arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima

ZA HODOČASNIKE IZ SRBIJE: Pokloničko putovanje u Prebilovce (5. avgust)

25. jul 2019.

Polazak iz Srbije dan uoči praznika Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika Putovanje se organizuje povodom 78. godišnjice stradanja oko 4000 Srba sa područja Donje Hercegovine i doline Neretve u Pokolju, genocidu nad Srbima počinjenom od strane NDH , od kojih žrtava je preko 800 iz Prebilovaca a od njih su 600 žene i deca stradali 6. avgusta 1941. Navršava se i 29 godina od otvaranja 13 jama i 3 velika stratišta, 28 godina od sahrane žrtava, 27 godina od genocidnog i rušilačkog izgona 45.000 Srba sa ovog područja i uništenja Hrama i moštiju žrtava, 4 godine od kanonizacije Sv. Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika i sveštanja novoizgrađenog Hrama i polaganja ostataka

Sadilovac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice

U subotu 27. jula 2019. parastos za 463 ubijenih Srba iz Sadilovca

25. jul 2019.

U Sadilovcu na Kordunu, u subotu 27. jula 2019. godine sa početkom u 10 časova, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 77-tu godišnjicu stradanja, biće služena Sveta Liturgija i pomen za 463 srpske žrtve stravičnog pokolja u ovom mjestu, koje su pobijene i zapaljene u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. god  ine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Dana 31.07.1942. godine

garavice-stratiste.jpg

Zaboravljen ustaški zločin nad 12.000 Srba na Garavicama

25. jul 2019.

Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH saopštio je da se ovih dana navršava 78 godina od početka likvidacije oko 12.000 Srba na Garavicama, nedaleko od Bihaća. U periodu od 23. jula do sredine avgusta 1941. godine na Garavicama, koje se u engleskoj literaturi definiše kao mjesto uništenja, ubijeno je 12 000 Srba. Garavice nisu bile logor, gdje su Srbi smještani i zatvarani, pa na nakon toga likvidirani, već je to lokacija za nestajanje, uklanjanje suvišnih. Prije likvidacije pojedine grupe dovedenih Srba bi provele maksimalno dva dana u bihaćkoj kuli – navodi se u saopštenju Odbora. Navedeno je i da u magistarskom radu Saime Lojić iz 2018. godine, koji je

Gornji Jelovac kod Prijedora, mjesto stravičnog pokolja

24. jul 2019.

U Gornjem Jelovcu, na Patriji, u zaseoku Macure, kod spomenika žrtvama Pokolja iz ljeta ’42. služen je 19. jula 2019. godine parastos Novomučenicima srpskim, među kojima je i 75 djece do 14 godina, čija su imena ispisana na spomeniku. Sveštenik Жeljko Jevđenić, besjedio je poslije parastosa potresnu priču o stradanju djevojčice kojoj ni dan danas ne znamo ime. Donosimo prilog autora Spasoja Aleksića o zločinu počinjenom u Jelovcu, napisan aprila 2012.: Njive prekrivene leševima Tog krvavog ljeta 1942. godine Kozara je jaukala za svojom djecom. Livade, zrele pšenice, drveće, trava, putevi, proplanci, potoci, crvenile su se od srpske krvi. Selo Gornji Jelovac kao i zaselak Macure nisu tog Gospodnjeg ljeta bili

Milan Ružić

Krivi što ne pamtimo i što im verujemo!

24. jul 2019.

Srbi su pobednički narod. Mi smo narod koji ume da voli, narod koji ume da prašta i narod koji ume da ugosti. Neretko nas proglašavaju i narodom koji najviše zna, najviše ume i najbolje se snalazi. Srbi su svetu dali mnogo umnih glava. Dobili smo silne ratove, više njih za druge, nego za sebe. Borili smo se protiv svega što je pretilo nama i svetu. Sebe smo ispostili kako bi imali oni koji nikada nisu imali. Međutim, Srbi znaju da budu i prepredeni. Mi smo narod u kojem se sve može prodati za pare ili funkciju. Fotelja je nešto što će porodice posvađati, braću pobiti i kuću zaravniti. Za vlast

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: Krvavi juli u Petrinji, Glini, Topuskom…

24. jul 2019.

Ustaše su u Banskom Grabovcu kod Petrinje 24, 25. i 26. jula 1941. godine masakrirale 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše su zatrpale zajedno sa pobijenim psima, navode u Udruženju „Jadovno“. U pravoslavnoj crkvu u Topuskom u julu 1941. godine mučeno je i ubijeno nekoliko muškaraca, žena i djece, među kojima su bili Milutin Kordić i njegov maloljetni sin. Nikola Kordić, koji je tada imao 78 godina, nije mogao hodati, pa su ga ustaše dovezle zaprežnim kolima u crkvu i ubile. Ubijen je Dušan Zlokas /14/, a žene i djevojke su silovane. U selu Dragotina kod Gline u julu 1941. ustaše su poklale sedam žena i jedno dijete i zapalile ih.

Milan Ružić: Scenario za hrvatski (h)istorijski ep

23. jul 2019.

Vidim da javni servis Hrvatske počinje sve više da deluje kao javna kuća tako što podmeće informacije koje nemaju veze sa istinom, a ljudi iz Hrvatske plaćaju pretplatu da budu njima zadovoljeni. Ovoga puta tamo je izrečeno da je parola „Trećinu pokrstiti, trećinu pobiti, a trećinu proterati“ srpska mozgarija. Ispade da je Mile Budak bio svetac koji nikada ništa loše nije učinio. Kad smo već kod raznih budaka, Antun Vrdoljak je čovek u čijem filmu „Tito“ se ova tvrdnja promoviše. U tom filmu je sve nekako hrvatski – revizija istorije, pranje biografije, „raskrinkavanje“ Tita i Draže (kao da su ova dvojica bili u stalnim dogovorima), pokušaj pravljenja marketinški uspešnog filma,

FOTO: WIKIPEDIA

Nada da će biti pronađen spisak imena 10.000 kozaračke djece

22. jul 2019.

Režiser Dana Budisavljević, čiji je film „Dnevnik Diane Budisavljević“ osvojio ovogodišnju „Zlatnu arenu“ u Puli, očekuje da će sada biti veće zanimanje za ličnost ove Austrijanke koja je u stravičnim prilikama ustaškog režima u NDH spasila više od 10.000 kozaračke djece i ističe da ne gubi nadu da će spisak sa njihovim imenima biti nađen. JasenovacFoto: RTRS – Bilo bi mi veoma drago da bude pronađena ta kartoteka, jer vjerujem da negdje postoji. Mi je nismo našli, ali se nadam da će na kraju, ipak, biti pronađena – rekla je Budisavljevićeva za „Večernje novosti“. Ona je naglasila da očekuje da će zanimanje za Dianu Budisavljević sada biti veće, navodeći da

Vladimir Kolarić

Vladimir Kolarić: Protiv zaborava – potrebno je jedno veliko DA!

22. jul 2019.

Izlaz je u suočavanju, a ne u bežanju i zaboravu. Ni u prividnoj udobnosti i lukrativnom poslušništvu. Ni u preziru prema sunarodnicima koji se nisu dobro snašli u sadašnjim okolnostima, ili su prosto mladi ili stari, ili o ponečemu drugačije misle Isak Baševis Singer je u jednom razgovoru opisao stanje jedne zajednice getoizovanih Jevreja, koji su se pred lebdećom opasnošću, koja će se i završiti stradanjem masovnih razmera, branili zaboravom, zatvaranjem očiju pred očiglednim u spoju sa pasivnošću i nekom vrstom nehajnosti i infantilne veselosti. Danas u Srbiji osećaj lebdeće opasnosti kao da je veći nego ikada ranije, bar u poređenju sa prethodnim decenijama. Opasnosti koja je tim veća što

Hrvatska teorija: Partizanski napad na dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom

21. jul 2019.

Povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75. godišnjice „partizanskog napada“ na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i lokalna Жupa u subotu, 26. avgusta 2017. godine, organizovali su komemoraciju s prigodnim programom. Piše: Dušan J. Bastašić Nakon mise u župnoj crkvi u Jastrebarskom, položeni su vijenci na mjesnom groblju. Uslijedilo je i izlaganje na temu porijekla djece u Dječjem domu za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941. – 1945, s posebnim osvrtom na djecu s Kozare i ono o ulozi Alojzija Stepinca, svećenika, časnih sestara milosrdnica i drugih dobrotvornih udruženja i pojedinaca u „zbrinjavanju ratne siročadi“ u

pravoslavlje_logo.gif

Prilog objavljen 1991. godine: Sveti posao potomaka

19. jul 2019.

Dostojna sahrana ustaških žrtava nakon pola veka 1991. godina, broj 573, strana 5> „Ko u jamu nije silazio i u njojzi primio naforu, obgrlio seni svoje dece celivao brata bez udova i poznao majku po osmehu, taj se nije iz niščih digao ni pojmio našu liturgiju“… Milan Komnenić (Jalovnica) Protekle jeseni, pred pedesetu gorišnjicu od stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, srpski narod je počeo da sa hercegovačkih jama skida betonske oklope, koje je početkom šezdesetih godina postavila titovska vlast, u nameri da prikrije hrvatske zločine. Tako su se posle pet decenija stekli uslovi za hrišćansku i civilizovanu sahranu žrtava koje stradaše u neopisivim mukama samo zato što su bili pravoslavni

KOZARSKA BITKA – JEDNA OD NAJVEĆIH TRAGEDIJA SRBA U 20. VIJEKU

17. jul 2019.

Ustaše i njemački nacisti zauzeli su Kozaru 18. jula 1942. godine, nakon 38 dana ogorčenih borbi i velikog otpora kozarskih Srba. Bila je to jedna od najtragičnijih bitaka na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu u kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbjeg od oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 njemačkih i ustaških vojnika, koji su imali podršku mađarskih riječnih brodova. U borbama je poginulo 1.700 branilaca, a Kozarčani su na više mjesta uspjeli da probiju okupatorski obruč i tako je spaseno više od 15.000 civila. Međutim, ustaše i nacisti su spalili sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila otjerali u

U Zagrebu da se podigne spomenik Жrtvama ustaškog režima

17. jul 2019.

Antifašistička liga Hrvatske podnijela je zahtjev da se izmjeni Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu te da na postamentu spomenika u posveti umjesto „žrtvama Holokausta“ stoji „žrtvama ustaškog režima“, saopšteno je u ponedjeljak iz Lige. Liga je zatražila da posveta bude ispisana na latinici te na jezicima i pismima zajednica žrtava – ćirilicom, jidišem i romskim jezikom. „Zaključak Skupštine grada Zagreba, donesen 4. juna, izazvao je nedvosmislenu osudu jevrejskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskog jevrejskog kongresa“, istakli su u saopštenju. Jevrejska opština Zagreb (ЖOZ) u pismu objavljenom 19. juna odluku Skupštine ocijenila je sramotnom, tvrdeći da se time želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području

Milenko Jahura (FOTO: SLOBODNA HERCEGOVINA)

Milenko Jahura: DOŠLO VRIJEME DA SE SRBI UBIJAJU

17. jul 2019.

Ubijanje Srba iz dubravskog sela Rečice i Lokve na stratištu Topola kod Opuzen, Dalmacija, u noći 26/27juna 1941. (Dio iskaza Stojana Raguža, ustaškog rojnika iz Stojana Raguža iz Domanovića dat isljedniku UDB-e 1952. godine u Mostaru.) …Čim sam došao u logor odmah smo otpočeli sa vezivanjem dovedenih Srba. Ja sam lično svezao Popara Vuka, Delić Đorđa, Vukosavić Mirka i Vukosavić Branka – svi iz sela Rječice. Vezali smo ih žicom koja je dotjerana sa kamionima iz Stoca i Čapljine. Жica je bila obična – crna. Prilikom vezivanja oduzeli smo im sve stvari, koje su Srbi imali uz sebe, a koje smo stvari kasnije podijelili između sebe. Mene je zapao novčanik

jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

Najava: Molitveno sećanje na ubijene Livanjske Srbe

17. jul 2019.

Potomci i poštovaoci livanjskih Srba, koje su ustaše surovo pobile leta 1941. godine, pomoliće se za njihove duše i ove, 2019. godine, u više mesta u Srbiji, Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Zlog leta 1941. godine, žene i deca su živi bacani u jame Dinare, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, muškaraci su pobijeni kod sela Prolog, nejač sela Čelebić pobijena je u seoskoj školi, a ubijani su i na livadi Trnovac, na području Kupresa…. Preko 1600 civilnih žrtava, od tek rođenih do u starosti onemoćalih nestalo je tih dana, oko Ognjene Marije. Nestale su zauvek cele srpske porodice, a u nekim selima od toga dana sve do danas više nema ni jednog

NAJNOVIJE VIJESTI

Dolaze Čerkezi

Krenem ja napajati krave, kad u varošu poče pucnjava – rafali, puške,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA