arrow up
Sa parastosa za postradale, 29. oktobra 2011. u crkvi sv. Marka u Beogradu

Жrtve istočne Bilogore od 1991. do 1997. godine

Pod istočnom Bilogorom čije su žrtve predmet ovog istraživanja podrazumijevamo pro-stor sa površinom od oko 700 km2 smješten na sjeverozapadu današnje Republike Hrvatske i ograničen na zapadu naseljima pravoslavne parohije Severin, na sjeveru selima parohije Mala Trešnjevica, na jugu Velikim Zdencima, dok je njegova istočna granica selo Jasenaš, odnosno linija na kojoj strogo geografski gledano prestaje Bilogora – prevoj duž kojeg se pružaju put i pruga Bastaji – Suhopolje.   Ovaj spisak poginulih boraca i u teroru stradalih civila u toku oružanih dejstava 1991. godine te prije i poslije njih u periodu od 1991. do 1997. odnosi se na žrtve čiji su egzeku-tori hrvatske paravojne formacije, kao i terorističke grupe

„Del­ta” ni­je od­u­sta­la od grad­nje tr­žnog cen­tra na ovom pro­sto­ru, ali tvr­de da će oču­va­ti se­ća­nje na stra­dal­ni­ke (Fo­to­ Жelj­ko Jo­va­no­vić)

Se­ća­nje na To­pov­ske šu­pe ne­sta­lo, lo­gor za­bo­ra­vljen

Ukra­de­na spo­men-plo­ča po­sta­vlje­na 2005. go­di­ne pro­na­đe­na je, ali još ni­je po­sta­vlje­na. – Ne­ma­rom nad­le­žnih pr­vi za­tvor za Je­vre­je de­ce­ni­ja­ma za­pu­šten Je­dan zid – jed­na stra­šna uspo­me­na. Po­tam­neo od sun­ca i ki­še i ob­ra­stao u ši­blje, po­sled­nji je bra­nik se­ća­nja na ži­vo­te i stra­da­nje ne­ko­li­ko hi­lja­da lju­di ko­je je tam­ni­čio. A go­to­vo da ni­ko i ne zna šta on ozna­ča­va. Na Auto­ko­man­di, u zgra­da­ma po­red Ta­ba­no­vač­ke uli­ce ne­ma ni­ka­kvog obe­lež­ja da je na ovom me­stu bio pr­vi lo­gor za Je­vre­je u Sr­bi­ji – To­pov­ske šu­pe. Skrom­na plo­ča na ovom zi­du, sa ne­ko­li­ko is­pi­sa­nih re­či, je­di­no sve­do­čan­stvo o zna­ča­ju obje­ka­ta u ko­jem su osim Je­vre­ja sme­šta­ni i Ro­mi, le­tos je ukra­de­na. Ni­ko

Dodik - Srbi iz Hrvatske Foto: RTRS

Naredne godine saradnja na planu obrazovanja i čuvanja srpskog jezika

Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Hrvatske Siniša Ljubojević rekao je da je na današnjem sastanku sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom dogovorena zajednička saradnja na planu obrazovanja i čuvanja srpskog jezika, tradicije i kulture. On je istakao da je „Prosvjeta“ najveća i krovna institucija Srba u Hrvatskoj u sferi kulture i da bi pomenuta saradnja trebalo da bude ostvarena u narednoj godini. „Čuvanjem tradicije čuvamo i srpski jezik i kulturu. Bavimo se bibliotekarstvom i objavljujemo knjige. Imamo i dva srpska časopisa. Dakle, mnogo nam znači najavljena pomoć i podrška Srpske i njenog predsjednika“, rekao je Ljubojević novinarima u Banjaluci. Predsjednik Demokratskog saveza Srba Jovica Radmanović zahvalio je Dodiku na

Жarko Vidović: „Dani velikih nadanja“

Logor je bio u nizini, nedaleko od obale Atlantskog okeana na zapadu. Sa svih ostalih strana, kao polukrug, zatvarali su ga veštački planinski zidovi golog leda i snega, niz te ogromne i vertikalne zidove survavali su se u leto prema okeanu lednički potoci. Zimi su oni bili kao ogromni ledeni stubovi, pola dana ti planinski zidovi bacali su senku na logor, a drugu polovinu dana led, sneg i mokre stene dobijali su metalni, hladni sjaj od sunca koje ih je obasjavalo odozgo. Od tih stena i leda i sunčani zraci su postajali metalni i hladni. Severno od polarnog kruga. Tu je SS-komandant Oberšturmfirer Dolp rekao pred internircima u stroju: „Ako

Linta: Danas 26 godina od 18. novembra 1991. godine kada je JNA oslobodila Vukovar od hrvatskih paravojnih formacija

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsjeća da se danas navršava 26. godina od 18. novembra 1991. godine kada su pripadnici JNA oslobodili Vukovar od hrvatskih paravojnih formacija koje je osnovala proustaška vlast Franje Tuđmana. U proljeće 1991. godine hrvatske paravojne formacije su okupirale Vukovar i počele dizati u vazduh srpske kafiće i kuće, a zatim su počela organizovana zastrašivanja, otimanja, premlaćivanja i ubijstva Srba. Rat u Vukovaru je počeo kada su hrvatske paravojne formacije krajem avgusta 1991. započele blokadu garnizona JNA kojem su isključili vodu i struju a pripadnike legalne JNA ubijali snajperima. Prema podacima Udruženja srpskih porodica ubijenih, poginulih, nestalih i nasilno odvedenih lica „Protiv zaborava“ koje

Muzej holokausta u Zagrebu: Projekt koji ne smatraju svi Jevreji dobrom idejom

Osnivanje Muzeja Holokausta tek je u povojima, nema ni konkretnog plana postave, ni artefakata, ni kustosa, ni osiguranog novca za izgradnju, ni raspisanog arhitektonskog natječaja, a već je izazvalo niz političkih kratkih spojeva. Zna se samo loka­cija: do 2019. trebalo bi izgraditi Muzej Holokausta u oronuloj kotlovnici kompleksa u Branimirovoj ulici, Prvoj hrvatskoj tvornici ulja, koju je osnovao Samuel David Alexander, utjecajni zagrebački Jevrej. Projekt vodi Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije izraslog iz Festivala jevrejskog filma, a za njegovu realizaciju istoimeno udruženje i Grad Zagreb osnovali su ove godine u gradskom prostoru Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust. I prije nego što je javnost uspjela saznati o čemu se

Nedeljko Mitrović Foto: SRNA

Mitrović: Dejtonskim sporazumom srpski narod dobio državu

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović ističe da Dejtonski mirovni sporazum ima poseban značaj za srpski narod jer je po prvi put dobio nacionalnu državu na ovim prostorima – Republiku Srpsku. „Cilj svih budućih generacija vlasti u Republici Srpskoj trebalo bi da bude da se Srpskoj obezbijedi samostalnost, a ako to nije moguće, da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum, kako bi se Srpskoj vratile sve nezakonito oduzete nadležnosti“, rekao je Mitrović Srni povodom 22 godine od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mitrović je naveo da se na izvorni Dejtonskim sporazum treba vratiti odlukom Narodne skupštine Republike Srpske ili referendumom građana Srpske. „Dejtonski mirovni

Milan Ružić

Unutrašnji monolog o Kosovu

Kao što vidimo, unutrašnji dijalog o Kosovu se više vodi spolja nego iznutra. Svi svetski glasnogovornici koji su se dohvatili mikrofona, drže lekcije nama kako da rešimo pitanje iskrslo u našoj zemlji, a upravo posredstvom tih koji se hvataju mikrofona. U našoj zemlji na taj dijalog pozvani su mnogi koji ne bi smeli da većaju ni o svojoj ličnoj budućnosti, mada, ako želimo priznati, razgovor o Kosovu i jeste razgovor o prošlosti i budućnosti svih nas, ali i svakoga od nas ponaosob. Kako smo u medijima videli, svako je o Kosovu pričao sam, što znači da se uveliko odigrava monolog. I što najteže pada, to je onaj unutrašnji monolog tih

VIDEO: Čas istorije – serijal Save Samardžića i Nemanje Devića

Autorska emisija istoričara Save Samardžića i Nemanje Devića na TV Jasenica (Smed. Palanka). U realizaciji emisije učestvuju i: Aleksandar Božović- Жiška (glas uvodne špice), Veljko Miljuš (montažer) te učenici Palanačke gimnazije: Sara Aranđelović, Lazar Kuzmanović i Aleksa Stojanović koji su pozajmili svoje glasove u emisiji. Emisija se bavi temama iz nacionalne istorije i može se premijerno pogledati svakog četvrtka od 21 sat na pomenutoj televiziji.   Epizoda 1. O ciljevima emisije Epizoda 2. Kosovski boj Epizoda 3. Sveti despot Stefan Lazarević Visoki Epizoda 4. Svetosavski narod Epizoda 5. Seobe Srba Epizoda 6. Ratna 1914. Epizoda 7. Srpska ratna drama 1915/1916. godine Epizoda 8. Sloboda 1918. Epizoda 9. Heroji Prvog svetskog rata Epizoda

Screenshot/Prva

„Otac me je učio da nije tačno sve što čujem o Srbiji“

Većina nas provede život tražeći sreću i odgovor na pitanje zašto smo mi ovde i šta je naša svrha. Onaj koji to otkrije je srećan čovek. Jedan od njih je Arno Gujon, Francuz koji je postao najveći dobrotvor Srba koji žive na Kosovu. Kako je došao na tu ideju ispričao je u emisiji „Жivot priča“ Tatjane Vojtehovski na TV Prva. Krajem 19. veka porodica Gujon, na čijem je čelu bila Alin Gujon, živela je u istočnoj Francuskoj i bila ugledna, imućna stočarska porodica. Жiveli su na velikom imanju. Jedne noći 1886 godine izbio je požar. Vatra je u trenu odnela sve što je porodica Gujon godinama sticala. Odjednom, našli su

Krajiški sokoli

Sokolsko društvo Gospić i njegove čete

Sokolsko društvo Gospić bilo je deo Sokolske župe Sušak-Rijeka. Okružni slet u Kninu održan je 20 septembra 1931. Uz kninske sokole najbrojnije je bilo sokolsko društvo Šibenik, koje došlo vozom sa vežbačima, sa sokolima iz Mandaline, sokolskom muzikom i izletnicima. Malo zatim došla je četa iz Vranjica (Жupa Split) sa svojom muzikom. Istovremeno došli su sokoli iz Drvara, Gospića i Gračaca. Prisustvovale su delegacije društava iz Benkovca, Kistanja, Siverića i Drniša. Na sletištu se svrstala povorka sa dve sokolske muzike, nekoliko sokolskih zastava i starešinstvom župe. Povorka predvođena od župskog načelnika Hinka Meliša  je krenula kroz mesto. Uz patriotske marševe, poklike i pevanje prošla je povorka gradom, do trga kralja

Foto D. Simić

Otkriveno spomen-obeležje u čast 1.300 kaplara

Spomen-obeležje za heroje sa Kolubare otkriveno povodom 16. novembra, Dana Kopnene vojske i Dana pešadije U prisustvu visokih vojnih oficira, gradskog rukovodstva i predstavnika vojnih i boračkih udruženja, spomen-obeležje u čast 1.300 kaplara otkriveno je u istoimenoj kasarni u Vranju. Ovo znamenje je otkriveno povodom 16. novembra, Dana Kopnene vojske i Dana pešadije, a u znak sećanja na boravak 1.300 kaplara u Vranju novembra 1914. godine, na putu ka Kolubari. Spomen-obeležje na kome je urezan stih „Hej, trubaču s bujne Drine, ded zatrubi zbor, nek odjeknu planine Cer i Suvobor“, svečano su otkrili komandant Kopnene vojske general-potpukovnik Milosav Simović i komandant 4. brigade pukovnik Slobodan Stopa. Govoreći o junacima Velikog

Episkop Fotije

Episkop Fotije: Sve totalitarne države i sistemi, biće samo bleda senka onoga što nam se sprema!

Svi smo svesni da živimo u eri globalizma, koji kao žrvanj melje sve pred sobom – i nacije i vere i kulture. Ratovi u Egiptu, Libiji i Siriji nam to najbolje svedoče. Oni neće na tome stati. Globalisti svim sredstvima vode borbu protiv nacija, pokušavajući da brišu sve razlike, zarad stvaranja novog komunizma, tj. globalizma kao grobnice svih naroda, koja će biti proglašena bastionom mira, slobode i blagostanja – kaže u razgovoru za „Iskru“ episkop tuzlansko-zvornički g. Fotije. Vaše Preosveštenstvo, na ustoličenju govorili ste o velikim stradanjima srpskog naroda u eparhiji na čijem ste čelu. O stradanjima i u Prvom, i u Drugom svetskom ratu, ali i u bližoj prošlosti,

Ana Lukić

Ana Lukić – Hrvatica koju su silovali i ubili hrvatski vojnici u Vukovaru!

Mešoviti brakovi između pripadnika različitih naroda i narodnosti bili su nešto čime se ponosila nekadašnja jugoslavenska socijalistička država. Međutim, vremena kada je to bilo normalno, čak i poželjno, daleko su za nama. Devedesetih godina prošlog veka, u predvečerje krvavog rata u Vukovaru, da ste u braku sa Srbinom ili Hrvatom bilo je nešto što je trebalo skrivati. Ana Lukić (r. Maljevac), po nacionalnosti Hrvatica, bila je udana za Bogdana Lukića, Srbina. Zajedno su stekli četiri sina i živeli u kući koju su teškom mukom gradili. Ni jedno ni drugo nisu mogli ni da sanjaju kakvo zlo će ih te 1991. godine snaći. Iako je stanje u Vukovaru i njegovoj okolici

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom "Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine", autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića.

U Beogradu otvorena izložba o stradanju Srba na Kosmetu

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine“, autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića. Đokić je rekao Srni da je cilj izložbe, koja sadrži fotografije, faksimile dokumenata, štampe i knjiga, da se prikaže na objektivan i naučan način kako je stradalo srpsko i manjinsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji 1998. godine. „Za ovu izložbu, mi smo koristili materijale Muzeja žrtava genocida, ali i dnevnih listova kao što su `Politika`, prištinsko `Jedinstvo`, `Glas javnosti`, zatim časopis `Oteta istina`, a za jedan pano smo koristili i foto-arhivu pisca i novinara Жivojina Rakočevića. Izložba

NAJNOVIJE VIJESTI

Tito i Stepinac

Malo je poznata jedna veoma zanimljiva i jako bitna epizoda iz istorije

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.