arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Bikuša

18. mart 2019.

Ljeta 1990. godine,  uzaludno sam tražio jamu Bikušu iznad Čelebića. Nije pomoglo ni to što mi je vodič bio Duško Šunjka, čovjek koji na tom terenu poznaje svako konačište divljači, svaki brlog divljih svinja, sve čeke, prelaze i priječce. Uzaludno smo se provlačili kroz gustiše i šipražje, peli na uzvišice i visočije drveće — more rascvjetalog jasenja je u svojoj bjelini sakrilo čak i bijeli kameni obelisk podignut poslije rata nad ovim stratištem Poslije mi, čini mi se, nije bilo ni žao što je nijesmo našli, što ni Duško Šunjka koji brdo Klanac i Livadnice poznaje kao svoj dlan nije pogodio pravi put do nje. Možda je tako i bolje.

Veljko Đurić Mišina: Šta bi sa srpskim memorijalom na Ušću

17. mart 2019.

  Jedna od najbolnijih rana u novovekovnoj istoriji srpskog naroda jeste stradanje u 20. veku, a u tom kontekstu i ratne žrtve. Kada se pomenu ratne žrtve obično se govori o brojevima. I tu nastaje veliki problem. Jer, amateri i zaljubljenici u prošlost, kao i poneki profesionalni istoričar od ugleda i zvanja, započnu tiradu praznih tvrdnji. Kao školovani istoričar i direktor Muzeja žrtava genocida javljao sam se u raznim formama, od novinskog teksta do dugometražnih dokumentarnih filmova, sve u nameri da ispravim brojne zablude, gluposti i amaterizam, jer sve to donosi štetu u odnosu na naučno i stručno tumačenje određenih tema. Ovom prilikom želim da ukažem na brojne i isprazne

Prebilovke na domaćinskom tečaju 1939

Mrtvima vječna slava, živi budite budni

17. mart 2019.

Piše Vesna Kapor Dok Milanović ponovo vitla nad Prebilovcima, svet u Hercegovini međusobno će razmenjivati smokve i kajmak, med i krompir, šljive i grožđe, peći lozu i šljivu… i kako to obično i biva, nazdravljati i sahranjivati, zajedno, između svih naših „klanja i oranja“ Obucite bijele košulje. Ta rečenica dugo se protezala, potiho u Hercegovini, kao okidač, kao poenta, i kao vrhunski cinizam duge istorije komšijko-bratskih odnosa, posle Drugog rata. I niko baš, od onih koji su potiho čuvali sećanja nije zaboravljao ovu jezivu rečenicu da dometne u priču. Ovu nevinu, obećavajuću, svetlu rečenicu. Za Srbe, kako se ispostavilo, ukopnu. Tako su nove vlasti NDH države, uspostavljene odmah1941, pozivale svoje

Sve barake u Slani bile su ograđene bodljikavom žicom u nekoliko redova

BILTEN: Glas Jadovna – Br. 1

17. mart 2019.

Fašizam u praksi: Samo 30 odsto Hrvata veruje u suživot sa Srbima Samo 30 odsto ispitanika starosti od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 odsto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija. Srpske crkve bile su lomače U toj državi, u isto vreme i na istom mestu, spaljivani su i ljudi i knjige. Crkve su postale lomače, ponegdei klanice. Hramovi hrišćanskog, pravoslavnog bogosluženja pretvoreni su u stratišta samo zbog toga što su pripadali pravoslavnom obredu. Sandra Blagić: Napokon znam gdje počivate Godinama smo se pitali, gdje su im

Obilježeno 75 godina od ubistva civila u Vršanima

16. mart 2019.

U Vršanima kod Bijeljine danas je obilježeno 75 godina od stradanja 75 mještana ovog sela, koje su na današnji dan 1944. godine zvjerski pobili pripadnici zloglasne 13. SS Handžar divizije. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Vršani Nedeljko Mićić rekao je da su pripadnici 13. SS Handžar divizija počinili nezapamćen zločin nad mještanima Vršana i okolnih sela. „Pobijeni su uglavnom nejač i žene, čak i sveštenik i njegova porodica…Naša je moralna obaveza da ovaj datum nikada ne zaboravimo, da ga obilježavamo sa željom da se to zlo nikada ne ponovi“, rekao je Mićić novinarima. Mićić je naveo da su rijetki toga dana uspjeli da pobjegnu od sigurne smrti. Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić

Zločin sa nepopravljivim posljedicama

16. mart 2019.

U pogromu je spaljeno ili oštećeno 46 srpskih crkava i manastira, oko 1.000 kuća, na desetine grobalja je porušeno, a ubijeno je 19 lica… Sutra se navršava 15 godina od martovskog pogroma, u kojem su, u prisustvu 45.000 pripadnika NATO-a, na meti Albanaca bili svi koji su govorili srpskim jezikom, kao i sve što čini srpsku kulturnu i vjersku baštinu na Kosovu i Metohiji. Sve je počelo lažnim i senzacionalističkim medijskim scenariom, kako je to OEBS kasnije zvanično ocijenio, o navodnom utapanju dvojice albanskih dječaka kod sela Čabra u rijeci Ibar, na sjeveru Kosova. Bez argumenata i činjenica, mediji na albanskom jeziku utrkivali su se u lažima da su „Srbi

Pozdrav iz Hrvatske

15. mart 2019.

Na sramotu Kusićevog vijeća, donosimo 20 ustaških dokumenata potpisanih pozdravom ‘Za dom spremni!’ kojima su provođeni rasni zakoni i otpremani Jevreji, Srbi i Romi u smrt u koncentracionim logorima Pozdravom ‘Za dom spremni!’ završavale su brojne ustaške naredbe i drugi dokumenti NDH koji su se odnosili na provođenje fašističkih rasnih zakona i slanje Jevreja, Srba, Roma i komunista u smrt u koncentracionim logorima. Taj odvratni zločinački pozdrav iz Drugog svjetskog rata kao svoj slogan koristile su tokom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini paravojne jedinice HOS-a, koje je organizovala proustaška Hrvatska stranka prava Dobroslava Parage i Ante Đapića, otvorenih sljedbenika poglavnika Ante Pavelića. Usvajanjem ustaškog pozdrava te su paravojne jedinice, koje su se i nazivale

Stoja Karlica

„Šišali su nas do kože, krv je tekla“, sa 9 godina odvedena je u Jasenovac, njena sećanja na plač, dece, glad, strah, mrtve ne blede

15. mart 2019.

Stoja Karlica, osamdesetčetvorogodišnja starica iz Novog Grada, mesta na samoj granici BiH i Hrvatske, nikada neće zaboraviti strahote koje je kao devojčica od devet godina preživela u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac u Drugom svetskom ratu, gde su ljude ubijali i pre nego što su ušli u logorski kompleks. Ona je u izjavi Srni istakla da se zločini i sve ono što je doživela u jasenovačkom logoru ne mogu opisati rečima. Stoja, devojačko Rabat, rođena je 1933. godine u selu Pobrđe kod Kostajnice. Ofanzivu na Kozari 1942. godine dočekala je kao siroče sa još tri sestre i dva brata jer su im roditelji umrli pre ofanzive. Oni su sami pošli u

Alojzije Stepinac

Tajni arhivi Vatikana mogli bi da otkriju istinu o Stepincu

15. mart 2019.

Otvaranje arhive pape Pija Dvanaestog koja se odnosi na period Drugog svjetskog rata, moglo bi da razriješi dilemu jevrejske zajednice o tome šta je Vatikan znao o progonu Jevreja, ali i otkrije ko je i koliko znao o zločinima nad Srbima, papin stav prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ i Alojziju Stepincu, javlja Radio-televizija Srbije. U tajnim spisima, koji će istraživačima postati dostupni u martu 2020. godine, nalaze se i pisma i reakcije legata Vatikana opata Markonea iz NDH, saznanja Vatikana o Jasenovcu, a očekuje se i uvid u originalna pisma nadbiskupa Stepinca za čiji sadržaj danas u Hrvatskoj neki istraživači tvrde da je falsifikat. „Vidjećemo što je sve Stepinac pisao

Mara Lalić, avgusta 1990. Foto: B. Simović

Od sudbine se ne može pobeći

15. mart 2019.

Kao osmogodišnja devojčica mesec i po dana je provela u paklu jame u koju su ustaše na Ognjenu Mariju 1941. bacile 218 Srba iz sela sa ruba Livanjskog polja Na mesnom groblju u Banatskom Despotovcu, nakon dugog, 85-godišnjeg rvanja sa životom, večno je počinula Mara Lalić, udata Jurić, jedna od četrnaestoro velikomučenika preživelih u paklu jame Ravni Dolac na Dinari, u koju su ustaše na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941, bacile 218 Srba, uglavnom dece, devojaka i žena iz poddinarskih sela sa ruba Livanjskog polja, Gornjih i Donjih Rujana. I ona je, kao i njena starija, odavno već pokojna sestra Ljuba i još dvanaestoro njihovih rođaka i komšija (zanimljivo je

Tužilaštvo BiH: krivica Elfete Veseli je dokazana

14. mart 2019.

Na kraju suđenja Albanki za koju se veruje da je ubila dečaka Slobodana Stojanovića, tužilac Miroslav Janjić je ocenio da je ovo jedan od retkih slučajeva ratnog zločina gde se iskazi svedoka i veštaka potpuno poklapaju   U završnici jednoipogodišnjeg suđenja Elfeti Veseli, optuženoj za ubistvo dvanaestogodišnjeg dečaka Slobodana Stojanovića 1992. godine u naselju Bajrići kod Zvornika, tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Janjić naveo je da je dokazano da je optužena počinila taj monstruozni zločin. Dokazana je, kazao je on, i krivica Sakiba Halilovića, komandanta Diverzantskog voda združenih jedinica muslimanske vojske u čijim redovima je bila i Albanka Elfeta Veseli, „žena monstrum”, „žena zver”, kako su je zvali njeni saborci. „Smatramo

DA SE NE ZABORAVI: Svedočanstvo o genocidu nad Srbima

14. mart 2019.

U Medija centru u sredu prikazan film „Stradanje – Kosovo i Metohija“ autora Ranka Đinovića. Kao što žrtve imaju ime, tako ih imaju i zločinci i ona su ispisana na više od 17.000 prijava Ovo je film koji čuva istinu, delić onoga što se širom Kosova i Metohije dešavalo posle Drugog svetskog rata do dan-danas. U njemu smo videli najcrnju stranu ljudske prirode, bestijalnost, monstruozne zločine, odnos Albanaca prema živim i mrtvim Srbima, prema srpskim svetinjama i kulturno-istorijskim spomenicima. A, važan je zato što o ovim zločinima moramo govoriti, pogotovu sada kada Specijalno tužilaštvo istražuje zločine OVK i kada međunarodna zajednica, konačno, mora progovoriti jezikom istine. Ovo je rekao Veljko

NAJAVA: Promocija romana „S Homerom u oluji“ autora Anđelka Anušića

14. mart 2019.

Pozivamo Vas na promociju romana „S Homerom u oluji“ koja će biti priređena u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u B. Luci, 19. marta, u  19. časova. Roman je završnica (II, III, IV)  dio Anušićevog četvoroknjižja zasnovanog na prvom dijelu (Glasovi sa Granice, 2016.) o dugom istorijskom kretanju između oranja i klanja (Andrić- Ekmečić) našega naroda na sjeverozpadnim obodima Balkanskog poluostrva, dakle o Srbima sa Vojne granice, odnosno potonje Krajine i Hrvatske, kao i dejtonske/dvodjelne Bosne i Hercegovine. Kroz porodično stablo  jednog Graničara/Krajišnika koje seže do osmog koljena (kurđep, kurđepa), dakle do 17. stoljeća pa do svršetka ozvijerenog dvadesetog vijeka, fokusira se povijesna sudbina i raznoliki socijalni, politički i kulturni  oblici

Bojana Petrović: Jasenovac – mesto na kom je čovek postao Satana

14. mart 2019.

I dok u Hrvatskoj buja novoustaštvo, naša mlada pokolenja ne znaju ni šta je ono staro (ustaštvo), ne znaju šta je Jasenovac, kaže Bojana Petrović, apsolutni pobednik 25. takmičenja besedništva na Pravnom fakultetu u Beogradu Kruševljanka Bojana Petrović, student četvrte godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu sa prosekom 10, osvojila je prvu nagradu u kategoriji slobodna tema, prvu nagradu publike i postala apsolutni pobednik jubilarnog 25. takmičenja besedništva koje se na Pravnom fakultetu u Beogradu održava već četvrt veka. Bojanin briljantan govor iznenadio je mnogobrojne slušaoce ne samo izborom slobodne teme pod nazivom „Sto puta izgovorena laž postaje istina“, a kojim ukazuje na kulminaciju istorijskog revizionizma logora smrti Jasenovac, nego

Kraj Korićke jame

13. mart 2019.

Još kao mali čuo sam u pričama starijih kako negde na pola puta od Gackog ka Bileći postoji jedna jama koja svojim mračnim dubinama svedoči o prošlosti, i koja uklesana među stenama svedoči o jednom od najmonstruoznijih zločina. Prenosili su stariji glasove da je i ta jama tek jedan od deova mozaika koji pokazuje masovno istrebljenje Srba sa područja Hercegovine. Godine su prolazile i učeći istoriju zacrtao sam sebi cilj koja sva mesta moram obići. Jama o kojoj sam kao dečačić slušao bila je na vrhu liste prioriteta. Međutim i pored velike želje poseta toj jami mi je nekako stalno izmicala i gubila se u vrtlogu mojih misli. Sve do

NAJNOVIJE VIJESTI

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA