arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Godišnjica evakuacije Srba iz 26 sela požeške kotline

30. oktobar 2020.

Tačno u podne, 29. oktobra 1991. godine, pripadnici požeške civilne zaštite i policije počeli su sprovoditi Naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega. U pisanoj Naredbi, koja je dan ranije izvješena na javnim mjestima, konstatuje se da “u posljednje vrijeme četničke terorističke snage i jedinice JA sve više ugrožavaju svojm borbenim djelovanjem civilno stanovništvo u zapadnom dijelu opštine Slavonska Požega” i da se evakuacija sprovodi “u cilju zaštite njihovih života i omogućavanja uspiješnije odbrane odbrambenih položaja naših (hrvatskih) snaga na tom području”. Evakuacijom, koju je

(VIDEO) „Srpski svijet“ – Dr Milan Gulić: Srpski političari u Hrvatskoj uspešni u etno biznisu

2. oktobar 2020.

Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANJA I PATNJE

30. septembar 2020.

SRPSKA POEZIJA STRADANJA I PATNJE Zbornik radova Rade R. Lalović Darinka Ivanišević, Divna Vasić, Nataša Lalović, Vedrana Mijović – Pantelić, Božo Tepavčević, Duško Krsmanović, Darka Deretić, Sandra Pekić, Suzana R. Bunčić, Tanja D. Ančić, Milana Stupić, Vladimir Pantović, Momčilo Golijanin, Luka Cicmil Centar za kulturu i informisanje Foča SPKD „Prosvjeta” Foča 2018. PRIJE SVEGA Kada se 2017. godine, kao odgovor na potrebu školskog proučavanja književnih tekstova u funkciji njegovanja kulture sjećanja na nevino postradale srpske žrtve tokom dvadesetog vijeka, a posebno u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavio zbornik pjesama, odnosno poetska rukovet pod naslovom Pred sjenima srpskih mučenika otvorio se još jedan praktičan problem, a to je činjenica

Ovo je istina o narodnom heroju Milanu Tepiću

29. septembar 2020.

– Jedanput ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – jedna je od najcitiranijih rečenica u srpskom jeziku kad god neko želi ponešto da kaže o herojstvu. Izrekao ju je major JNA Milan Tepić iz potkozarskog sela Komlenca. S obzirom na istorijski kratku distancu u odnosu na rat u kome je i Tepić herojski poginuo, vodile su se rasprave o njegovom podvigu, ali zvaničnih dilema nije bilo – on je poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije i prvi heroj Republike Srpske. Dana 29. septembra 1991, u 34. godini života, u Bjelovaru u Hrvatskoj, poginuo je

Nikola Lunić: Nestajanje Srba u Hrvatskoj

20. septembar 2020.

U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga po brojnosti nacionalna zajednica. Piše: Nikola Lunić U postocima broj Hrvata se kretao od 68,39% 1900. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najmanje) do 90,42% 2011. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše). Broj Srba se kretao od 22,21% 1921. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše) do 4,36% 2011. godine (kada ih je u postotnom, ali i u apsolutnom broju bilo najmanje). U tu 131 godinu bilo je 14 popisa stanovništva u pet državno pravnih sistema: Austro-Ugarska, Italija,

Selo_Grubori.jpg

Savo Štrbac: Milanovićevo sunce tuđeg neba

9. septembar 2020.

Znaju izbegli Gruboričani da „sunce tuđeg neba ne greje kao što ovo greje”, ali se sećaju i poziva  Tuđmana od 5. avgusta 1995… Oni koji su ga poslušali bili su prevareni i ubijeni. „Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,/ Neće vas grijat ko što ovo grije;/ Grki su tamo zalogaji hljeba/ Gdje svoga nema i gdje brata nije.” Ove Šantićeve stihove izgovorio je hrvatski predsednik Zoran Milanović 25. avgusta u Gruborima, na komemoraciji srpskim žrtvama pred visokim zvanicama, među kojima su bili i potpredsednici hrvatske vlade Hrvat Tomo Medved i Srbin Boris Milošević, predsednik SDSS-a Milorad Pupovac i specijalni izaslanik predsednika Srbije za pitanje nestalih Veran Matić, te nekoliko rođaka žrtava,

Zgarišta srpskih kuća u Medačkom džepu poslije akcije hrvatske vojske

Parastos Srbima ubijenim u akciji “Medački džep“ (Najava)

7. septembar 2020.

