Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Jedan od hiljade života, koliko jedan život znači i kad on postaje samo brojka

28. februar 2019.

Moj deda, Blagoja Rauš, rođen je 25.12.1934. godine u selu Crna Dolina kod Prijedora, umro je 10.06.2016. godine u Prijedoru u porodičnoj kući koju je sam izgradio i u kojoj je stekao porodicu, djecu, unučad i praunučad. Kao dječak bio je zatočen u logoru Jasenovac, sa svojom porodicom, majkom, braćom, prijateljima. Vidio je mnoge strahote, ubijanja, mučenja i klanja, o kojima samo bolesni um može da uživa. Od mog rođenja (1989. godine) jednom mi je pokušao da ispriča šta je sve doživio, jer me je to oduvijek zanimalo. Međutim, deda nije imao snage, svaki put kad bi krenuo počeo bi da zastaje, da muca i onda bi rekao: „Ne mogu…“.

Marina Ljubičić: Sjećanje Dragutina Čelice

26. februar 2019.

Dragutin Čelica, iako u poznim godinama, veoma jasno se sjeća svoga djetinjstva, koje je obilježeno ratom i stradanjem najbližih članova porodice, drugova iz djetinjstva, komšija. Kao jako mlad susreo se leševima, ali i svojim očima gledao ubistvo. I sam je bio ranjen, ali je imao sreću da preživi. U svom svjedočenju, datom autoru teksta, on i pored vremenske di- stance veoma jasno razaznaje i naglašava ono što je lično vidio i ono što je od drugih saznao, sjećajući se čak i od koga je to saznao. Autor: Marina Ljubičić Kustos-istoričar; Memorijalni muzej na Mrakovici; [email protected] UDK 341.322.5(497.13)“1941/1945:929Čelica D. Ključne riječi: Dragutin Čelica, Novoselci, ustaški zločini, ustanak, Kozara Razgovor sa Dragutinom Čelicom

Tanja Tuleković: Sjećanje Milke Sumrak

23. februar 2019.

 Milka Sumrak (1926–2008.), rođena u selu Demirovac, 1  preživjela je Pokolj na Mladi Božić 2 1942. godine. Ožiljak tog stradanja nije bio samo fizički, već i puno dublji, emotivniji. Svoje sjećanje podijelila je sa jednim jasnim ciljem, a to je da se istina o stradanju Srba na području Kozare i Potkozarja za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske što bolje dokumentuje, što dalje čuje. Njena misija je ispunjena: stradanje njene porodice, pa i nje same zabilježeno je, dokumentovano je i publikovano, te dostupno širokim masama istraživača ove teme. Autor: Tanja Tuleković, Viši kustos, JU SP Donja Gradina; [email protected] UDK 341.485:929Sumrak M. Ključne riječi: selo Demirovac, selo Draksenić, Kozara, logor Jasenovac, ustaše Milka Sumrak (r.

vladimir_umeljic.jpg

Vladimir Umeljić: „Sveti“ Alojzije Stepinac i Srbi

21. februar 2019.

Sasvim trezveni istorijski izvori sami po sebi vagaju Alojzija Stepinca. Pismo Vladimira Umeljića Episkopu slavonsko-pakračkom Jovanu Ćulibrku Preosvećeni Vladiko, Vaš intervju Nedeljniku, koji je – sudeći po Vašem sledstvujućem prigovoru – od strane novinara dodatno politički konotiran (instrumentalizovan?), pogodan je da izazove u najmanju ruku nedoumice i sumnje, neće sigurno i nažalost ostaviti dobre tragove iz zlog vremena. Dozvoljavam sebi kritički ton, jer složićete se, u svetosavskom pravoslavljanju Nebeskog Svedržaoca nema Bogu hvala mesta nepogrešivosti, kao u vatikanskoj hijerarhiji. Šaljem Vam donji tekst, koji svedoči da i bez pogrešnog i grešnog oslanjanja na komunističku „pravdu i pravo“, sasvim trezveni istorijski izvori sami po sebi vagaju Alojzija Stepinca, te da Vaše: 

Prof. dr Svetozar Livada

Svetozar Livada: Čitao sam dnevnik Alojzija Stepinca

21. februar 2019.

Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“ penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske dr Svetozar Livada . Zašto je Stepinčev dnevnik i danas u rukopisu? Zato što je Stepinac njime sam sebe osudio. I zato nikada taj dnevnik neće biti objavljen jer bi time bio srušen mit o Stepincu kao prelatu koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja i žrtvovanja za veru. Navedite neke zanimljive detalje iz tog rukopisa? Čuvena je njegova izjava o Srbima: „Kada bi Srbina i Hrvata skuhali

POLjA TIŠINE-poseta Jasenovcu i Donjoj Gradini

20. februar 2019.

Danas se navršava tačno tri meseca kako sam posetio Jasenovac (Hrvatska) i Donju Gradinu (R.Srpska). Ujedno, danas je tačno i tri meseca kako ne znam kako svoje utiske da prenesem na papir. Još uvek i posle devedeset dana i noći sećam se jasno svakog pogleda, svake reči i koraka, svakog šapata… I te zaglušujuće bolne tišine. Nanese nas put u Jasenovac. Srpsko mesto sa leve strane Save, u Hrvatskoj. Putnici namernici. Znali smo gde idemo, ali nismo znali šta nas čeka. Došli smo sa uverenjem da znamo mnogo, a otišli sa osećajem da, u stvari, nismo znali ništa. Jednostavno o kompleksu logora Jasenovac se ne uči i ne saznaje kroz

Kusturica: Ne želim da molim za film kao Veljko Bulajić

20. februar 2019.

Proslavljeni filmski reditelj Emir Kusturica i profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar razgovarali su sinoć sa studentima Fakulteta političkih nauka o izostavljanju srpske tradicije i kulture u savremenom umetničkom stvaralaštvu u Srbiji. Kusturica je studentima kazao da ne želi da snima „prigodne“ filmove, nešto što je država odlučila. „Nema šanse da ja molim za film kao Veljko Bulajić. Mora neko da prepozna da je moj rukopis dovoljno valjan da prenese tako veličanstvenu temu kao što je Andrićeva ’Na Drini ćuprija‘, mada moram da priznam da se ministar kulture setio moje namere da snimim film o Jasenovcu“, rekao je Kusturica. Cenjeni reditelj je naglasio da istorijski filmovi epohe koje bi on snimao

Novak Dukić: DECA JASENOVCA

20. februar 2019.

Prošle godine u januaru, u Njujorku, u sedištu Ujedinjenih nacija održana je kapitalna izložba pod nazivom “Jasenovac – Aušvic Balkana”. Istoimenu knjigu napisao je prof.dr. Gideon Grajf, jedan od najvećih stručnjaka za Holokaust, sa institiuta “Šem Olam”. Opštepoznata i često pominjana činjenica jeste da su se nad užasima koje su videli u logorima NDH zgražavali i najokoreliji nacisti, priradnici zloglasne SS divizije. O tome govori i Hitlerov ambasador pri tadašnjoj NDH, general fon Horstenau, koji je, tokom svog službovanja bio svedok bezbrojnih zverstava Ustaša, o čemu je, nakon završetka rata opširno pisao u svojim memoarima. Da se razumemo, Jasenovac nikako nije bio jedini logor smrti u NDH, ali o njemu

Predstavljanje knjige o stradanju Srba u NDH u Novom Sadu

19. februar 2019.

Prva knjiga je autentično svjedočanstvo o stradanju Srba u NDH – „Jasenovac, Kozara, Jadovno“. Druga knjiga je zbirka putopisa i eseja „Primorsko pravoslavlje“ iz srpskih svetinja u pravoslavnoj svetosavskoj Crnoj Gori i Boki Kotorskoj U svečanoj sali Izdavačke kuće Prometej u Novom Sadu, u srijedu, 20. februara 2019. godine, u 19 časova, biće predstavljene dvije knjige Biljane Živković, publiciste i pisca iz Beograda. Prva knjiga je autentično svjedočanstvo o stradanju Srba u NDH – „Jasenovac, Kozara, Jadovno“. Druga knjiga je zbirka putopisa i eseja „Primorsko pravoslavlje“ iz srpskih svetinja u pravoslavnoj svetosavskoj Crnoj Gori i Boki Kotorskoj. O knjigama će govoriti Zoran Kolundžija, urednik IK Prometej, i Biljana Živković, publicista i pisac.

Zajednički bedem pred revizijom prošlosti

18. februar 2019.

Na svečanosti održanoj povodom Dana državnosti Srbije, predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama, iskazujući posebnu zahvalnost inostranim laureatima koji šire ugled Srbije daleko van njenih granica. Među dobitnicima priznanja je i izraelski istoričar, profesor dr Gideon Grajf, dobro poznat čitaocima našeg lista, autor monumentalne studije „Jasenovac – Aušvic Balkana. Ustaška imperija okrutnosti”, čije smo delove doskora objavljivali u feljtonu „Politike”. Za visoko odličje – Zlatnu medalju za zasluge – koja se dodeljuje za izuzetne rezultate rada u svim oblastima, dr Grajfa su predložili SUBNOR, Udruženje logoraša Jasenovac, Republički centar za ratne zločine iz Banjaluke, te Šesta, Sedma i Osma kordunaška divizija. Svetski priznat ekspert

Novi dokazi, masovne grobnice Jasenovca rasute na 10 km2

18. februar 2019.

Aero-snimci područja Jasnovaca, nastali 1945, jedan su od konačnih dokaza, na osnovu kojih će morati da se poveća broj ubijenih u Jasenovcu. Ti snimci, naime, otkriveni su nedavno u arhivu Edinburga. To je izjavio profesor dr Gideon Grajf, autor studije o Jasenovcu i jedan od odlikovanih povodom Dan državnosti Srbije „Jasan je zaključak da je broj ubijenih žrtava u Jasenovcu bio izuzetno veliki. Novi snimci otkrivaju i novu činjenicu, to jest, postojanje mnogo većih masovnih grobnica rasutih na površini od najmanje 10 kvadratnih kilomatara. Ti snimci su jedan od konačnih dokaza na osnovu kojih ćemo, bojim se, morati čak da povećamo broj ubijenih u Jasenovcu sa 700.000 ili 800.000, što

Kitarović „Za dom“ bila u zabludi

17. februar 2019.

Hrvatska predsednica rezimirala četiri godine svog mandata. U Beograd ne namerava da dođe zbog pitanja nestalih  Rezimirajući četiri godine svog mandata, hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović je rekla da poziv upućen Aleksandru Vučiću da poseti Zagreb nije bila greška.  Iako sve nije urodilo plodom, nakon te posete usledilo je više stvari koje su unapredile život hrvatske zajednice u Srbiji. Govoreći o odnosima sa Srbijom, hrvatska predsednica je naglasila da joj je prioritet da se reši sudbina nestalih. – Aleksandar Vučić je prvi predsednik koji je izrazio želju da se to reši, ali do sada nije bilo rezultata. Dok ne bude pomaka na tom planu, neće biti ni uzvratne posete Beogradu

Vulin: Hrvatskoj potrebna NDH za pravdanje zločina nad Srbima

17. februar 2019.

Hrvatskoj je uvek potrebna ustaška NDH iz Drugog svetskog rata kako bi negirali i umanjili razmere zločina počinjenih nad Srbima i opravdali „Oluju“ iz 1995. To je izjavio ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin. On je povodom najnovijih dešavanja u Hrvatskoj i rasprave u hrvatskom Saboru o tome da Srbi kao manjina nemaju pravo da odlučuju o Vladi, istakao da je nezamislivo da bilo koji srpski poslanik dođe u Skupštinu Srbije i kaže pripadnicima bilo koje manjine „vi nemate pravo zato što ste manjina?“. „Ceo parlament bi se obrušio na njega. Ima fašista i u Srbiji, nije to sporno, ali ceo parlament bi se obrušio na njega. Vlada bi učinila sve

Nevenko Bartulin – ‘Cigansko pitanje’: dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njemačkog Rajha

16. februar 2019.

U posljednjem broju ‘Globusa’ (14.12.2018) Mirjana Kasapović je napisala komentar o knjizi Igora Vukića o Jasenovcu u kojemu je napomenula kako Vukić tvrdi da je nacistička Njemačka izvršila ‘nepodnošljiv pritisak’ na NDH kako bi ustaška vlada usvojila rasne zakone. To je inače omiljena teza velikog broja današnjih hrvatskih nacionalista i skupina istoričara i pisaca koji, poput Vukića, očito misle da mogu tako predstaviti NDH u što pozitivnijem svjetlu. Drugim riječima, ustaše su samo donijeli rasne zakone jer je to bila njemačka cijena za hrvatsku državnost, što bi ujedno trebalo značiti da ustaše nisu zapravo bili autentični rasni nacionalisti i/ili antisemiti (eto, po takvoj logici, da je Berlin tražio od ustaša

Cilj ustaša – istrebljenje Srba

15. februar 2019.

Od prvog dana stvaranja Nezavisne Države Hrvatske sveštenici katoličke crkve se uključuju u zavođenje i uspostavljanje reda u ovoj veštačkoj tvorevini fašističke Italije i nacističke Nemačke Monsinjor Stepinac prećutno je odobravao sve antisemitske zakone Nastanak Nezavisne Države Hrvatske proglasio je preko mikrofona Radio Zagreba u 17 i 45 sati, 10. aprila 1941. bivši pukovnik austrougarske vojske Slavko Kvaternik, koji je govorio u ime poglavnika Ante Pavelića. Posle ovog radiofonskog proglašenja usledila je službena ceremonija. Tako se rađa „nezavisna“ hrvatska država, koja od nezavisnosti ima samo ime, budući da se nalazi pod gvozdenim starateljstvom nacifašističkih okupacionih snaga. Teritorija ove države obuhvata istorijsku Hrvatsku, Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu i deo Dalmacije, ali

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA