arrow up

Srebrenica „kroji“ kanadske izbore?

U kanadskom parlamentu udar na ustavno pravo zbog navodnog genocida u Bosni i Hercegovini. Peticija islamskog ekstremiste na pragu Elektronska peticija „e-1837“, za donošenje zakona o kažnjavanju svih u Kanadi koji poriču da je ono što se desilo u Srebrenici genocid, ušla je u prvu fazu procedure, ali je daleko od izglasavanja u zakon. – Srbi iz Kanade čine sve da ovaj potez zaustave i pre nego što uđe u parlament jer bi eventualno donošenje takvog zakona praktično značilo ukidanje prava na slobodu govora u Kanadi – ističe Stanko Vuleta, predsednik Društva za očuvanje srpske baštine iz Otave, komentarišući pisanje bošnjačke štampe da je donošenje ovakvog zakona u Kanadi gotova

Nikola Tesla

Nikola Tesla: Bio sam i vazda ostajem samo Srbin i ništa više

„U vama gledam ja mlado Srpstvo, koje ima da radi na opštem zadatku sviju Srba. Vi ste budućnost Srpstva. Ja sam – kao što vidite i čujete – ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi, i da svojim znanjem i radom podižete slavu Srpstva u svijetu“ Teslino poreklo i ime nisu bili sporni ni 1931. godine kada je bio na naslovnoj strani Tajma. Ali, s vremena na vreme, u javnosti, srpskoj i hrvatskoj, pojavilo bi se nešto čime bi oni manje stručni pokušali da potkrepe svoje tvrdnje o tome da je veliki pronalazač bio podjednako ponosan na „svoje srpsko poreklo i

U Donjoj Gradini otvorena izložba o žrtvama Holokausta

Sjećanje na genocid i Holokaust nije samo civilizacijski dug prema žrtvama, nego i važan činilac u oblikovanju budućnosti. Ove riječi čule su se juče u spomen području Donja Gradina, jednom od najvećih stratišta koncentracionog logora Jasenovac. Izložba autora Mirka Dimića obiluje fotografijama, svjedočenjima i istorijskim činjenicama koje, ističe Dimić, povezuju zločin nad srpskim i jevrejskim stanoviništvom u Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima. “Na prostoru od nekakvih 500 km2 stradalo je 17 ili 18 hiljada žrtava. Naravno, ne samo u logorima, to su ukupne žrtve, ali nam sve govori da je preko 53 odsto lokalnog stanovništva stradalo u tom periodu”, kaže Mirko Dimić, istoričar i autor izložbe “Kozarska Dubica –

zaboravljeni-pravednici-kordun.jpg

Zaboravljeni pravednici sa Korduna

Na osnovu sjećanja naših predaka, ispričaćemo priču koja govori o našim porodicama u ono teško vrijeme rata i stradanja. Priču koja je na žalost, ostala samo pod našim krovovima. Maglovita i nepotpuna. Ovo je samo pokušaj da se “složi” priča..  Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 07. marta 2016. godine. Naslućivalo se već da će doći do kapitulacije Italije, što će u mnogome promjeniti tok rata. U to vrijeme, potpuno uništen Kordun, uz sve svoje muke, bori se i sa glađu. Ono od naroda što nije stradalo od ustaških kama, bačeno u jame bezdanke, odvedeno u logore, nemilosrdno kosi epidemija tifusa. Zahvatio je ovaj kraj, kao vjerni

HRVATSKA IMA PROBLEM SA REVIZIJOM ISTORIJE I UMANJIVANJEM ZLOČINA

Hrvatska jedna od najproblematičnijih zemalja u Evropi kada je riječ o istorijskom revizionizmu i umanjivanju zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu, navodi se u izvještaju istraživača sa univerziteta Jejl i Grinel. U izvještaju o reviziji Holokausta, u kome se govori o načinu na koji se pojedine države EU bave nasljeđem zločina iz Drugog svjetskog rata, navodi se da Hrvatska ima jedan od najgorih problema sa istorijskim revizionizmom i umanjivanjem zločina. U izvještaju, koji je objavljen u okviru projekta „Sjećanje na Holokaust“ i koji se zasniva na radu istraživača sa univerziteta Jejl i Grinel, kaže se da je revizionizam Holokausta najgori kada su u pitanju nove članice EU u srednjoj Evropi

ANĐELI U PAKLU “NDH” – Stradanje dece u hrvatskim logorima tokom Drugog svetskog rata

Tokom četiri godine rata, od aprila 1941. do maja 1945. godine, više desetina hiljada srpske i druge dece je stradalo širom NDH. Za 74.360 dece, popisanih imenom i prezimenom, a starosti od jednog dana do 14 godina, je utvrđeno da je stradalo na teritoriji koju je obuhvatala tadašnja hrvatska država, kako navodi Dušan Bursać u svojoj knjizi „Anđeli u paklu“. Tokom drugog svjetskog rata, jedino mjesto u svijetu gde su postojali specijalni logori za uništavanje dece je bila Nezavisna Država Hrvatska.   Ustaše su srpsku decu klali, nabijali na bajonete, kuvali u kazanima, živu bacali u bunare, jame i pećine, gušili otrovima i sodom, uništavali glađu, žeđu i hladnoćom i

dr. Đuro Zatezalo

Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”

U izdanju SKD “Prosvjeta”,  štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 1. novembra 2015. godine.) Otkud ideja i motiv za ovu knjigu i od kada radite na njoj? – Ideja za sakupljanje izvorne arhivske i novinarske građe pojavila se davno, još dok sam bio

Ustaše sprovode decu i žene sa Kozare © WIKIPEDIA/MUZEJ ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Masovni pokolj kozaračkih Srba, ustaše bacale djecu u bunare

Ustaše su na današnji dan prije 76 godina u selu Sloboština kod Slavonske Požege, izvršile Pokolj, ubile 1.165 kozaračkih Srba, među kojima je bilo i pedesetoro djece iz sela Trebovljani pod Kozarom, koja su udavljena u dubokim seoskim bunarima, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno“. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. avgusta. 2017. godine. Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona u kojima su se nalazili Srbi sa Kozare, istjerani iz svojih kuća. I u Grubišnom Polju, na stočnoj pijaci ograđenoj bodljikavom žicom, bila je zarobljena nejač sa Kozare. Iz koncentracionog logora smrti Jasenovac, kao ispomoć za likvidacije, došla je

Jadovno i danas stvara mučenike: Srbi, partizani, antifašisti

Piše: Dani(j)el Simić Parking kraj Kastela. Četiri ujutru. Prizor kao i svaki put. Tu je sklopljena bina za sutrašnji koncert. Poneki se vraćaju pripiti ili baš pijani iz grada. Baš, ali baš kao i svaki put. Stiže autobus. Stiže još jedan. U njih se naguravamo mi. Sasvim neestradna bratija. Sijeda, po srednjem zbiru godina. Nas nijesu pozdravili sa te pripremljene pozornice, dok smo bili pod policijskom torturom nasljednika simbola i državnih zamisli Ante Pavelića. A dešavalo se baš u to vrijeme dok je, desetinu sati po našem odlasku, pržila muzika u Banjoj Luci. Prosto ne ide kod nas uz zabavu omladine. Prije desetak godina slušah na Egzitu kako jedan danas otvoreno narodnjački,

Ivanić: Zahvalan sam udruženju Jadovno 1941. na svemu što je uradilo

U intervjuu za Frontal.srb, dr Mladen Ivanić, srpski član predsjedništva BiH govorio je pored ostalog i o istorijskom sjećanju. Ivanić je prvi visoko rangiran, direktno izabrani narodni predstavnik iz Srpske, koji je došao nad Šaranovu jamu, mjesto sjećanja na 40.000 ubijenih u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić – Jadovno – Pag. Razgovor za FRONTAL vodio Dani(j)el Simić Bili smo svjedoci nedavno izrazite sreće srpskog naroda kada ste vi po drugi, a Milorad Dodik prvi put, zajedno došli na Jadovno. Koliko je to svijest stvarne potrebe, a koliko vaše međusobno takmičenje u tome ko je veći Srbin? Mene je otac odveo na Jadovno, kada smo išli na more moskvičem preko Velebita.

nedelja, jul 2, 2017 / 11:08

Kako je Republika Srpska anektirala Jadovno

Da je tako, svjedoči činjenica da o jučerašnjem zbitiju na tom svetom mjestu, nije bilo ni jedne riječi u medijima Neovisne Republike Hrvatske! Piše: Dani(j)el Simić Udruženje građana Frontal je svoju borbu počelo taman negdje u vrijeme kada i Udruženje Jadovno 1941. Oba iz Banje Luke. Upoznali smo se tamo, i svake godine od tada smo zajedo na Velebitu. Ali i drugdje. No, tek juče smo ispred Šaranove jame, konačno, postigli ono za šta smo se borili osam godina. Da nas priznaju naši, a prezru i odreknu neprijatelji. Nastavljači ili kolaboracionisti sa idejama Nezavisne Države Hrvatske. Koje mi takođe preziremo. Malo je reći. Prisustvo predsjednika Srpske iz jednog političkog bloka, rame

Hodati u čast svojih predaka – Jadovno 2017

Prošavši ulicama Beograda u Spasovdanskoj litiji, svedočeći neprestanu srpsku borbu za naše Kosovo i našu Metohiju na Gazimestanu, Časni Krst, osveštan u Jerusalimu, krenuo je put Like i planine Velebit, na stradalno mesto srpskog naroda. Hodočasnici, Srbi iz Šumadije, sa Kosmeta, iz Crne Gore i Hercegovine, Beograda i Banja Luke, iz Vojvodine i Dalmacije, sa Korduna i iz Like, hodili su stazama kojima su naši preci odvedeni pravo u smrt, svezani, osramoćeni i izmučeni od strane hrvatskih ustaša. U kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag, u svega 132 dana proleća i leta 1941. godine, stradalo je preko 38 000 Srba iz svih krajeva tadašnje NDH. U zatvorima Gospića, na putevima do Velebita, na ostrvu Pagu u logorima Slana i Metajna, srpski narod je

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Dušan J. Bastašić

Profesore Mišina u kakvu to raskolničku kaljužu gurate srpsku javnost?

Direktor Muzeja žrtava genocida nas onako “ex cathedra”, u maniru izlagača na naučnom skupu, po ko zna koji put za redom, pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava Piše: Dušan J. Bastašić Onaj dio nevladinog sektora koji okuplja potomke i poštovaoce žrtava Genocida, na srpskom jeziku Pogroma, Satiranja, Istrebljenja ili Pokolja počinjenog od strane Nezavisne Države Hrvatske, iz mnogo razloga pažljivo prati svaku javno iznesenu riječ direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Od toga, koja osoba stoji iza te funkcije, mnogo je važnije da ona predstavlja ne samo najvišu, državnu instituciju Srbije ali i vaskolikog srpskog naroda, u čijoj je kompetenciji (između ostalog) izučavanje, publikovanje i obrazovanje Srba o Pogromu, Satiranju, Istrebljenju

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Dušan Bastašić: Ne postoji holokaust nad Srbima

Obrazovanje o holokaustu se najavljuje kao sastavni dio programa u osnovnim i srednjim školama Srpske. Iako nema ništa protiv toga, naš sagovornik smatra da je neprirodno da srpska djeca uče o stradanju drugih, ali ne i svog naroda. Piše i pita: Dani(j)el Simić Dušana Bastašića znam otkako sam saznao šta je Jadovno. Sedam godina kasnije, garantujem da 99% učenika u osnovnim i srednjim školama nema ni najblažeg pojma šta ovaj termin znači. A i ovaj jedan procenat sam nategnuto ostavio, da se neko pametno i osviješteno đače ne uvrijedi čitajući. Nada umire posljednja. Jedina promjena u javnoj sferi od tada, jeste što smo postigli da se u mejnstrim medijima, ali

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči:

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.