arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Đaci će o Jasenovcu znati mnogo više od jedne rečenice

U novom programu istorije, po kojem će od septembra učiti osmaci, među ključnim pojmovima su genocid, Holokaust, Jasenovac, Aušvic, a od đaka se očekuje da će na kraju razreda znati da ukažu na uzroke i posledice istorijskih sukoba i ratova i diskutuju o mogućim načinima prevencije konflikata. Drugi svetski rat izučava se u osmom razredu osnovne škole i završnim razredima gimnazije, ali i u odgovarajućim razredima srednjih stručnih škola u kojima se bar godinu dana nacionalna istorija uči i u trogodišnjim profilima. Retoričko je pitanje da li bi se iznebuha bistrili udžbenici iz istorije s namerom da se naročito ukaže na broj rečenica ili strana posvećenih genocidu, Holokaustu, stradanju u

Stepinčeve kosti kao mošti podeljene crkvama u Hrvatskoj, Milenko Jahura u „Srpskom sv(ij)etu“

Suza naša nema roditelja, mi ni danas nemamo kome da se obratimo“, objašnjava gost Srpsko sv(ij)eta i apeluje na ljude da se više interesuju, jer je skrnavljenje, nepominjanje, sakrivanje i nemar, nasilno uzimanje zemljišta i mijenjanje naziva dio genocida koji traje. „Ustaše nam 1941. godine nisu dirali grobove, ali 1992. su Srbima u Prebilovcima, onima koji su preživeli Drugi svetski rat, uništavane grobnice i spaljivane kosti. Grobnice moje porodice  su takođe otvarane. Bio sam srećan kada sam video da njihove kosti nisu uništene. Ocu je bio samo poklopac otvoren, kad sam došao 1999. tamo, kosti stričeva su bile razbacane, strinu nisam mogao ni da nađem. Postoje fotografije koje svedoče da

Nikola Dabić: Kako to radi Lordan Zafranović

Evo, baš sad gledam film Lordana Zafranovića kojeg gura druga Srbija po internetu govoreći da je film Dara iz Jasenovca plagijat. Bilo mi je sve to malo sumnjivo, pa rekoh da pogledam na koji način Zafranović to radi. Film se zove Pad Italije i u njemu možemo svjedočiti meni najsmješnijim scenama klasičnog komunističkog repertoara: prikazivanje četnika kao neandertalaca, divljih ljudi koji su zapušteni i prljavi i naravno krvožedni. Prvo se vide na barci i vjerovali ili ne zovu se „četničkim gusarima“ koji pazite ovo, idu od ostrva do ostrva da ubijaju (radi se o Dalmaciji). Kada ih hrvatski partizani uhvate, krenu im čitati bukvicu o tome kako su oni šljam

General Vojske Srbije poziva narod na jedinstvo, praštanje i ljudskost

Povodom Dana Kopnene vojske, general Simović, komandant Kopnene vojske Srbije je rekao da je pravi vojnik onaj koji se u ratu bori, ali pomaže civilima, ženama i deci i nabrojao primere viteškog ponašanja bez obzira na njihovu veru i naciju. Pogledajte video prilog: Priredila: Srpska istorija Vezane vesti: General Simović u svom stilu podseća na neprolazne … Naš general Simović ponovo u rodoljubivom stilu… odlična … General Simović održao dirljiv čas iz istorije učenicima … Za Srpsku istoriju govori general Milosav Simović | Jadovno … Istorijski govor generala Simovića, za udžbenike… sa svečane …

Pokrivalica: Lordan je već dobio pare

U Banjoj Luci je gotovo reprizirana scena kada Milan Bandić, dan nakon što je potpisao peticiju da srpsko pismo ne može biti korišteno u Vukovaru, dočekan od gomile novinara i sa ushićenjem. Da bi ih još dodatno ponizio „šalom“, kako mu se to nikad ne može desiti u Zagrebu kojem je gradonačelnik. Naravno, niko ga nije pitao da li ga je sramota i otkud mu obraz da nakon tako nečega dođe u Banju Luku, a pogotovo gradonačelnik-domaćin. Koji je, da ima nacionalnog i državničkog dostojanstva, nakon potpisa na takvu protivsrpsku peticiju trebao otkazati sastanak. Prije filma o Jasenovcu, da kažemo da je broj žrtava nebitan I danas je tako, mada

