arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Bokan: JOŠ UVEK NEPOKAJANI GREH LjUDI NAŠEG RODA

15. decembar 2020.

Čitam o nekom srpskom dečaku, Slavku Ivaniševiću iz hercegovačkog sela Bežđeđa, koga su partizani pod komandom nekog Koprivice, krajem 1943. godine, živog ispekli na ražnju, u dvorištu kuće Novice Radulovića. Kada je čula njegova jadna majka Gospava, da joj zlotvori peku sina (kao jagnje, golog, sa ukrštenim nogama i rukama, s glavom i vratom vezanim žicom za ražanj), poče da se udara u grudi, čupa kose i vrišti kao poludela.  Trčala je bezglavo do mesta gde je njen sin nemoćno jaukao i cvileo. Ušla je u dvorište Radulovića kuće i poče da moli da joj dete skinu s ražnja.  Utrčava u vatru, gazi je nogama i pokušava da sina spasi paklenih

Fotografija sa Knežice Foto: RTRS

Branko Tepić, dječak sa čuvene fotografije Žorža Skrigina, 74 godine poslije (VIDEO)

14. decembar 2020.

Jedna fotografija, nastala 1944. godine u Knežici kod Kozarske Dubice, zauvijek je postala simbol antifašističke borbe i herojstva naroda Kozare i Potkozarja. Riječ je o fotografiji majke Milice Tepić, koja djecu spasava fašističkog terora i zločina, bježeći i skrivajući se planinom Kozarom i njenim obroncima. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. oktobra 2015. godine. Fotografiju je ovjekovječio ratni reporter Žorž Skrigin. Sedam decenija kasnije, pronašli smo tadašnjeg dvogodišnjeg dječaka Branka Tepića, kojeg je majka bježeći nosila na leđima, vodeći sestru Dragicu za ruku. Sudbina je htjela da mu ova fotografija na neki način odredi budućnost „vječitog izbjeglice“. Čuvena fotografija nastala je u

Livno

Zlotvori

13. decembar 2020.

Ako je suditi po sjećanjima preživjelih, po tome kako govore o svojim stradanjima, po kazivanjima o zločinima i zločincima, reklo bi se da Srbin — Dinarac ne umije da mrzi. U njegovim riječima nema žuči ni kada govori o najstarvičnijim zločinima. Nema grkih riječi i kletava ni za najveće zlotvore i sve se uglavnom svodi na prezir, na nepominjanje. Nasuprot tome, ne štedi riječi, tople i ljudske, kad valja istaći dobrotu, gest čovječnosti i žrtvovananja drugovjernika. Samo tako se, čini se, može i razumjeti njihovo vjerovanje da se zla ne mora bojati onaj ko zlo ne čini, skrušenost, pomirljivost i naivnost sa kojom su i Srbi u livanjskom kraju te

Dani(j)el Simić: Ploču sa imenom mog oca, niko neće skinuti

12. decembar 2020.

Kada je general-pukovnik Novica Simić, slavom u svom narodu neovjenčan probijač koridora ka Srbiji i potonji načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske preminuo 2012. godine, pitao sam krišom i stidljivo jednog gradskog oca, da se Tuzlanska ulica preimenuje njemu u čast. „Sačuvao je Banju Luku i Bosansku Krajinu od sudbine Knina i njegove Krajine, čitav rat braneći koridor, da ga ne prekine Tuzlanski korpus i Hrvatska vojska preko Orašja“, obrazlagah tada simboliku tog poteza. Veza sa Srbijom je vojno opstala. Srpska je u miru postala država iz dva dijela, što se krije na zvaničnim kartama i vremenskoj prognozi u Dnevniku. Pomoć javnosti nijesam tražio, jer mi je bilo stidno. Vrijeme će

Umeljić: Arhive Vatikana kriju broj Srba ubijenih u NDH

11. decembar 2020.

Istoričar Vladimir Umeljić izjavio je da se broj žrtava u ustaškom logoru Jasenovac sigurno mjeri stotinama hiljada, ali da brojkama ne treba licitirati, a statistikom će se, smatra, „moći baratati“ ako se jednog dana desi čudo i otvore vatikanske arhive. Umeljić je za Večernje novosti rekao da i dalje smatra da je nemoguće utvrditi precizan broj žrtava u Jasenovcu, jer je veliki dio dokumentacije uništen u vrijeme Josipa Broza Tita da bi se prikrio genocid nad Srbima. On je naveo da je ubijeđen da Vatikan neće potpuno otvoriti i dati na uvid dokumentaciju u vezi sa pontifikatom pape Pija Dvanaestog, na proljeće, za kada je to najavljeno. Umeljić, koji je

Tučić jama

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Lovinca i Gračaca

10. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA LOVINAC – GRAČAC Dane Gnjatović Danica, Rasoja selo Gnjatović, Lovinac Skočio sam u vrbik pa u potok. Ustaše su jurile za mnom i pucale Rasoja selo Gnjatović nalazi se jugozapadno od Lovinca u kotaru Gračac. U njemu su živjeli pravoslavni Srbi od 1712. godine. U martu 1941. godine selo je imalo 150 stanovnika koji su živjeli u 25 domaćinstava, od kojih 21 u selu Rasoji, 3 u mjestu Lovincu i 1 u Sv. Roku. Sva domaćinstva imala su zajedničko porodično prezime Gnjatović. Samo osam dana

Sputnjik kod Srbina, Spilbergovog junaka, koji je „uhapšen“ i poslat pred – Gadafija

10. decembar 2020.

Da sudbina slikara i vajara Nedeljka Goge liči na uzbudljiv filmski scenario, potvrdio je svojevremeno i Stiven Spilberg: slavni oskarovac je jedan deo Gogine životne priče smestio u dokumentarac i potom mu izrazio zahvalnost. Na ćirilici! Bežeći od beogradske buke, umetnik Nedeljko Neđo Goga odlučio je pre dve decenije da u zelenilo i tišinu Vrnjačke banje smesti svoj svet. Njegova kuća — atelje, okrenuta ka planini Goč, svojevrsna je galerija slika, pejzaža, aktova, skulptura, knjiga… I sećanja… I mada mnoga od tih sećanja nisu laka za nošenje, a po užasima kojima su ispunjena prete da bace senku na lice ovog osamdesetogodišnjaka, Goga nas dočekuje sa širokim iskrenim osmehom srećnog i ostvarenog čoveka. Kako i ne bi, kaže, dok nam otvara vrata svoje kuće, kad je ovih dana završio i prvu

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Korenice

9. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA KORENICA Aleksa Knežević Krljac, Ljubovo, Bunić Vezale su mi ustaše ruke na leđa špagom obične debljine „..Došli su onoć, 25. jula 1941. godine po mene. Bio je to Mejo Marković i Meštrović, ne znam kako mu je bilo ime, iz Bunića, i Toman Rastić, naš komšija iz Ljubova. Bilo je prvo ponoći. „Izlazi iz štale”, zavikali su „Idemo u Bunić.” Gdje ja spavam dobili su saznanje u kući, jer su me prvo tamo tražili. Rekla im je moja nevjesta Miličica da ponekad spavam i u

Katolička interpretacija za pravoslavnu crkvu u Vukovaru

8. decembar 2020.

Koristeći neprovereni istorijski mit Turistička zajednica Vukovar stvara utisak da Crkva Prepodobne Matere Paraskeve u izletištu Adica nije izvorno bila pravoslavna. Piše: Dušan Velimirović Turistička zajednica Vukovar u saradnji sa Gradskim muzejom, Gradom Vukovarom i Konzervatorijskim odeljenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske postavila je nove turističke signalizacije i informacije o važnim toponimima na području grada. Kako stoji na zvaničnim stranicama Grada Vukovara, ovaj projekat vredan je gotovo 110.000 kuna, a uvrštene su i ploče sa informacijama o određenim objektima na hrvatskom i engleskom jeziku. U ovaj projekat uključeni su i pojedini objekti koji su kroz istoriju veoma važni za život srpske zajednice u ovom gradu poput Bogojavljenskom krsta, Srpskog doma, hrama

„Krajina kao sudbina“- intervju sa Mićom Jelićem Grnovićem

8. decembar 2020.

Gospodine Jeliću Grnoviću, zadovoljstvo mi je što ste pristali na ovaj intervju. Za početak, recite našim čitaocima nešto o svom odrastanju, školovanju, studijama u Zagrebu i kako ste se našli na mjestu ministra kulture RSK? Razgovor vodio: Jovo Radović Rođen sam trećeg marta 1942. godine u banijskom selu Jasenovčani, dakle za vrijeme Drugog svjetskog rata i zločinačke vladavine Nezavisne države Hrvatske pod čijom su vlašću Srbi bili potpuno obespravljeni. Dakle samim činom stvaranja te zločinačke tvorevine počelo je odvođenje viđenijih Srba i Srba solunskih dobrovoljaca na razna stratišta gdje su mučeni,klani i ubijani. Takođe prevođeni su nasilno u katoličanstvo . Mnogi su kao u glinskoj crkvi danima kolektivno klani umjesto

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području MLAKVA – KOSINj – KRŠ

7. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA MLAKVA – KOSINj – KRŠ Milica Radović Počuča, Krš Gradina Kosinj Svejedno ubio me danas a ubio sutra   Ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog naroda u selu Mlakva 6. augusta 1941. godine i već sutradan 7/8. augusta iste godine u šumi Obljaj poklaše 47 muškaraca, žena i djece. Svjedočenje Milice Radović Počuče o tom i drugim ustaškim zločinima zapisao je Dane Lastavica u Kosinju 24. jula 1985. godine. Milica je ispričala: „Kada je bio opći pokolj Srba u Mlakvi 6. augusta 1941. godine neko je

Svijece_001.jpg

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Brakusova draga u Lici

5. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA BRAKUSOVA DRAGA Odlaskom Šeste ličke proleterske divizije „Nikola Tesla” krajem 1943. godine na borbeni zadatak u Bosnu, Crnu Goru, Sandžak, za oslobođenje Beograda i završne borbe za konačno oslobođenje zemlje, kao što su borbe na Sremskom frontu, pa sve do završnih bitaka za glavni grad Hrvatske, Zagreb, u njihovoj rodnoj Lici smanjena je borbena snaga partizanskih jedinica. Taj period njenog odsustva, od 1943. 1945. godine, a naročito 1944., iskoristile su njemačke okupacione i ustaške kvislinške snage. One su ponovno zaposjele sve važnije komunikacije u otočkom

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području mjesta Šibuljina, Prokike i Brinje

4. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GOSPIĆ – JADOVNO – PAG Obračun ustaša sa svojim protivnicima Sredinom aprila 1941. godine, stanovnici Velebitskog Podgorja izbezumljeno su posmatrali pokrete italijanskih trupa kroz njihova sela. Škole su bile raspuštene. Niko nije radio u poljima. Napušteno blago tumaralo je po Velebitu. Ubrzo su počele stizati naročito nepovoljne vjesti o događajima unutar novoosnovane hrvatske države. Čitavo Podgorje duboko je potresala vijest o hapšenju istaknutog patriote Divka Budaka u Karlobagu. On je bio jedan od najstarijih organizovanih članova komunističke partije od 1921. godine. Tada je imao 44

Dr Đuro Zatezalo, istoričar iz Karlovca

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Gornjih Dubrava u Gorskom Kotaru

2. decembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA GORNjE DUBRAVE Vladimir Mrvoš, Ponikve, Gornje Dubrave U kandžama zvjeri  „27. januara 1945. godine, na sam dan Svetoga Save, hrvatske su ustaše izvršile nezapamćeni zločin nad srpskim stanovnicima moga sela Ponikve, nekadašnje općine Gornje Dubrave. Izmrcvarili su, iznakazili, poklali mnogu nemoćnu djecu, žene i starce. Tih kobnih januarskih dana snijeg je bio neobično velik i sve je pucalo od hladnoće. U selu se nalazio Karlovački partizanski odred na čelu sa Radom Ivkovićem Solarom, našim dobrim i hrabrim komšijama. Svi smo se s našom vojskom veselili,

Dragoslav Bokan: Formalno „srpska“ Anja iz Zagreba napada i na „stub srama“ pokušava da stavi iskreno srpskog Arno Gujona

2. decembar 2020.

NEOČEKIVANA I NEDOPUSTIVA IZDAJA SRPSKIH INTERESA I RETKIH, STVARNO DOKAZANIH BORACA ZA ODBRANU NAŠEG KOSOVA I METOHIJE, A OD STRANE JUGOSLOVENSKIH I LEVIČARSKIH, ZAGREBAČKIH „NOVOSTI“ (NA NAŠU SRAMOTU: ZVANIČNOG GLASILA SRBA U HRVATSKOJ). Izvesna Anja Kožul, stalna saradnica tobože srpskih „Novosti“ je, bez trunke stida i svesti o našim nacionalnim interesima, oštro iskritikovala (doslovno cinkarila) velikog srpskog prijatelja, humanitarnog aktivistu i, od skoro, visokog funkcionera našeg Ministarstva spoljnih poslova, gospodina Arno Gujona. Napisala je zlobni i klevetnički tekst o njemu, čak ironično pominjući ono iskreno poštovanje srpskog naroda, Crkve i države prema Gujonovim dugogodišnjim naporima u sakupljanju i dostavljanju pomoći najugroženijim Srbima iz okupiranih enklava Kosova i Metohije. Njena bezobzirnost

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA