arrow up
Ivan Lovrić

KOMENTAR: Pobede

Dan oslobođenja Beograda od fašizma u Drugom svetskom ratu veličanstveno je obeležen i na nebu i na zemlji Dan oslobođenja Beograda od fašizma u Drugom svetskom ratu veličanstveno je obeležen i na nebu i na zemlji. Spektakularnom vojnom svečanošću u Batajnici, memorijalnim maršem kroz grad i svečanom akademijom u Narodnom pozorištu. Bila je to potvrda nebeske pravde koja je došla sa oslobađanjem našeg glavnog grada daleke 1944. godine. Da li smo proteklih decenija uvek bili pravedni prema našim praznicima i značajnim datumima iz naše istorije? Čini se da nismo, jer je sve ličilo na neki lebdeći čador, ni na nebu, ni na zemlji. Praznici i bitni datumi iz istorije su

Nemanja Dević: HUSAR

Жivomir Dugić se rodio oko 1909. u selu Saranovu, sreza Lepeničkog, u kraju čiji su se sinovi dičili što su potekli iz Karađorđevog zavičaja. Sin sirotinjskog sela, Dugić je 1928. sa uspehom završio konjičku podoficirsku školu i dobio službu u Beloj Crkvi. Otud je, iz službe u konjici, i dobio nadimak po kojem je ostao upamćen u zavičaju: Husar. Godine 1933. bio je odlikovan Srebrnom, a 1939. i Zlatnom medaljom za revnosnu službu, što je bila retkost za jednog podoficira – to je bilo odličje obično predviđeno za oficire. Ali to govori i sa koliko je žara i umešnosti narednik-vodnik Husar obavljao svoj posao. Pred rat, 1940. godine, on se

Velikosrpska avet ponovo na udaru marksista

(Povodom seminara „Između nacije i istine: (Nova) Istorija Republike Srpske“ održanog u Banja Luci 18. 10. 2017) Pompezno najavljen, „kritički seminar“ pod nazivom „Između nacije i istine: (Nova) Istorija Republike Srpske“ još jednom je pokazao da ozbiljna i odgovorna društvena kritika nije isto što i površno kritizerstvo i (pseudo)ideološko prokazivanje stvarnih ili projektovanih protivnika. Seminar je organizovan u okviru projekta „Razotkrivanje istorije“ koji sprovodi organizacija „ReEKS“. U centru pažnje ovog projekta je fenomen „revizije istorije“. Pokrovitelji seminara su bili Evropska kulturna fondacija (ECF) i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC). Kao osnovni zadatak seminara, najavljeno je davanje odgovora „na pitanje koji su ciljevi najnovije mejnstrim historiografske produkcije u Republici

Ko je kriv za zločine u Vozući?

Sedam srpskih žrtava u proteklom ratu u BiH pronađeno je i ekshumirano na području opštine Zavidovići u Federeciji BiH na lokalitetu Podsjelovo. Nakon prebacivanja u Centar za identifikaciju u Banjaluci, biće utvrđen njihov indentitet. Pretpostavlja se da pronađeni skeleti pripadnika Vojske Republike Srpske i srpskih civila, koji su stradali u septembru 1995. godine prilikom napada takozvane Armije BiH na Vozuću, kada je ubijeno 459 pripadnika Vojske Republike Srpske i srpskih civila. Kao i u nekim dosadašnjim ekshumacijama na Ozrenu, pronađeni skeleti nisu kompletni, pa su tako od ukupno 7 pronađenih posmrtnih ostataka, ostaci četvoro Srba pronađeni nekompletni. „Pronalazak ovih posmrtnih ostataka značajno će doprinijeti procesuiranju predmeta ratnih zločina na području

Osvetio kragujevačke đake!

Marta 1943. godine, u Vrnjačkoj banji, Veselin Šijaković je ubio gestapovskog oficira, jednog od najodgovornijih za nacistički zločin u Kragujevcu 21. oktobra 1941, kada je strijeljano 3000 civila, od kojih 300 učenika (danas je godišnjica) Pripremio: Ljubiša Moračanin Veselin Šijaković je rođen 1924. godine u Nikšiću gdje su se njegovi roditelji doselili iz Andrijevice. Njegov stariji brat, Vuko, stradao je nad Njemačkom 1944. godine, dok je pilotirao savezničkim avionom. Drugi brat, Mitar, odveden je iz beogradske Gimnazije na Sremski front, gdje je stradao već trećeg dana borbe. Drugi svjetski rat zatekao ga je u Kragujevcu gdje je učio Vojno-tehničku školu. Kada su zaposjeli zgradu Vojno-tehničkog zavoda, Njemci su zarobili se

U Domu Vojske Srbije u Beogradu danas je prikazan dvodjelni dugometražni dokumentarni film o nacističkom logoru "Sajmište" u produkciji Muzeja žrtava genocida iz Beograda, kojim je obilježeno 75 godina od zatvaranja Jevrejskog logora Sajmište i početka rada prihvatnog logora za Srbe.

Prikazan dugometražni dokumentarni film o logoru Sajmište

Direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina izjavio je prilikom projekcije dugometražnog dokumentarnog filma o nacističkom logoru Staro sajmište da je teško utvrditi tačan broj ljudi koji su prošli kroz ovaj logor, ali da se pouzdano zna da ih nije manje od 32.000. Mišina, koji je i autor filma, rekao je da je u Sajmište dovedeno oko 8.000 Srba sa Kozare, koji su tu ili stradali ili završili u Jasenovcu ili su odvedeni u Norvešku i Njemačku na prisilni rad. On je podsjetio na to da se često prenebjegava činjenica da se logor Sajmište nalazio na teritoriji NDH kod Zemuna, a ne u Beogradu, te napomenuo da je bila namjera

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva "Prebilovci" Milenko Jahura podsjetio je da su Prebilovci najstradalije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu.

Vratiti zemljište u Prebilovcima stanovnicima sela

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva /SND/ „Prebilovci“ iz Beograda Milenko Jahura zatražio je danas od načelnika opštine Čapljina Smiljana Vidića da javnosti objasni kako je zemlju koja je u vlasništvu 232 srpske porodice iz Prebvilovaca izdao trećim licima na 99 godina, te stavi van snage te ugovore i zemlju vrati selu i njegovim stanovnicima. „Pozivam vas da javnosti i nama predočite pravu sadržinu ugovora opštine sa Ivanom Jurkovićem iz Višića“, navodi Jahura u otvorenom pismu načelniku opštine Čapljina Smiljanu Vidiću. Jahura ističe da opština prebilovačko zemljište nije iznajmili samo jednom `domicilnom Prebilovčaninu`, kako je načelnik ranije navodio, već i Ivanu Jurkoviću iz Višića. „On je dobio mnogo veću površinu najkvalitetnijeg pašnjaka.

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Održan „Veliki školski čas“ u Šumaricama

Komemorativna manifestacija „Veliki školski čas“, koja se održava u znak sjećanja na masovno strijeljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine, održana je danas kod spomenika strijeljanim đacima i profesorima u kragujevačkim Šumaricama. Prije početka Velikog školskog časa, Njegovo preosveštenstvo vladika šumadijski Jovan i sveštenici Šumadijske eparhije služili su moleban, kome je prisustvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je zatim položio vijence na spomenik strijeljanim đacima i profesorima. Vijence ispred spomenika „Peto tri“ položili su i premijer Ana Brnabić i ministri u Vladi Srbije, ambasador Njemačke Aleks Ditman, ambasador Rusije Aleksandar Čepurin i Austrije Johanes Ajgner, đaci Prve kragujevačke gimnazije, a prisustvovali su i diplomatski predstavnici Palestinske uprave, Slovačke,

Raspored promocija na Sajmu knjiga 2017

Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova organizuje tradicionalni štand dijaspore i Srba iz regiona na ovogodišnjem 62. Međunarodnom sajmu knjiga. Na štandu Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova u hali 4 Beogradskog sajma, u periodu od 23. oktobra do 28. oktobra biće predstavljeno preko pedeset autora iz dijaspore, regiona i Srbije. Raspored promocija možete preuzeti OVDE. Ovogodišnji 62. Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 22. oktobra do 29. oktobra 2017. godine pod sloganom “Ključ je u knjigama“, a zemlja počasni gost je Savezna Republika Nemačka. Izvor: Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu

Na današnji dan: Nemački zločin u Kragujevcu

21. oktobra 1941. – Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali oko 2.800 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije Ni u samom Kragujevcu niti u njegovoj blizini nisu tih dana vođene borbe između Nemaca i partizana. Odmazda u Kragujevcu koja je bila izvršena 20. i 21. oktobra 1941. godine, posledica je napada partizana na Nemce koji su se vraćali iz Gornjeg Milanovca prema Kragujevcu. Pri povratku u Kragujevac, Nemci su na položajima Čačanskog partizanskog odreda kod Vraćevšnice ponovo napadnuti i u stopu gonjeni do sela Ljuljaka, odakle su gonjenje nastavili kragujevački partizani. Prema zvaničnom podatku u borbama sa partizanima kod sela Ljuljka ukupno su poginulo je 70

Deca Srebrenice u Beogradu

Pozivamo vas da 22.oktobra u 18 časova u sali Stamenković Centra za kulturu „Vlada Divljan“ – Palilula prisustvujete koncertu „Deca Srebrenice u Beogradu“. Udruženje Ćirilica je domaćin večeri folklora i srpske igre i pesme u kome učestvije SKUD „Sveti Despot Stefan Lazarević“ iz Srebrenice zajedno sa KUD-om Nikola Tesla iz Beograda i Prvim beogradskim pevačkim društvom.. U programu je predviđeno učešće i poznatih umetnika Ljubomira Manasijevića, pojca srpskih duhovnih i tradicionalnih pesama, Dragiše Simića sakupljača narodnih izreka, zdravica i izvornih pesma, Dejana Lazarevića, autora više knjiga o Despotu Stefanu kao i hora Srbskih pravoslavnih pojaca. KUD Nikola Tesla je osnovano 1926. godine u Beogradu i poznato je po tome da je upravo

Urednik programa SKC-a Vesna Kapor je dr Milana Micića predstavila kao istoričara čija su djela puna „literarnih nanosa”.

Dr Milan Micić o srpskim dobrovoljcima: Sjećanje na generaciju koja je unaprijed bila osuđena na smrt! (VIDEO)

U sklopu ciklusa Veliki rat i književnost 4. oktobra 2017. godine u Studentskom kulturnom centru u Beogradu predstavljeni su radovi istoričara dr Milana Micića koji opisuju srpski dobrovoljački pokret u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata, borbu srpskih dobrovoljaca na frontu u Dobrudži 1916, njihovo izvlačenje iz Rusije i dolazak na Solunski front 1918. Srpski dobrovoljci 1914–1918, životi, sećanja je dokumentarna proza o srpskim dobrovoljcima nastala na temelju kazivanja potomaka.  – Svojim postojanim i dugogodišnjim radom dr Micić je zabilježio priče potomaka iz različitih dijelova nekadašnje Austrougarske monarhije u kojima su živjeli Srbi, a iz kojih se vidi da je motiv srpskih dobrovoljaca bila nataložena želja za slobodom i jedinstvom – rekla je Vesna Kapor. Otpisana

Tribina u Beogradu: „Koncentracioni logor Gospić i srpski ustanak 1941.“

Tribina je održana u Domu ratnih vojnih invalida Srbije – Klub „Tesla“ ( Savski trg 9.) u petak, 28. jula 2017. Tribinu je organizovalo Udruženje Srba iz Hrvatske – Beograd zajedno sa drugim izbjegličkim i zavičajnim udruženjima izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, povodom 76. godišnjice od ilindanskih ustaških pokolja nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Na tribini su govorili: Dr Nikola Жutić, dr Momčilo Diklić, prof. Mile Rajčević, prof. Dušan Đaković i istoričar Nikola Milovančev. Naučni rad dr Nikole Жutića pod naslovom „Koncentracioni logor Gospić i srpski ustanak 1941.“objavljen je u časopisu „Srpska slobodarska misao“ (Broj 1-3, Beograd, Januar-jun 2017. godine.) Pogledajte video zapis sa tribine: Vezane vijesti: Nikola

Partizani na budućem Trgu republike. Foto: Wikipedia

„Oslobodili smo Beograd, krećemo za Zemun… Proslavite“

Beograd — Zajedničkom akcijom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i jedinica Crvene armije na današnji dan oslobođen je Beograd u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenskom i sovjetskom vojskom komandovali su Peko Dapčević i Vladimir Жdanov, a odbranu je organizovala nemačka armijska grupa „Srbija“ kojom je komandovao general Gustav Felber. Operacija oslobađanja Beograda je trajala od 12. do 20. oktobra 1944. godine i predstavljala je deo opsežnog operativnog plana Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Prve armijske grupe NOVJ. U njoj je svoj život dalo više od 3.000 boraca, od kojih je oko 4.000 bilo ranjeno. U takozvanoj Beogradskoj operaciji učestvovalo je 80.000 boraca na strani jugoslovenskih jedinica i Crvene armije, dok je grad

Mlincic_Tuk.jpg

Film o bestijalnim zločinima

Srna u pet nastavaka, uz do sada nepoznate detalje, donosi feljton o strašnom ustaškom pokolju u Velikom Palančištu kod Prijedora u oktobru 1942. godine, kada su u jednoj noći, bez ispaljenog metka, ubijena 342 žitelja sela, među kojima 226 djece. Dokumentarni film „Da se njima nikad ne desi“, autora Zorana Radonjića, donosi priče četvero svjedoka ustaškog pokolja u Velikom Palančištu u oktobru 1942. godine. „Na premijeru filma, koja je održana 22. decembra u Muzeju Kozare u okviru izložbe `Godina stradanja – 1942`, od četvero mojih sagovornika došlo je troje. Četvrti, Dušan Babić, toga istog dana je umro“, kaže Radonjić Srni. „Odem u podrum i ležem pred volove, u jasle. Došla

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.