Kragujevac: Oskrnavljen spomenik streljanim Srbima i Jevrejima

Na tom mestu 20. oktobra 1941. godine nacistička vojska u znak odmazde za svoje ubijene vojnike streljala je 41. Jevreja i 81. Srbina. Grad Kragujevac najoštrije osuđuje skrnavljenje Spomenika streljanim Srbima i Jevrejima u naselju Bagremar i apeluje na nadležne službe da otkriju počinioce i primereno ih kazne. Spomen obeležje išarano je grafitima. To je čin kojim šaljemo lošu poruku javnosti i pred kojim nećemo da ćutimo. Na tom mestu 20. oktobra 1941. godine nacistička vojska u znak odmazde za svoje ubijene vojnike streljala je 41. Jevreja i 81. Srbina. Na tom mestu svake godine 20. oktobra i u januaru, povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, zajedno sa predstavnicima

Svjetski portali o „Dari iz Jasenovca“: Bolno ostvarenje o zaboravljenim užasima

U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. Portal „Film reviews“ /Filmski pregledi/ objavio je pravi panegirik o filmu „Dara iz Jasenovca“, ocjenjujući ga kao bolno, emotivno razarajuće, ali duboko potrebno ostvarenje. U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. „Dara iz Jasenovca“ govori o zaboravljenim užasima genocida na Srbima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u ovom osvrtu. U tekstu je

MIHAILO MEDENICA: Hrvatska je pakao iz kojeg je i sam đavo proteran da Paveliću ustupi mesto

“Dara iz Jasenovca” je sjajan film, a zbog svega onog što ga čini lošim- krivi smo svi do jednog, jer narod kojeg film uči iznova će i iznova ispisivati prazne stranice svoje slavne i stradalne istorije, mastilom koje bledi i nestaje… Piše: Mihailo Medenica Užasavajuće malo nam treba za podelu, a kad se razvrstamo među nama nije linija već, nažalost, kanjon! Evo se minulih dana tužno kantari rodoljublje prema tome jesmo li oduševljeni ili razočarani “Darom iz Jasenovca”?! Žalosno da žalosnije ne može biti! Ako se nekome nije dopao film taj bezmalo negira Jasenovac, Jastrebarsko, Staru Gradišku…sva zverstva đavolje kopiladi NDH..? Ni slučajno! Nema zdravorazumnog Srbina koji će nad užasom

Hrbska Pravoslavna Crkva?

Većina sveštenoslužitelja koje smo konsultovali, prvi put u životu sreće ovakvu praksu, a to je da se episkop ogrešuje o član 4. Ustava SPC. Za većinu mirskih, odnosno svjetovnih Srba, taj član je prirodno nepoznat, ali on u cjelosti glasi: Član 4 „Službeni jezik Srpske pravoslavne crkve je srpski sa pismom ćirilicom. U izuzetnim, opravdanim slučajevima, može se otstupiti od ove odredbe u pogledu jezika za unutrašnju upotrebu, u kojim slučajevima donosi specijalnu odluku Sveti arhijerejski sinod na osnovu ove odredbe. Zastava Srpske pravoslavne crkve je trobojka: crveno-plavo-belo, sa zlatnim krstom i ognjilima.“ Ako vas bune „izuzetni, opravdani slučajevi“ i to za „unutrašnju upotrebu“, to je nastalo kada je srpska

Bojanić: Zar ovo ne zaslužuje prostor u srpskim udžbenicima istorije?

Organizovana su i takmičenja u logorima da bi se videlo ko može da prikolje najveći broj Srba u zadatom vremenskom periodu. Zabeleženi rekord je postigao student prava Petar Brzica, proglašeni kralj „srboklanja, koji je uspeo da zakolje 1360 Srba u jednom danu! Glavna želja Hrvata je da se o njihovom kolektivnom zločinu ćuti, u ovom vremenu kada se skrnavi i revidira broj srpskih žrtava, a u tome i mi sami dželatu pomažemo, našom ćutnjom. Njihov cilj je da niko ništa ne govori, da se nigde o njemu ne piše, a naša treba da bude suprotna, da se o tome priča, raspravlja i što je najvažnije piše i hvala Bogu ekranizuje

Darko Adamov: Izbačeni problematični delovi Kletovog udžbenika istorije za 8. razred

Izvršene promene su u duhu otklona od navijačke i pristrasne istorije kojom je bila obeležena prvobitna verzija ovog udžbenika. Udžbenik istorije za 8. razred izdavačke kuće Klet (ovde) doživeo je ključne i suštinske promene u odeljku posvećenom građanskom ratu na prostoru Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata. Izvršene promene su u duhu otklona od navijačke i pristrasne istorije kojom je bila obeležena prvobitna verzija ovog udžbenika. Na str. 116. umesto  teksta  u kojem su četnici tokom bitke na Neretvi predstavljeni kao saveznici i saradnici Nemaca i ustaša sa kojima zajedno dejstvuju, sada stoji mnogo uravnoteženije tumačenje. Dakle, sada je jasno rečeno da su nemačke snage preduzele mere za uništenje svih snaga

Ja sam Dara iz Jasenovca

Preživeli logoraši poslali svoja svedočenja „Varajetiju” i „ Los Anđeles tajmsu” uz zahtev da objave ispravke svojih tekstova u kojima su američki mediji tvrdili da se radi o srpskoj mitomaniji i fikciji i da se Jasenovac nije dogodio„Ja sam Dara iz Jasenovca. Piše: Dimitrije Bukvić Film vrsnog reditelja Predraga Gage Antonijevića, snimljen je na bazi moje istinite priče. Ja sam zapamtila kako su ubili brutalno, preda mnom, onu ženu koja je sakrila zlato u punđi, majka nije mogla da mi skloni pogled iako je okrenula moju glavu ka kecelji. Ta trauma ostala je trajno zabeležena, kao i trenutak kada su nas razdvojili od naše majke i kada su mi odneli

„Jasenovac – najveća srpska tragedija“ (VIDEO)

Udruženje ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke, formirano 2010.godine, na razne načine pokušava da sačuva uspomenu na stradanja u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, preteči jasenovačkog logora. Malobrojni preživjeli u tim logorima, prebačeni su u Jasenovac i tako postali prvi zatvorenici najvećeg stratišta NDH. O pomenutim logorima ni danas se ne zna dovoljno, iako je prema procjenama,za samo nekoliko mjeseci u njima,život izgubilo 40 hiljada ljudi. ”Jasenovac-najveća spska tragedija” , na tu temu govorili su učesnici emisije “Izazovi” BN TV. Dugo očekivani filma „Dara iz Jasenovca“, reditelja Predraga Antonijevića i scenarise Nataše Drakulić koji govori o stradanju Srba, Roma i Jevreja u logoru Jasenovac, izazvao je veliku pažnju

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma „Dara iz Jasenovca“, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Đorđe Pražić: Od koljača do viteza, od žrtve do agresora

Televizijska premijera filma „Dara iz Jasenovca“ je izazvala veliko interesovanje u javnosti, a deo srpske javnosti šokirao se zločinima ustaških koljača nad nedužnim i nemoćnim pretežno srpskim civilnim žrtvama. Tom delu naše javnosti svakako je nepoznato da bi se skoro o svakom srpskom selu na prostoru Nezavisne države Hrvatske mogao snimiti sličan film. Naviknuti na dugogodišnje anatemisanje srpskog naroda kao agresorskog i zločinačkog,  svaki nastup većine analitičara filma počinje sa izvinjavanjem hrvatskoj javnosti u pogledu da film nije srpska propaganda, da nema za cilj širenje mržnje i da su ustaše bile samo manji dio hrvatskog naroda. Da je  situacija obrnuta, takvi stavovi od hrvatske stručne i ostale javnosti se ne bi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.