomen-kompleksu u Starom Brodu na Mladence su održani sveta liturgija i parastos za sve nastradale srpske mučenike.

– Ovo je mesto gde mi pokušavamo da se pred Bogom iskupimo žrtvama naših mučenika – rekao je kratko sveštenik Rajko Cvjetković.

Za Tomislava Puhalca, načelnika opštine Rogatica, ovde se čovek na neki način oseća uzvišenim jer je ova generacija uspela da učini pomen žrtvama s nadom da se ovako nešto nikad neće ponoviti.

Stari Brod je konačno postao mesto gde se dolazi radi molitve Bogu za nevino stradale žrtve. Tu je spomen-obeležje, spomen-kapela i veliki beli krst koji stražari nad Drinom.

 

 

Izvor: Vesti online

 

Vezane vijesti:

Zločin u Starom Brodu – Pokolj 6000 Srba na Drini 1942.

Pomen na 6.000 Srba koje su ustaše ubile kod Višegrada

Stradanje kakvo se ne pamti, dogodilo se u Podrinju na Mladence, 22. marta 1942. godine

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​