arrow up

Podijelite vijest:

„Topovske šupe” spasiti od zaborava

Nekadašnji prolazni logor na Autokomandi mora ostati u zajedničkom sećanju – Na parceli će se graditi tržni centar, ali investitor, kompanija „Delta”, želi da dostojno obeleži prostor

(Foto Beoinfo)
(Foto Beoinfo)

Zaboravljeni i zapušteni nekadašnji prolazni logor „Topovske šupe” mogao bi konačno da bude dostojanstveno obeležen. Članovi Komisije „Staro sajmište”, sa predsednikom komisije i episkopom slavonskim Jovanom Ćulibrkom na čelu, obišli su juče kompleks na Autokomandi, s ciljem da postojeći objekat sačuvaju za pokoljenja, a sa istom idejom održali su i sastanak u Starom dvoru, kome su prisustvovali predstavnici ambasada Nemačke, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, Muzeja „Ane Frank” u Amsterdamu, kao i predstavnici udruženja koja neguju sećanje na holokaust.

Predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije i član ove komisije Robert Sabadoš istakao je u razgovoru za Beoinfo da se pitanja Starog sajmišta, „Topovskih šupa” i stratišta u Jajincima ne smeju posmatrati odvojeno.

– Reč je o jednom kompleksu koji bi trebalo da ostane u zajedničkom sećanju, ne samo Jevreja, već i Beograda, Srbije i čitavog sveta. Treba zajedno da učinimo napor da se „Topovske šupe” sačuvaju i ostanu deo Memorijala „Staro sajmište” – naveo je Sabadoš i podsetio da je na tom prostoru predviđena izgradnja tržnog centra, ali da to budućeg investitora ne sprečava da u sklopu novog arhitektonskog rešenja sačuva objekat kao mesto sećanja na žrtve holokausta u Srbiji.

U kompaniji „Delta” Miroslava Miškovića, koja gazduje parcelom, nedavno su za „Politiku” potvrdili da im je stalo da ovaj prostor bude obeležen kako treba. Potvrdili su da kompanija nije odustala od namere da gradi šoping-centar „Delta planet” na 200.000 kvadrata, ali rade na tome da kompleks nekadašnjeg sabirnog logora bude dostojno obeležen. Na obodu njihove parcele nalazi se jedan od sačuvanih objekata, a kako je tada rečeno, podršku njihovom projektu daje i arhitekta Ami Mur, koji je i sam Jevrejin, pa se sa posebnom pažnjom i emocijom posvetio idejnom rešenju ovog dela kompleksa.

Na prostoru nekadašnjeg logora očuvane su dve jednospratnice u kojima su bili smešteni zatvorenici, kao i prostor između njih, gde su zarobljenici mučeni i vešani. Tu je i memorijalni zid koji već godinama zarasta u šiblje, a ukradena spomen-ploča koja je tu stajala pronađena je i vraćena Jevrejskoj opštini Beograd ali još nije postavljena.

Milan Koljanin, član Komisije „Staro sajmište” i profesor istorije, juče je pojasnio je da su „Topovske šupe” pre Drugog svetskog rata bile deo vojnog kompleksa „Kraljević Andrej” i istakao da je objekat posle nemačke okupacije 1941. godine pretvoren u radni logor pod nazivom „Jevrejski prolazni logor”. Tu su smeštani Jevreji, muškarci iz južnog Banata i Beograda, ali i Romi iz okoline glavnog grada, dok su srpske izbeglice iz NDH smeštane u takozvani Izbeglički logor u istom vojnom kompleksu.

– U toku masovnih egzekucija, od septembra do decembra 1941. godine, u logoru „Topovske šupe” stradalo je 5.000 Jevreja, mahom muškaraca od 14 godina i starijih, kao i 1.500 Roma iz Marinkove bare i okolnih naselja. Za samo nekoliko meseci potpuno je uništena muška populacija Jevreja u Srbiji, a odmah posle toga usledilo je interniranje žena i dece jevrejskog porekla u novoformirani logor „Staro sajmište” – podsetio je Koljanin za Beoinfo.

Autor: A. V.

Izvor: POLITIKA

Vezane vijesti:

Topovske šupe i dalje bez spomen-ploče | Jadovno 1941.

Antifašisti: Sramotno zanemarivanje Topovskih šupa …

Sećanje na Topovske šupe nestalo, logor zaboravljen | Jadovno …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​