arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
U Gavriloviću sam jedva ostvario mirovinu od 1200 kuna – Dušan Drekić Foto: Vladimir Jurišić

Deda Dušan i zlatna ribica

28. decembar 2016.

Novosti u zadnjoj kući zadnjeg sokaka Malog Gradca na Baniji: Dušan Drekić ima tri želje. Prvu, da mu netko popravi mostić preko potoka, drugu, da nekim čudom dobije frižider, i treću, da nabavi makar polovnu motornu pilu da posiječe drvo za grijanje Kada bi, kojim slučajem, Dušan Drekić, u potoku Obručina, koji teče odmah ispod kuće u kojoj živi, uhvatio zlatnu ribicu, bez razmišljanja bi ispalio svoje tri životne želje. Prvo, da mu netko popravi mostić preko potoka. Drugo, da nekim čudom dobije frižider, i treće da nabavi makar polovnu motornu pilu. To su tri želje o kojima veće godinama sanja, i sve se nada da će barem jedna od

Pisma čitalaca – DIJASPORA NA RASKRŠĆU

27. decembar 2016.

Piše Miodrag Kreculj Deca treće generacije u rasejanju izopštena su iz srpskog obrazovnog i pedagoškog sistema, lišena su mogućnosti da prate redovno dopunsku nastavu, uglavnom su prepuštena perfidnoj integraciji, odnosno inkluziji (nov termin), u stvari nedužne su žrtve sociolingvističkog fenomena asimilacije, pa sve slabije vladaju maternjim jezikom u ambijentu moćnih domicilnih kultura koje apsorbuju nacionalne specifičnosti i brišu identitetska obeležja Opasno je samozavaravanje živeti u uverenju da država Maks Veberovski nepristrasno tretira sve građane, posvećuje im jednaku pažnju i na isti način pristupa rešavanju njihovih problema. Prošlo je osam meseci od parlamentarnih izbora i 100 dana od formiranja Vlade, ali nema pomaka, nije konstituisana Uprava za dijasporu, već preko dve

akcija-staro-sajmiste.jpg

Obeležje žrtvama ustaša na Starom sajmištu?

26. decembar 2016.

Ne nije greška. Ovaj prilog je objavljen prije skoro četiri godine. Ništa se od tada nije uspjelo uraditi na realizaciji jedne dobre, velike ideje. Zašto? Akcija “Novosti”: Održan prvi sastanak Inicijativnog odbora akcije „Podignimo spomenik žrtvama genocida“. Matanović: Očekujemo da pomognu i država i grad. Mesto – Staro sajmište AKCIJA „Večernjih novosti“ prihvaćena je i spomenik žrtvama genocida biće podignut. Na to nas hrabri i podstiče ogromna podrška naših ljudi širom zemlje i rasejanja. Žrtve neće biti zaboravljene. Ovo je, u petak, na prvom sastanku Inicijativnog odbora „Podignimo spomenik žrtvama genocida“, rekao naš istaknuti šahovski velemajstor Aleksandar Matanović, koji je i pokrenuo ideju da se izgradi spomen-obeležje, ili memorijalni centar

Zločinac: Mihajlo Hrastov / Optužuje: Svetozar Šarac

Mihajlov zločin sramota Hrvatske

25. decembar 2016.

Svetozar Šarac, preživeli sa Koranskog mosta, o puštanju dželata na slobodu: Nas dvojicu, koji smo preživeli ranjavanje, 20 dana su „ubijali“ u bolnicama i zatvorima. Bez oka i ranjenog u grudi nisu me previli dvadeset dana Mihajlo Hrastov, koga su prevremeno pustili iz zatvora gde je trebao da provede četiri godine zbog ubistva 13 rezervista JNA i ranjavanja nas dvojice na Koranskom mostu 21. avgusta 1991. kriv je za pokolj nedužnih ljudi, ali zločin nije samo njegov. To je zločin hrvatske države koja oslobađanjem krvnika, želi da stavi „ad akta“ priču koja se 24 godine vuče po njihovim sudovima. Tog 21. avgusta 1991, od 15 zarobljenih mojih sapatnika, dvojica su

Foto: in4s.net

Memorijalni centar svim srpskim žrtvama

25. decembar 2016.

Sramno je da ga odavno nismo već sagradili. Ugledajmo se na Jevreje koji sa posvećenošću čuvaju od zaborava svoje žrtve. Spomenik žrtvama genocida, kao simbol i opomena, trebalo bi da podseća na Jad Vašem u Jerusalimu. Jednostavno, ukoliko se zatre svest o žrtvama uništava se to neophodno tkivo nacionalne svesti a to je solidarnost. Nesrećnicima koji su nastradali ta solidarnost danas ne znači mnogo ali bi značila njihovim porodicama. Ko se danas još seća nenaoružanih vojnika mučki pobijenih po Sloveniji, nebrojanih civila u Hrvatskoj (Jasenovac, Oluja…), Bosni i Hercegovini (Bratunac…), na Kosovu i Metohiji. Kada se jednom narodu iščupa koren sećanja na svoju prošlost, na svoje junake i vojne pobede.

Ustaška ploča na mjestu gdje je bila uprava logora Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

Kuća Maksovih klesara

24. decembar 2016.

Iako je Ustavni sud Šimunićevu žalbu odbacio sa 11 od 12 glasova, premijer Plenković pozvao se na stav usamljenog suca za kojeg je ključno bilo mišljenje istoričara Josipa Jurčevića, jednog od vrijednijih revizionista Jasenovca. To je dakle geneza premijerove tvrdnje da u hrvatskom društvu postoje različita mišljenja o pozdravu ‘Za dom spremni’ ‘Jenovac i Gradiška Stara, / to je kuća Maksovih mesara. /… / U Čapljini klaonica bila, / puno Srba Neretva nosila. / Oj Neretvo, teci mi niz stranu, / nosi Srbe plavome Jadranu. / Tko je reka’, jeba li ga ćaća, / da se Crna legija ne vraća. / Oj Račane, jeba ti pas mater, / i onome

Ilustracija

Papiga na sudu

23. decembar 2016.

Da pravo i pravda nisu isto jasno je iz pravosnažne presude Opštinskog suda u Karlovcu povodom odštetnog zahtjeva vlasnika picerije koja je u karlovačkom gradskom naselju Grabriku bila minirana 15. oktobra 1991. godine: umjesto da dobiju traženu odštetu od četiri miliona kuna, tužioci će morati platiti sudski trošak od 400.000 kuna. Vlasnici, Mirjana Marjanović i njen sin Milenko, podnijeli su tužbu za nadoknadu protiv počinitelja miniranja Danijela Kusturina, u što su bile uračunate šteta na objektu, opremi i namještaju te izgubljena dobit i kamata. Tuženik je sa još trojicom minera, među kojima su bila dvojica policajaca koja su nabavljala eksploziv iz službenog skladišta policije, u Karlovcu minirao više od 30

It ain’t about the chocolate bars, Auntie Beeb

23. decembar 2016.

Beeb reports a half-story on breakdown in Serbia-Croatia relations. It’s not quite fake news. Neither is it the full news. A BBC report says that that Serbian prime minister Vucic has cut short his visit to Brussels in protest. He told reporters that Croatia had blocked Serbia’s accession to the strife-laden union. Serbia’s Foreign Minister Ivica Dacic said, “If Croatia is the one to decide if Serbia becomes an EU member, then I have suddenly lost interest”. The BBC article hinted at the imbalance between Croatian and Serbian influence in Europe. Croatia joined the EU in 2013 and is now able to block newcomers like Serbia. (In return, the BBC

Hrastov pušten iz zatvora 14 mjeseci prije isteka kazne

22. decembar 2016.

Mihajlo Hrastov tri je puta oslobođen na Županijskom sudu za ubistvo 13 srpskih rezervista. Vrhovni je sud također odlučivao tri puta Izlaskom Mihajla Miše Hrastova 9. decembra iz kaznionice u Lipovici s izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne na uslovni otpust okončan je najdugovječniji postupak hrvatskog pravosuđa. Hrastov, osuđen zbog ubistva trinaest srpskih rezervista na Koranskom mostu u Karlovcu 21. septembra 1991. godine, na slobodu je izišao oko 14 mjeseci prije, nakon što je Povjerenstvo za uslovni otpust Ministarstva pravosuđa prihvatilo njegovu molbu. Presude za 23. poglavlje Je li zavrijedio čin milosti predsjednice države, nikada neće znati jer o molbi za pomilovanje koju je podnio nije imao tko odlučivati zato što je predsjednica raspustila svoju komisiju još u februaru,

Parastos žrtvama sela Slabinja.

Ne zaboravljamo nevine žrtve iz Slabinje

20. decembar 2016.

Posljednjih nekoliko godina, polovinom decembra, okupi se nas nekoliko desetaka u Slabinji na parastosu za 96 stanovnika toga sela. Prije 73 godine, 17. decembra 1943, odvedeni su iz crkve Svete Petke gdje su bili zatvoreni predhodni dan i ubijeni ni stotinu metara dalje. Najmlađi je imao 4 a najstariji 73 godine. Spomenik sa imenima žrtava uništen je 1996. godine. Okvir grobnice je propao a pristup grobnici otežan. VSNM Hrv. Dubica je više puta skretalo pažnju nadležnima u opštini da se nešto poduzme. Bez rezultata. Iz Slabinje je tokom Drugog svjetskog rata stradalo 55o njenih mještana. U ovo vrijeme, jedino je što možemo ne zaboraviti ove nevine žrtve. Mrtvi nisu mrtvi

Kruma, tamo gde su Srbima vadili živa srca

20. decembar 2016.

