arrow up
Milan Ružić

Unutrašnji monolog o Kosovu

Kao što vidimo, unutrašnji dijalog o Kosovu se više vodi spolja nego iznutra. Svi svetski glasnogovornici koji su se dohvatili mikrofona, drže lekcije nama kako da rešimo pitanje iskrslo u našoj zemlji, a upravo posredstvom tih koji se hvataju mikrofona. U našoj zemlji na taj dijalog pozvani su mnogi koji ne bi smeli da većaju ni o svojoj ličnoj budućnosti, mada, ako želimo priznati, razgovor o Kosovu i jeste razgovor o prošlosti i budućnosti svih nas, ali i svakoga od nas ponaosob. Kako smo u medijima videli, svako je o Kosovu pričao sam, što znači da se uveliko odigrava monolog. I što najteže pada, to je onaj unutrašnji monolog tih

VIDEO: Čas istorije – serijal Save Samardžića i Nemanje Devića

Autorska emisija istoričara Save Samardžića i Nemanje Devića na TV Jasenica (Smed. Palanka). U realizaciji emisije učestvuju i: Aleksandar Božović- Жiška (glas uvodne špice), Veljko Miljuš (montažer) te učenici Palanačke gimnazije: Sara Aranđelović, Lazar Kuzmanović i Aleksa Stojanović koji su pozajmili svoje glasove u emisiji. Emisija se bavi temama iz nacionalne istorije i može se premijerno pogledati svakog četvrtka od 21 sat na pomenutoj televiziji.   Epizoda 1. O ciljevima emisije Epizoda 2. Kosovski boj Epizoda 3. Sveti despot Stefan Lazarević Visoki Epizoda 4. Svetosavski narod Epizoda 5. Seobe Srba Epizoda 6. Ratna 1914. Epizoda 7. Srpska ratna drama 1915/1916. godine Epizoda 8. Sloboda 1918. Epizoda 9. Heroji Prvog svetskog rata Epizoda

Screenshot/Prva

“Otac me je učio da nije tačno sve što čujem o Srbiji”

Većina nas provede život tražeći sreću i odgovor na pitanje zašto smo mi ovde i šta je naša svrha. Onaj koji to otkrije je srećan čovek. Jedan od njih je Arno Gujon, Francuz koji je postao najveći dobrotvor Srba koji žive na Kosovu. Kako je došao na tu ideju ispričao je u emisiji “Жivot priča” Tatjane Vojtehovski na TV Prva. Krajem 19. veka porodica Gujon, na čijem je čelu bila Alin Gujon, živela je u istočnoj Francuskoj i bila ugledna, imućna stočarska porodica. Жiveli su na velikom imanju. Jedne noći 1886 godine izbio je požar. Vatra je u trenu odnela sve što je porodica Gujon godinama sticala. Odjednom, našli su

Krajiški sokoli

Sokolsko društvo Gospić i njegove čete

Sokolsko društvo Gospić bilo je deo Sokolske župe Sušak-Rijeka. Okružni slet u Kninu održan je 20 septembra 1931. Uz kninske sokole najbrojnije je bilo sokolsko društvo Šibenik, koje došlo vozom sa vežbačima, sa sokolima iz Mandaline, sokolskom muzikom i izletnicima. Malo zatim došla je četa iz Vranjica (Жupa Split) sa svojom muzikom. Istovremeno došli su sokoli iz Drvara, Gospića i Gračaca. Prisustvovale su delegacije društava iz Benkovca, Kistanja, Siverića i Drniša. Na sletištu se svrstala povorka sa dve sokolske muzike, nekoliko sokolskih zastava i starešinstvom župe. Povorka predvođena od župskog načelnika Hinka Meliša  je krenula kroz mesto. Uz patriotske marševe, poklike i pevanje prošla je povorka gradom, do trga kralja

Foto D. Simić

Otkriveno spomen-obeležje u čast 1.300 kaplara

Spomen-obeležje za heroje sa Kolubare otkriveno povodom 16. novembra, Dana Kopnene vojske i Dana pešadije U prisustvu visokih vojnih oficira, gradskog rukovodstva i predstavnika vojnih i boračkih udruženja, spomen-obeležje u čast 1.300 kaplara otkriveno je u istoimenoj kasarni u Vranju. Ovo znamenje je otkriveno povodom 16. novembra, Dana Kopnene vojske i Dana pešadije, a u znak sećanja na boravak 1.300 kaplara u Vranju novembra 1914. godine, na putu ka Kolubari. Spomen-obeležje na kome je urezan stih “Hej, trubaču s bujne Drine, ded zatrubi zbor, nek odjeknu planine Cer i Suvobor”, svečano su otkrili komandant Kopnene vojske general-potpukovnik Milosav Simović i komandant 4. brigade pukovnik Slobodan Stopa. Govoreći o junacima Velikog

Episkop Fotije

Episkop Fotije: Sve totalitarne države i sistemi, biće samo bleda senka onoga što nam se sprema!

Svi smo svesni da živimo u eri globalizma, koji kao žrvanj melje sve pred sobom – i nacije i vere i kulture. Ratovi u Egiptu, Libiji i Siriji nam to najbolje svedoče. Oni neće na tome stati. Globalisti svim sredstvima vode borbu protiv nacija, pokušavajući da brišu sve razlike, zarad stvaranja novog komunizma, tj. globalizma kao grobnice svih naroda, koja će biti proglašena bastionom mira, slobode i blagostanja – kaže u razgovoru za „Iskru“ episkop tuzlansko-zvornički g. Fotije. Vaše Preosveštenstvo, na ustoličenju govorili ste o velikim stradanjima srpskog naroda u eparhiji na čijem ste čelu. O stradanjima i u Prvom, i u Drugom svetskom ratu, ali i u bližoj prošlosti,

Ana Lukić

Ana Lukić – Hrvatica koju su silovali i ubili hrvatski vojnici u Vukovaru!

Mešoviti brakovi između pripadnika različitih naroda i narodnosti bili su nešto čime se ponosila nekadašnja jugoslavenska socijalistička država. Međutim, vremena kada je to bilo normalno, čak i poželjno, daleko su za nama. Devedesetih godina prošlog veka, u predvečerje krvavog rata u Vukovaru, da ste u braku sa Srbinom ili Hrvatom bilo je nešto što je trebalo skrivati. Ana Lukić (r. Maljevac), po nacionalnosti Hrvatica, bila je udana za Bogdana Lukića, Srbina. Zajedno su stekli četiri sina i živeli u kući koju su teškom mukom gradili. Ni jedno ni drugo nisu mogli ni da sanjaju kakvo zlo će ih te 1991. godine snaći. Iako je stanje u Vukovaru i njegovoj okolici

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom "Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine", autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića.

U Beogradu otvorena izložba o stradanju Srba na Kosmetu

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom “Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine”, autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića. Đokić je rekao Srni da je cilj izložbe, koja sadrži fotografije, faksimile dokumenata, štampe i knjiga, da se prikaže na objektivan i naučan način kako je stradalo srpsko i manjinsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji 1998. godine. “Za ovu izložbu, mi smo koristili materijale Muzeja žrtava genocida, ali i dnevnih listova kao što su `Politika`, prištinsko `Jedinstvo`, `Glas javnosti`, zatim časopis `Oteta istina`, a za jedan pano smo koristili i foto-arhivu pisca i novinara Жivojina Rakočevića. Izložba

Izložba "Album sećanja" u Ambasadi RS u Moskvi

Izložba Album sećanja u Ambasadi Republike Srbije u Moskvi

Svečano otvaranje izložbe Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata u Ambasadi Srbije u Moskvi, 09. 11. 2017. U sklopu obeležavanja jubilarnih godina Prvog svetskog rata, u Ambasadi Republike Srbije u Moskvi 09. novebra 2017. godine, sa početkom u 18 časova,  otvorena je multimedijalna izložba „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata“. Izložbu je otvorio ambasador Srbije u Moskvi g. Slavenko Terzić. Otvaranju su prisustvovali i predstavnik Moskovske  patrijaršije, udruženja rusko–srpskog bratstva, srpsko–ruskog kluba, predstavnici istorijskih i muzejskih institucija Moskve, Moskovske organizacije veterana, privrednici  i Srpska dijaspora u Ruskoj Federaciji, studenti i učesnici projekta Album sećanja iz Rusije i Ukrajine. Izložba fotografija projekta „Album sećanja na

Kroz ustaške logore do britanskog parlamenta

ZVANIČNO SAOPŠTENJE JASENOVAC I HOLOKAUST MEMORIJALNE FONDACIJE, LONDON 15. Novembar 2017. godine Jasenovac i Holokaust Memorijalna Fondacija iz Londona je sinoć, pod patronatom britanskih narodnih poslanika, održala istorijsko predavanje u Parlamentu V. Britanije o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Predavanje, koje je održala direktorica Dragana Tomašević je prvenstveno imalo za cilj da edukuje one parlamentarce ali i one diplomate iz različitih zemalja svijeta koje imaju svoja diplomatska predstavništva u Londonu, kao i profesore najprestižnijih univerziteta u Londonu, koji nikada nisu čuli za katoličko hrvaatske zločine u NDH, ali i da upozori na istorijski revizionizam u najmlađoj članici evropske unije. Gđa Tomašević

Muslimani u Drugom svetskom ratu

David Motadel: Reakcija muslimanskog stanovništva prema nemačkom osvajaču u ratnim područjima nije bila jedinstvena Na desetine hiljada muslimana se tokom Drugog svetskog rata borilo na strani hitlerovog nacionalsocijalističkog režima. Istoričar David Motadel za DV analizira prirodu tog odnosa. U vašoj knjizi „Za proroka i firera” (Für Prophet und Führer) pišete o politici nacionalsocijalističkog režima prema islamu. Šta je bila karakteristika te politike? — Na vrhuncu Drugog svetskog rata, 1941. i ’42. godine, kada su nemačke jedinice umarširale u područja naseljena muslimanima, poput Balkana, Krima, severne Afrike i Kavkaza, u Berlinu se o islamu počelo razmišljati kao o značajnom političkom faktoru. Hitlerov režim je korak po korak vrbovao muslimane i koristio ih

Zoran Saponjic

Onima koji otvaraju tuđe grobove, pa kosti bacaju paščadima

Noge su mi se juče odsekle na groblju Semizovac blizu Vogošće. Isti bol, isti strah, ista muka koju sam osetio i prošle i pretprošle godine na razrušenom srpskom groblju u južnom, albanskom delu Kosovske Mitrovice. I isto pitanje – koliki li su naši gresi kad smo kao generacija osuđeni da gledamo ovo što gledamo – kako nam ni mrtvi nemaju mira ni spokoja, nego im po Mitrovici paščad otvaraju grobove i razvlače kosti, a kraj Vogošće macolama lupaju spomenike i obaraju krstove? Koliki li su gresi naši kad nas ni ovo nije mimoišlo? I što baš nama, našoj generaciji, pripade da ovo zlo gledamo i doživimo? I kolika je mržnja

Kada Orao poleti

„Samo ta država je jaka, koja neguje zavete svoje prošlosti“. Sveti Car Mučenik Nikolaj Drugi. ***** Dan pre samog crnog jubileja u novijoj istoriji čovečanstva dogodio se svetli događaj, koji daje nadu za preporod i oživljavanje Rusije. Prvi ruski generalni skup Društva za razvoj ruskog istorijskog prosvetiteljstva „Dvoglavi orao“ održan je u moskovskom hotelu „Carigrad“. Neobično je da su se prvi put posle 1917. monarhisti okupili iz cele Rusije. Konzervativci su se okupili da izrađuju taktiku i strategiju delovanja. Na sastanku je učestvovalo oko 200 ljudi. To je više od 140 delegata iz četrdeset regionalnih kancelarija „Dvoglavog orla“, kao i naučnici, javne ličnosti, predstavnici medija. Geografija – od Kaliningrada do Sahalina.. U društvu registrovano 40 područnih jedinica, ali uzimajući

Skelani - Zločini srebreničkih muslimana, pod komandom Nasera Orića

Dokumentovana smrt ili nestanak 29.070 Srba- od čega 447 djece (VIDEO)

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica tokom rada na Projektu popisa i evidentiranja srpskih žrtava rata u BiH u periodu 1991-1995. godina dokumentovao je smrt ili nestanak 29.070 lica od čega 2.385 žena i 447 djece, saopštio je danas direktor ovog centra Milorad Kojić. Predstavljajući rezultate ovog projekta, Kojić je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da su u bazu podataka Centra uneseni i podaci za 659 lica srpske nacionalnosti koja su stradala ili umrla od posljedica ranjavanja ili posljedica represije i rata. Kojić je rekao da se za 629 lica rade dodatne provjere i kompletira dokumentacija, jer Centar posjeduje određena saznanja i indicije

Objavljeno dokumentarno delo „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“

U izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske, Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća  iz Podgorice i Društva za istraživanje zločina nad građanima Crne Gore iz Kolašina izašla je iz štampe kapitalna knjiga „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“ dvojice autora mr. Tadije Boškovića i Miloša Vojinovića sa blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita Amfilohija.  Na 659.strana možete upoznati dramu koja se odvijala na području Crne Gore i Hercegovine 1941-1942.godine. Knjiga sadrži imena žrtava komunističkog terora u navedenom periodu, 1839 žrtava iz Crne Gore, i 522 iz Hercegovine. Izvor: SLOVOSLOVLJE Vezane vijesti: Stradanje srbske crkve od komunista – Zločini protiv Boga i … Zločini u Foči i okolini 1945. | Jadovno 1941. Streljanja nedužnih | Jadovno 1941. Komunistički teror i zločini: Načini stradanja sveštenika … Srđan

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.