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica “Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske „Medački džep“ (kod Gospića u Hrvatskoj). Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993 godine u operaciji hrvatske vojske „Medački džep“ (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u srijedu 09. septembra 2020. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem, Predsjednica: Dragana Đukić Vezane vijesti: Podsećanja: Lekar

Godišnjica stradanja goraždanskih Srba u Kukavicama

31. avgust 2020.

Gorjelo je i nebo i zemlja, a krv je tekla asfaltom dok su ubijani goraždanski Srbi na ovom mjestu 1992. godine. U mjestu Kukavice kod Rogatice, 27. avgusta 1992. godine ubijeno je 25, a ranjeno 80 goraždanskih Srba, uglavnom civila, koji su u vozilima bježali pred muslimanskom ofanzivom. Najstarija žrtva bila je baka Tankosava Gavrilović stara 82 godine, dok je najmlađi ubijeni Milan Đurović bio beba „stara“ svega nekoliko mjeseci. „Gorelo je i nebo i zemlja, a krv je tekla asfaltom dok su ubijani goraždanski Srbi na ovom mjestu 1992. godine“, svjedoči Veljko Lasica koji je tada, iako teško ranjen, vozio skoro sve do Rogatice automobil u kome su se nalazile njegove takođe ranjene

Bogdan Bukumirić: Dečak koji je pre 17 godina preživeo napad albanskih ekstremista u Goraždevcu

13. avgust 2020.

Tri metka su me pogodila u levi bok i odbacila me u stranu. Taj deo šume iz kojeg su monstrumi pucali znam, naglo sam se okrenuo, još dva metka su me pogodila u grudi i stomak. Više nisam mogao da stojim na nogama i dok sam padao, metak me je pogodio i sa desne strane glave, a osmi metak mi je okrznuo levu nogu. Pokušao sam da ustanem, čuo kuknjavu, plač, vrisak, i dalje nisam bio svestan šta se dešava – vraća Bogdan sećanja na taj dan. Tri metka su me pogodila u levi bok i odbacila me u stranu. Taj deo šume iz kojeg su monstrumi pucali znam, naglo

Sandra Blagić: Ponavljanje mračne istorije

4. avgust 2020.

Te, ne tako davne, 1995. godine, desio se još jedan egzodus, pogrom Srba. Sjećam se kolone ljudi, žena, djece, staraca na traktorima, konjskim kolima, automobilima. Nepregledna kolona, izmorenih, namučenih, gladnih. I ja sam to iskusila ’92 godine, kada se naš autobus zaputio ka Srbiji. Tako i te ’95 godine Kpajišnici napustiše svoja vjekovna ognjišta i krenuše u nepoznatom pravcu. Oni koji su ostali, većinom stariji ljudi, nisu preživjeli.Ubijeni na kućnom pragu, spaljeni, izmrcvareni, vezani žicom, iskopanih očiju, ostavljeni da trunu. Kasnije su pokopani u masovne grobnice, koje ni danas nisu otvorene zbog NDH. Sadašnja NDH slavi Oluju kao što je u Drugom svjetskom ratu slavila Jadovno, Jasenovac, Donju Gradinu, Jastrebarsko,

IVANOVIĆ JARAK – KRNJAK – krv i nekoliko mjeseci poslije pokolja

29. jul 2020.

