arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Hrvatsko suočavanje s traumatskom prošlošću umnogome je komplikovanije, teže i sporije nego u većini evropskih zemalja. Piše: Slavko Goldštajn Nakon reklamno zamašne najavne kampanje, Jutarnji list je u subotu 6. februara 2016. objavio neveliku fotomonografiju na 104 stranice, s oko 120 snimaka iz razdoblja 1941-1945, pod naslovom “Život u NDH”. Žao mi je što je list u kojem povremeno surađujem objavio takvu knjižicu, ali mi je drago da mi je glavni urednik tog lista, kad sam mu telefonski najavio da o tome želim napisati negativnu kritiku, spremno odgovorio da su mi i za takav tekst stupci Jutarnjeg lista otvoreni. Naslov knjižice “Život u NDH” neumjesno je pretenciozan, jer “život” podrazumijeva

Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun

Na groblju u Zemunu, kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJ VIDEO Molitveno sabranje organizovali su Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženje Kozarčana u Beogradu. Ovih dana navršava se 77 godina kako su nakon Kozaračke ofanzive, Srbi, većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela, marvenim vagonima transportovani iz sistema logora Jasenovac u koncentracioni logor Zemun. Tijela ubijenih zakopavana su na zemunskom groblju, a nakon rata bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. – U logoru Zemun, u njegovoj drugoj fazi prihvatnog

Sjećanje na ubijene Srbe iz Gline 13. maja 1941.

Juče je u glinskom hramu Rođenja Presvete Bogorodice služen parastos za Srbe iz Gline i okoline starije od 16 godina koje su ustaše uhapsile u noći između 12-og i 13-og. maja 1941 i pobili u obližnjem selu Prekopa. Parastos je služio petrinjski paroh Saša Umićević uz sasluženje Slobodana Drakulića. paroha glinskog. U 12 sati na spomen kosturnici na glinskom groblju u kojoj su sahranjeni posmtrni ostatci glinskih mučenika položeni su vijenci i cvijeće. Podsjetimo, nakon što su u iskopane jame na obali rijeke Gline kod sela Prekopa, ustaše su početkom maja 1941. dovezle leševe Srba ubijenih u Glini, a u noći s 12. na 13. maja isto mjesto iskoristile su

Ostoja Vojinović: Dan kada je potpisana dozvola za genocid

Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne Države Hrvatske Andrija Artuković potpisao je 13.maja 1941. godine “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red i mir“, kojom je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba predstavljala je “pravni osnov“ za hrvatske ustaške vlasti kojom je otpočelo istrebljenje Srba, Jevreja i Roma.Na osnovu te uredbe započelo se sa proganjanjem, ubijanjem, pokrštavanjem i proterivanjem Srba,a ono što je kasnije usledilo bio je genocid i strašni i užasni zločini nad srpskom populacijom, kao i jevrejskom. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, u kojem su ljudi ubijani, mučeni, bacani u jame. Krajen Drugog svetskog rata, 6.maja 1945.

Petrovac: Obilježeno 77 godina od proboja ustaške opsade

U mjestu Biljeg juče je, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske obilježeno 77 godina od proboja ustaške opsade iz koje je spašeno na destine hiljada Srba i partizana. Svečanost je počela na Petrovcu polaganjem vijenaca poginulim žrtvama kod spomenika Vojinu Bakiću i ustanku naroda Banije i Korduna, devastiranog i neobnovljenog, koji, kako je ironično rekao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, „pokazuje dosadašnji evropski karakter Hrvatske, koja se u EU parlamentu bavi `nutelama`, a ne evropskim vrijednostima“. Pupovac je predložio da se Bakićev spomenik pretvori u muzej, s konceptom prikazivanja svega značajnog u istoriji Korduna, nezavisno od toga da li je riječ o istoriji hrvatskog, srpskog

Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta poručio je danas da je neophodno da parlament Srbije donese deklaraciju o genocidu NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata. Govoreći na molitvenom sabranju za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine, Linta je naglasio da je neophodno da se Srbija institucionalno bavi kulturom sjećanja. „Krajnje je vrijeme da se u Beogradu osnuje memorijalni centar srpskih žrtava genocida NDH čiji bi jedan od glavnih zadataka bio, ne samo da svjedoči istinu o zločinima, nego i da popiše srpske žrtve“, poručio je Linta, saopšteno je iz Saveza Srba regiona.

Majska likvidacija glinskih Srba 11-13 maja 1941. godine

U Pavelićevoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Glina je ostala bez Srba – a u Tuđmanovoj Republici Hrvatskoj Srbi su ostali bez Gline… Pojedinačna masovna hapšenja i pokolj Srba u Glini, Veljunu i Blagaju počeli su na pravoslavni praznik Đurđevdan, i neprekidno su trajali do 13. maja 1941. godine. Prvi čovek iz Gline koji je doživeo mučeničku smrt bio je Adam Resanović. Neviteški ga je ubio ustaša Joso Vrebac, inače njegov predratni kum. I Rada Ratkovića, takođe glinskog Srbina, i uvažavanog opštinskog beležnika, ubili su njegovi stari poznanici, Šime Naglić i Nikola Lipak – „Čuklje“, ustaški dragovoljci. Ratkovićevo ispresovano telo pronaćeno je na jukinačkoj utrini pod teškim valjkom za kultivisanje oranja sa

Dr Dušan J. Bastašić

U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba

Proteklih nekoliko godina u javnosti se sve češće pominje logor Staro sajmište u Beogradu mada logor pod takvim nazivom nikada nije postojao, pogotovo ne u Beogradu. Unutar granica Nezavisne Države Hrvatske, u Zemunu, pod nemačkom upravom formiran je oktobra meseca 1941. Judenlager Semlin (Jevrejski logor Zemun) u kome su do maja meseca 1942. logorisani a onda u tkz. kamionima dušegupkama ubijani gušenjem izduvnim plinovima Jevreji. Od 05. maja 1942. logor menja naziv u Anhaltelager Semlin (Prihvatni logor Zemun), u koji počinju da pristižu kompozicije marvenih vagona iz Jasenovca. Nacisti, koji su po dogovoru sa vlastima NDH očekivali radnu snagu za svoje fabrike u Norveškoj i Nemačkoj, neke od kompozicija vagona

POZIV: U Zemunu organizujemo molitveno sabranje za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

U koncentracionom logoru Zemun, smještenom od 1941-1944. godine na nekadašnjem beogradskom sajmištu, tada teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, počev od maja 1942. godine, ubijeno je prema istraživanjima istoričara, preko 10.000 Srba. Od tog broja, najmanje 6.500 žrtava su bile većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Žrtve su na to mjesto dovežene marvenim vagonima iz sistema logora Jasenovac, počev od 05. maja 1942. godine. Tijela ubijenih, prevožena su konjskim zapregama na zemunsko groblje i tu zakopavana na više mjesta. Poslije rata, tijela su ekshumirana i bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. U sredini uređenog memorijala, Savez boraca NOR-a iz

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

Derventa: Parastos ubijenim u toku dva rata

U dervenskoj mjesnoj zajednici Bosanski Lužani danas je služen parastos i položeni vijenci za 22 poginula borca Vojske Republike Srpske i sedam civila iz odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i za 143 žrtve koje su tokom Drugog svjetskog rata ubile ustaše. Zamjenik načelnika opštine Derventa Siniša Jeftić rekao je da je nad srpskim stanovništvom od 1941. do 1945. godine počinjen stravičan zločin, te da se brojnim ubijenima ne zna ni mjesto gdje su zakopani. – Postoje svjedoci o stravičnim stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu, a ova imena sa ploča su još jedan dokaz. Nema porodice u ovom mjestu da nekoga nije izgubila – rekao je Jeftić. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Derventa

ČEMU PROGLAŠENjE SVETIM AKO ISTINA NIJE JASNA?

Papa Franjo smatra da proglašenje Alojzija Stepinca svetim „ne bi služilo ničemu ako istina nije jasna“. Na povratku sa trodnevne posjete Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji papa Franjo je u izjavi za HRT naveo da je Stepinac „bio krepostan /uzoran/ čovjek, pa ga je Crkva proglasila blaženim“. „Ali, u određenom trenutku, u procesu kanonizacije postoje nejasne tačke – istorijske tačke“, rekao je papa Franjo. Papa ističe da se „molio, promišljao, tražio savjete i uvidio da treba da zatraži pomoć od /Njegove svetosti patrijarha srpskog/ Irineja“. „On je veliki patrijarh. Irinej je pomogao, formirali smo zajedničku istorijsku komisiju i sarađivali. I Irineju, i meni je jedini interes istina“, napominje papa. Papa Franjo

Sandra Blagić: Svaka humka ima jednu Jelenu, Stoju, Milicu, Aleksu, Radu, Stojana, Milana, Jovana

Kiša neumorno pada a vjetar fijuče i probija do kosti. Probija do same duše koja se smrzne čim vidi humke Donje Gradine. Nepregledna polja sa grobnicama kojih ima na stotine. Kiša koja pada nije kiša već suze naših mučenika čije su kosti još uvijek prekrivene travom. A njihove duše sa Gospodom stoje. Stoje i gledaju potomke, poštovaoce kako se odnose prema njima. Stotine ljudi i djece koračaju stazom od tucane cigle i ne znaju gdje su došli. Ne znaju da hode po kostima pradjedova, kostima djece, baka i majki. Nema više tišine…čuje se smijeh, vrisak, cika, aplauz. Slabo se čuje molitva i poj sveštenika, slabo se čuju oni koji bi

evo-nase-dece.jpg

Video: EVO NAŠE DECE

Pogledajte dokumentarni film Zdravka Šotre koji svjedoči o stradanju Srba iz Hercegovine u Nezavisnoj Hrvatskoj 1941. godine. Mučeničko selo Prebilovci najstrašnije simbolizuje genocid koji  je preživio srpski narod. Potomci nakon 50 godina širom  Hercegovine vade kosti svojih predaka iz jama i dostojno ih sahranjuju. Ovaj film iz 1991. ima svoju specifičnu težinu ako znamo da je ubrzo nakon toga „komšija“ sa nezapamćenom monstruoznom mržnjom uništavao i kosti mučenika. Vezane vijesti: Video zapisi vezani za stradanje u Prebilovcima, ljeta 1941. Stranica na našem sajtu posvećena PREBILOVCIMA

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.