Akademik Vasilije Krestić rekao je danas u Banjaluci da svojom naučnom studijom “O nazivu jezika u prošlosti Hrvatske” pokazuje da Hrvatska u političkoj borbi nameće jezik Srbima s namjerom da stvori veliku i etnički čistu Hrvatsku, koja priznaje samo hrvatski narod. “Ovom knjigom pokazujem i da se u Hrvatskoj briše srpsko ime i radi na tome da Srbi ne budu Srbi, već pravoslavni Hrvati u političkom pogledu”, rekao je Krestić novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice “Dobrica Erić” iz Beograda. Krestić je uoči promocije rekao da njegova knjiga govori o srpsko-hrvatskim odnosima u cjelini, navodeći

Srpski istoričar akademik Vasilije Krestić rekao je za Srnu da se u njegovoj studiji “O nazivu jezika u prošlosti Hrvatske”, koja će sutra biti predstavljena u Banjaluci, govori o velikohrvatskoj ideji da se stvori velika Hrvatska i jedinstven hrvatski narod, a prisile Srbi da izgube svoje ime i identitet i postanu “pravoslavni Hrvati”. “Tu se vidi jedna agresivnost, napadna i bezobzirna politika, surovo pritiskanje Srba da se odreknu svog identiteta. Tu su koreni ne samo velikohrvatske politike, nego i genocida. Ako nećete da se priklonite takvoj politici, mi ćemo nacije dovesti do takvih rezultata koje želimo da postignemo takvom politikom”, rekao je Krestić. Krestić je naglasio da je kroz dokumentaciju,

Piše: Čanković Dane  Smrt Davida Dragičevića u Banja Luci nije samo smrt jednog mladog čovjeka, ona je mnogo više. Kao da dobra i loša strana sa njom hoće nešto veliko da urade. Kada su mladi ljudi prije 50-ak dana, vjerujem spontano i samoinicijativno, najavili skupove „Pravda za Davida“, tražeći razotkrivanje istine u vezi smrti Davidove, pomislih, eto nade za srpski narod. Ova tragedija i slučaj „Pravda za Davida“ osvijetlio je naše društvo i možda najavio prelomne događaje. On je i opomena za roditelje da brinu za svoju djecu. Kada se desi tragedija, onda umirivanje savjesti može nas odvesti na pogrešan put. Za sve nas to je opomena i motiv da izgrađujemo

Ustaše su za dio hrvatske javnosti postale “romantične hrvatske patriote i borci za hrvatsku državu”, a borce protiv fašizma niko ne pominje, upozorava hrvatski istoričar Hrvoje Klasić. “Po ko zna koji put uspjeli smo učiniti sve suprotno onome što bi trebalo biti normalno i logično”, ističe Klasić. On naglašava da su proglašeni “neprijateljima” mladići i djevojke koji su dali živote u borbi protiv okupacije, rasnih zakona, koncentracionih logora, masovnih ubijanja i protjerivanja. “Umjesto da svojim primjerom predstavljaju uzor mladima u Hrvatskoj i širom Evrope, početkom devedesetih su ponovo, kao i pedeset godina ranije, proglašeni neprijateljima, a na ustaše se gleda kao na romantične borce za Hrvatsku”, ističe hrvatski istoričar. Da