U Ivanović Jarku, predjelu šume Loskunja kod Krnjaka na Kordunu, ustaše su izvršile masovni Pokolj Srba 29. jula 1941. godine. Izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski nakon masovnih pokolja srpskog naroda na području Gline, krenuo je sa svojim koljačima – ustašama na pogrom Srba u Vojniću, Vrginmostu i Krnjaku na Kordunu. Organizacione pripreme izvršili su na terenu Mijo Жunac, veterinar iz Vojnića, oružnički narednik Antun Rupčić, šef postaje u Krnjaku i ustaški povjerenik Općine Krnjak Dragutin Muić (9) iz Vukmanića. Muić je prema dogovoru pozvao Srbe da dođu u Krnjak 29. jula i donesu pomoć u hrani i odjeći za Slovence koji su se tada nalazili

Dačić: Milošević se odlaskom u Knin ne bi žrtvovao za srpske interese

29. jul 2020.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da izjava potpredsjednika Vlade Hrvatske Borisa Miloševića iz Samostalne demokratske srpske stranke o odlasku u Knin na obilježavanje 25 godina od hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ kao žrtvovanju, nije žrtvovanje za srpske interese.  – Mislim da je to više interes Hrvata – rekao je Dačić. On je naglasio da se Srbi koji su pozvani da prisustvuju obilježavanju 25 godina od „Oluje“ praktično pozivaju da toj akciji daju legitimitet. – Nadam se da predstavnici Srba neće ići na obilježavanje „Oluje“. Hrvatska je izvršila etničko čišćenje, Srba je bilo 560.000, sada ih je 180.000. Srbi su im tamo potrebni da bi oprostili „Oluju“. To je moje

Sandra Blagić: Časni krst na Dinari

27. jul 2020.

Tog krvavog ljeta na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine mještani sela Donji i Gornji Rujani, nisu ni slutili da će njihove prve komšije Hrvati, ustaše, počiniti stravičan Pokolj. Autor: SANDRA BLAGIĆ, 13.04.2019. Tog vrelog ljetnjeg dana komšije Xrvati, vrata do vrata, sa kojima su do juče dijelili hljeb, svoje komšije Srbe odveli na klanje.Naivne majke, bake i djeca, povjerovali su svojim komšijama kako ih vode na prisilni rad u Dalmaciju.Gonili ih uz Dinaru, bez kapi vode i korice hljeba. Nedaleko od same jame nalazi se Sajdina pećina odakle su prozivali porodice i vodili ih nad jamu. Neke su udarali, gurali a neke majke su same skakale sa svojom djecom

BARAJEVO, 4. AVGUST 2020. GODINE: Pomen za Srbe ubijene u zločinačkoj akciji “Oluja”

27. jul 2020.

U organizaciji Udruženja izbjeglih, prognanih, raseljenih i doseljenih “Novo Ognjište” Barajevo i lokalne SPCO, na praznik Marije Magdaline 4. avgusta 2020. godine, sa početkom u 18 časova u sabornoj crkvi Svetog Save u Barajevu prvi put biće održan pomen za Srbe ubijene u zločinačkoj akciji “Oluja”. U tom zločinu učinjenom prije 25 godina hrvatske vojno-policijske snage su sa vijekovnih ognjišta protjerali više od 250.000 krajiških Srba. Prema podacima Komesarijata za izbjeglice evidentirana su imena 1.856 poginulih i 836 nestalih Srba, među kojima je 1.220 civila.  Mada je ova zločinačka akcija imala sve elemente genocida, prema odluci Međunarodnog suda u presudi iz februara 2015. godine “Oluja” je okvalifikovana kao etničko čišćenje.

Petar Dodik

Petar Dodik: Susret sa smrću

23. jul 2020.

Petar Dodik rođen je 1925. godine u selu Husimovci (Sanski Most), od oca Ilije i majke Stoje – djevojačko prezime Kudra. Učesnik je ustanka u okolini Sanskog Mosta u Drugom svjetskom ratu i partizanskog pokreta. Nakon rata obavljao je političke funkcije u Jugoslaviji, a bavio se i diplomatskim radom. Napisao je knjigu „Moj životni put“, gdje opisuje svoje odrastanje, ratna dešavanja, zločine, ali i poslijeratni period. Donosimo jedan isječak iz knjige koji govori o stradanju porodice Dodik, i Petrovom trkom za život: Moj životni put PDF  Izvor: Srbi u BiH

NAJNOVIJE VIJESTI

Lažni pijetet

Šokantne brojke nedavno iznete u javnosti o novcu koji država godišnje izdvaja

Ljudi bez mrlje

Ljeta 1990. godine, kad je u livanjskom kraju zamajac međunacionalnih netrpeljivosti i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA