arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

„Emirove podmukle neargumentovane laži, dok se o srpskim žrtvama ćuti“

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Vlasenice saopštila je da Emir Hadžihafizbegović na podmukao način iznosi neargumentovane laži o okolnostima smrti Edina Saliharevića i okrivljuje časnog srpskog borca Miroslava Kraljevića, te pitaju zašto se ćuti o tri stotine mučki ubijenih vlaseničkih Srba. Iz ove organizacije ističu da se maliciozni Hadžihafizbegović, koji sebe s ponosom naziva „vojnik Nasera Orića“, bez ikakvog osnova, kroz otvoreni govor mržnje, ustremio na Kraljevića na podmukao i krajnje perfidan način. U saopštenju se ističe da ovaj „opskurni čovjek“ okrivljuje Kraljevića, branioca Republike Srpske, koji se u periodu navedenih dešavanja kao ranjenik borio za život na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, odnosno fizički nije

Mile Budak

Pod tuđim krstom: Zakon ministra Budaka (4)

Nezaobilazni Viktor Novak naglašava kao nespornu činjenicu, da je sav visoki i viši kler bio obuzet „fiks idejom da je Providnostodredila NDH jednu osobitu misiju odbrane zapadne civilizacije i rimokatoli cizma od pravoslavlja“ Nezaobilazni Viktor Novak („Magnum krimen“), Hrvat, na osnovu mnogih autentičnih dokumenata, činjenica i svojih ličnih saznanja kao očevidac mnogih događaja, naročito iz perioda vladavine tzv. Nezavisne Države Hrvatske, naglašava kao nespornu činjenicu, da je sav visoki i viši kler, a velikim delom i niži sloj hijerarhije Katoličke crkve u NDH bio obuzet „fiks idejom da je Providnost odredila NDH jednu osobitu misiju odbrane zapadne civilizacije i rimokatolicizma od pravoslavlja“ (i komunista). I Vatikan i vodeće ličnosti katoličke crkve u

Odata počast žrtvama šestoaprilskog bombardovanja

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đordević i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić danas su, povodom obilježavanja Dana sjećanja na početak Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji – 6. april 1941. godine, položili vijence u Aleji stradalih u bombardovanju Beograda. Đorđević je u obraćanju istakao da je Srbija uvijek bila antifašistička zemlja i da će se svim snagama boriti protiv svakog oblika fašizma. „Na današnji dan odajemo počast svim nevinim žrtvama, žrtvama fašističkog režima 1941. godine, koji je sebi uzeo za pravo za oduzme nevine žrtve“, rekao je Đorđević. Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao je da je bombardovanje 6. aprila 1941. godine bilo jedno od najvećih razaranja Beograda

Blagoje_Jovovic.jpg

Dva metka za ustašu: Ko je četnik Blagoje Jovović koji je ubio Anta Pavelića?

Blagoje Jović Blagoje Jovović, čovek koji je izvršio atentat na Anta Pavelića, koga je ozloglašeni ustaški vođa molio za milost, bio je pripadnik bjelopavlićke četničke brigade. Atentat je izvršio da bi osvetio sve žrtve koje su stradale od ustaške ruke Blagoje Jovović presudio je Anti Paveliću s dva metka, a rekao je da je to učinio kako bi osvetio sve srpske žrtve koje su stradale od ustaške ruke tokom Drugog svetskog rata. Jula 1941. priključio se narodnom ustanku protiv fašističke Italije. Bio je izabran za komandira Kosićkog partizanskog odreda, s kojim je učestvovao u borbama na Pljevljima. Kada je dobio naređenje od komandanta Ivana Milutinovića da sa svojim odredom krene u

Logor Jadovno

Jadovno – prvi koncentracioni logor u NDH 1941. godine

Opšte je poznato i zaslužuje sva poštovanja, što je jevrejski narod, koji je rasut po čitavom svetu uspeo prikupiti podatke o svojim žrtvama tokom Drugog svetskog rata. Uspeh je utoliko veći, zbog činjenice da su Jevreji stradali na prostorima više evropskih država ili bolje rečeno, gde je bila uspostavljena nemačka okupacija i njoj odani sateliti ili kako su nazivani, kvislinški režimi. Ilustrativan je i podatak da su Jevreji o stradanju svog naroda prikupili preko 130 miliona dokumenta što je fascinantno. Pred dve godine na skupu u Beogradu, gde se govorilo o genocidu predstavnik romskog naroda nas je obavestio da će i oni uspeti prikupiti podatke o stradanju Roma u Drugom

Za sjećanje na šestoro najbližih, MILAN ROSIĆ je u Čelebiću podigao lijep spomenik (zanimljivo je da u minulim ratnim sukobima devedesetih godina niko nije dirao ovaj spomenik, a i na cijelom srpskom groblju u Čelebiću oštećena su, kažu, samo dva spomenika i to od granata koje su tu slučajno završile)

Muke Rada Kozomare

Dok su Milan Rosić i ostali koji su uspjeli da se izbave iz jame Bikuše, tog 30. jula 1941. godine u planini iščekivali vijesti iz Čelebića i nadali se da će neko od njihovih uspjeti da se probije kroz ustaški obruč, stigli su glasnici i kazali da u Čelebiću više nema žive srpske duše. „Toga dana pred veče i sutradan — sjećao se Milan Rosić — stiže nekoliko izbeglica na položaj iznad sela Vrbice. Pričaju da su bili skriveni po kućama i pojatama i da su toga dana, na Ognjenu Mariju, do podne ustaše, uz pomoć seljaka Hrvata, naših komšija, poklali sve srpske porodice, žene i decu, do poslednjeg. Kazuju

Miodrag Linta

Linta: Neprijateljski zahtev hrvatskih poslanika

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao neprijateljski zahtev hrvatskih poslanika Mire Bulja iz Mosta, Hrvoja Zekanovića iz Hrasta i drugih da hrvatske vlasti blokiraju Srbiju u pristupnim pregovorima o članstvu u EU dok ne pruži sve dostupne informacije o nestalima i masovnim grobnicama. „Bulj i Zekanović dobro znaju anticivilizacijsku činjenicu da u Hrvatskoj postoji 36 poznatih grobnih mesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, a vlast u Zagrebu nema volju da se ekshumiraju“, naveo je Miodrag Linta u saopštenju. On je naveo da se jedno od tih mesta nalazi na kninskom groblju gde je sahranjeno 11 masakriranih Srba i jedan musliman tokom i posle zločinačke

pod-tudjim-krstom-kalman-hrvati3.jpg

Pod tuđim krstom: Slovo vladike Teofana (3)

Tek 1781. priznao je pravoslavnu veru u Hrvatskoj car Josif II protiv volje hrvatskih „staleža“ Hrvati se klanjaju mađarskom kralju Kalmanu MAĐARSKI parlament je 1412. godine priznao pravoslavnu veru, a hrvatski sabor je još 1609. godine zaključio da se u Hrvatskoj priznaje samo rimokatolička vera. I tek 1781. priznao je pravoslavnu veru u Hrvatskoj car Josif II protiv volje hrvatskih „staleža“. Godine 1741. progurali su Hrvati na ugarskom saboru zakon kojim se pravoslavna vera zabranjuje na području Hrvatske, ali ga carica nije prihvatila, jer su joj Srbi bili potrebni za borbu sa Pruskom. Ostao je na snazi propis da se u Hrvatskoj i Slavoniji svi koji nisu katolici isključe od službe

Popis djece

Zagonetka Dijane „švabice“

Kada 28.maja 1945.godine, dvojica oficira OZN-e za grad Zagreb službeno posete Dijanu Budisavljević rođenu Obekser, počeće zagonetka, nerešena već punih 70 godina. Zašto su potegli kod gospođe pedesetih godina, supruge uglednog profesora Medicinskog fakulteta, ali ipak Srbina, koji je nekako pretekao ustaškim rasnim zakonima, koji su čistili kao gvozdena metla! Požurili su, tek tri sedmice po oslobađanju grada, još punog hrvatskih fašističkih zločinaca, posakrivanih „od podruma do tavana“ kod svojih mnogobrojnih obožavalaca! Čime je to austrijska Nemica toliko intrigirala vlast hrvatskih komunista, da je posećuju odmah po svom ulasku u grad Zagreb? Kada u aprilu 1941. ustaški ideolog Mile Budak, javno objavi nameru da se trećina pobije, trećina nasilno pokrsti

Vazdušni most – Operacija „Halijard“: Jedna od najuspešnijih spasilačkih misija iza neprijateljskih linija u istoriji ratovanja

Nacistička Nemačka 1939. napadom na Poljsku otpočela je najraznorniji rat u ljudskoj istoriji. Drugi svetski rat zatekao je Kraljevinu Juoslaviju nespremnu za oružani sukob iscrpljena unutrašnjim problemima. U takvoj konstelaciji, pod sve većim pritiskom Nemaca nakon što su u prvim ratnim godinama okupirali deo Poljske, Čehoslovačke i Francusku, anektirali Austriju i sklopili savezništvo sa svim susedima Jugoslavije, a Italija pod svoj protektorat stavila Albaniju, knez Pavle kao namesnik 25. marta 1941. potpisuje protokol i pristupanju Jugosavije Trojnom paktu. Međutim to se nije dugo održalo, već 27. marta nastupio je puč, knez Pavle je smenjen, kralj Petar Drugi se proglasio punoletnim a general Dušan Simović za predsednika vlade. To je za

Pobijena djeca u Jasenovcu

Spisak pobijene dece u logoru Jasenovac

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je za vreme Drugog svetskog rata 1941-1945 prema do sada sakupljenim podacima, a što nikako nije konačna cifra, ubijeno 74.762 dece, mlađih od 14 godina. Među njima je bilo 14.528 dece evidentiranih kao žrtve rata, dok je nad 60.234 deteta izvršen najteži oblik Pokolja. Ubijeno je 32.054 dečaka i 28.012 devojčica. Najviše je ubijeno srpske dece – 42.791, romske – 5.737, muslimanske – 5.434, jevrejske – 3.710 i hrvatske – 2.289. za 273 deteta nije utvrđena nacionalna pripadnost. Životi 37.139 dece ugašeni su na preko hiljadu stratišta širom NDH. U hrvatskim, nemačkim i italijanskim logorima živote je izgubilo 23.504 dece od kojih su samo Jasenovačka stratišta progutala 19.432 deteta. Na sastanku predstavnika

Italijani i Srbi su žrtve NATO bombardovanja

U Italiji održan skup posvećen posledicama korišćenja osiromašenog uranijuma, prisustvovala i srpska delegacija. Laketić: Evidentne posledice radioaktivnog zračenja, prikupljamo medicinsku dokumentaciju Tražimo od Evrope da pomogne pogođenima posledicama NATO bombardovanja, da u evropskim sedištima razmotre svu dokumentaciju i donesu odluku kako pomoći oštećenima i obolelima. Jer trpe i Italijani i Srbi – rekao je u četvrtak Domeniko Leđero iz italijanske Vojne opservatorije, na naučnom skupu posvećenom posledicama NATO bombardovanja na zdravlje, koji je održan u Rimu. Leđero je poručio i da je čas da se čuje istina i priznaju žrtve, da se prekine tišina. Naučnom skupu „Žrtve osiromašenog uranijuma – godina posle četvrte Parlamentarne komisije za istragu, sadašnjost i budućnost“,

Velika skulptura cveta čuva sećanje na koncentracioni logor Jasenovac u Hrvatskoj

Goldštajn: U Jasenovcu je stradalo oko 120.000 ljudi

Knjiga „Jasenovac” hrvatskog istoričara Ive Goldštajna u izdanju Akademske knjige predstavljena je u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju. Goldštajn je rekao da ga je mnogo ljudi pitalo da li piše „Jasenovac” zbog revizionizma i čitavog niza negativnih stvari koje se događaju oko nas. „Uvek im odgovorim da imam strast istraživanja i da kao istoričar obožavam da osvetljavam različite istine i detalje delova epohe. Sam sam izabrao Jasenovac kao temu za svoju knjigu” kazao je Goldštajn i dodao da je pre dve decenije bio svedok na suđenju jasenovačkom zapovedniku Dinku Šakiću. „Pre godinu dana sam čitao svoj iskaz i danas bi kada mnogo više znam o Jasenovcu dao sebi solidnu trojku.

pod-tudjim-krstom2.jpg

Pod tuđim krstom: Carska protiv kaluđera (2)

Da dalmatinski Srbi nisu tako uporno čuvali svoju pravoslavnu veru, danas sigurno ne bi bilo Srba u celoj Dalmaciji. Unijaćenje Srba nije prestajalo, ali su samo neznatni uspesi postignuti u selima Kričke, Boljaci i varošici Vrlici. I tu je otpor unijaćenju bio veliki, pa su Srbi ubili popa Petra Krčku zato što se sam pounijatio. Da dalmatinski Srbi nisu tako uporno čuvali svoju pravoslavnu veru, danas sigurno ne bi bilo Srba u celoj Dalmaciji. Oni nisu, kao Srbi u Žumberku i Križevcima, podlegli privilegijama i preimućstvima koje su im nuđenje: da ih vlasti materijalno pomaže, decu o državnom trošku školuju, da se zapošljavaju u javne službe i dr. Unijaćenje Srba sprovedeno

feljton-vatikan-crkva.jpg

Vatikan krsti krštene!

Kvirinal raspravlja šta da se uradi da bi se Srbi priveli Rimskoj crkvi. Narod preklinje vladiku Kraljevića da se nipošto ne proda Austriji Unijatska crkva u Kričkama Pravoslavni sveštenici bili su proganjani i zlostavljani, te su ih po nalogu biskupa, koji nisu prihvatili uniju, okovali u gvožđe i bacili u tamnice, gde je najveći broj njih izgubio život od gladi i tuge. To je rečenica iz knjige Johana Hajnriha Švikera „Istorija unijaćenja Srba u Hrvatskoj“, za koju Vasilije Đ. Krestić, kaže da bi se morala naći u kući svakog srpskog intelektualca. U njoj se otkriva prava istina o unijaćenju i katoličenju Srba u Hrvatskoj. Na drugom mestu Šviker je o divizijskom generalu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.