Reporteri Mihailo Medenica i Igor Pavićević prvi su Srbi koji su uspeli da se vrate iz zloglasne Krume na severu Albanije a da su videli staru školu u kojoj je devetnaestogodinjem Srbinu izvađeno srce naživo, kako je do najsitnijih detalja opisao zatićeni svedok Tužilatva za ratne zločine. Putem naviše prolazimo prve avlije. Da li si stigao da ih vidiš, mučeniče, dok su te vozili selom? Jesi li se nadao da ćeš ponovo videti svoje? Čini mi se da čuju kako mi srce divlja. Rukom pokrivam da ne vide kako dobuje, kidiše, ko pseto na lancu na neznance… „Rekao sam vam, loši, zli ljudi, vidite kako gledaju?! Ima toliko lepih starih

Pristalice rehabilitovanog generala Draže Mihailovića

Čast povratilo 6.000 ljudi

15. decembar 2016.

Okončava se zakonski rok za podnošenje zahteva za rehabilitaciju. Isplaćen 141 milion dinara odštete. Najviše odluka u Beogradu – oko 2.000 Rok za podnošenje zahteva za rehabilitaciju ističe 15. decembra, a od 2006, kada je donet prvi zakon koji je regulisao sudsko vraćanje časti i ugleda, prema okvirnim podacima Ministarstva pravde, rehabilitovano je oko 6.000 ljudi širom Srbije. U Ministarstvu kažu da ovi podaci nisu konačni, budući da mnogi postupci još traju, kao i da im nisu svi sudovi dostavili podatke, iako je trebalo. Najviše ljudi rehabilitovano je pred Višim sudom u Beogradu. Kako navode u ovom sudu, do početka 2010. pred tadašnjim Okružnim sudom u radu su bila ukupno

Manastir Studenica

Moramo se svakodnevno boriti da Beograd i Srbija, KiM i Crna Gora budu (ponovo) srpski

15. decembar 2016.

SRBI NA PONORNOM RASKRŠĆU – ILI POHVALA SRPSKOM IMENU – Ako nam Crna Gora bude prevashodno mjesto nezaboravnih krajolika Ade Bojane, provoda u Porto Montenegru, veslanja po Tari, nastavka Egzita na plaži kod Budve, i svega onoga što važi kao „kul“, i ako, naprotiv, budemo zaboravljali da je Crna Gora mjesto naciocentričnog totalitarizma – a teški su totalitarizmi uspostavljeni u ime nacija kojih nema – ako budemo previđali, ili se čak pretvarali da ne znamo, da naše sunarodnike u Crnoj Gori zlostavljaju i vrijeđaju u školama, u institucijama, u javnosti, kod kuće, na ulici, na plaži, na poslu – mada posla obično nemaju baš zato što su Srbi – ako

Besplatno čitajte novine „Srpsko kolo“

14. decembar 2016.

Mjesečno informativno glasilo „Srpsko kolo“, u izdanju Saveza Srba iz regiona, list je koji je, prije svega, posvećen sveobuhvatnom praćenju života i rada Srba iz regiona, njihovih rođaka koji žive u Srbiji, ali i širom svijeta. Osnovni zadatak lista Srpsko kolo je da prati položaj, aktuelne probleme i potrebe Srba u svih osam Srbiji susjednih država, i to ne samo kao puko hronološko bilježenje dešavanja već i aktivno utjecanje na nadležne da rješavaju probleme i potrebe naših sunarodnika. List takođe čuva i afirmiše kulturu, tradiciju i običaje Srba iz regiona i prati sva kulturna dešavanja srpske zajednice u susjednim zemljama. Posebna pažnja je usmjerena na očuvanju kulture sjećanja brojnih srpskih

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu (foto: www.intermagazin.rs)

Bubić: Kolektivna tužba protiv Hrvatske sudu u Strazburu

14. decembar 2016.

Pravni tim iz Banjaluke podnijeće do kraja godine Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu kolektivnu tužbu protiv Hrvatske zbog višegodišnje opstrukcije u ostvarivanju građanskih prava izbjeglih Srba u Hrvatskoj, izjavio je Srni šef ovog tima Željko Bubić. „Srbi izbjegli iz Hrvatske su na neprimjeren način izbačeni iz Ustava Hrvatske, čime im je ukinuta konstitutivnost, a samim tim automatski su im pogažena i druga građanska prava koja su imali u ranijem periodu“, istakao je Bubić. On je rekao da će se ova tužba upravo bazirati na činjenici da su izbjegli Srbi prije rata bili konstitutivan narod u Hrvatskoj i da su izbačeni iz Ustava Hrvatske. „Vlast u Hrvatskoj 1991. godine

NAJNOVIJE VIJESTI

Recenzije

Recenzija, Vasilije Karan: Genocid u kontinuitetu Obiman zahvat, kako u daleku istorijsku,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA